Tagisi ya Sosiyete itwara abagenzi ya International yagwiriwe n’igiti ku gicamunsi cyo kuwa 13/12/2012 ahitwa mu Kintama, Akagali ka Rusagara, Umurenge wa Gakenke, Akarere ka Gakenke ariko Imana ikinga akaboko abagenzi bavamo amahoro.
Abavandimwe batatu, abakobwa babiri n’umuhungu batuye mu Mudugudu wa Bunyeronko, Akagali ka Gakindo, Umurenge wa Janja mu Karere ka Gakenke bavutse ari ibikuri ariko ntibibabuza kwirwanaho mu buzima bwabo bwa buri munsi bakabasha kwitunga.
Abahanzi Peter Okoye na Paul Okoye (P-Square) bo muri Nigeria baraye bageze mu Rwanda ku mugoroba wa tariki 13/12/2012, bakoresheje indege yabo bwite (private jet).
Paul Bisengimana wabaye Umuyobozi wa Komini ya Gikoro mu cyahoze ari Prefegitura ya Kigali Ngali na Omar Serushago wari ukuriye Interahamwe mu Mujyi wa Gisenyi mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 barekuwe n’Urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha rwashyiriwe u Rwanda batarangije igice kinini cy’ibihano byabo.
Nubwo ikibazo cy’abanyeshuri ba Institute Superieur Pedagogique de Gitwe (ISPG) kicaje inzego z’itandukanye, cyakomeje kuburirwa umuti bikaba bigaragara ko hagikenewe izindi mbaraga kugirango kirangizwe mu nzira nziza.
Nubwo nta muntu urabasha kumenya impamvu ibitera, ubushakashatsi bugaragaza ko Abayapani baramba kurusha abandi bantu ku isi.
Abanyafurika y’Epfo bemeza ko Nelson Mandela niyitaba Imana igihugu cyabo kitazasubira inyuma nk’uko benshi babikeka kandi ngo kuvuga ko Africa y’Epfo yasenyuka Mandela aramutse atabarutse ari ukumusuzugura no kudaha agaciro ibyo yaharaniye.
Umusore witwa Manishimwe Berchmas, utuye mu mudugudu wa Gikwege, umurenge wa Muhoza akarere ka Musanze, avuga ko akazi akora ko kudoda inkweto kamuteje imbere, kuko ubu atunze inka eshatu.
Abantu batatu harimo nyiri kuyikuramo, uwamurangiye uzayimukuriramo, n’umuganga ukekwaho kuyimukuramo, bose bafungiye kuri polisi ya station ya Nyamagana mu karere ka Ruhango guhera tariki 12/12/12, bakekwaho gukuramo inda y’amezi abiri.
Umuhanzi witwa Ngabonziza Jean Marie Vianney agiye gushyira ahagaragara Filime yitwa “Umubiri w’Inkotanyi” igaragaza amateka y’urugamba rwa kubohoza igihugu ndetse n’amateka ya FPR kuva mu mwaka 1987 kugeza mu mwaka wa 2012.
Muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, umukobwa witwa Ashlyn Blocker w’imyaka 13 y’amavuko yarwaye indwara idakunda kubaho ndetse ngo bivugwa ko aribwo bwa mbere igaragaye muri icyo gihugu yo kutumva ububabare.
I Kigali hasojwe amahugurwa y’iminsi itatu, yateguwe n’umuryango wa Gikirisitu, World Relief, yagi ahuriyemo abana 27 baturutse mu bihugu bigize akarere ka Afurika y’Uburasirazuba, bigishwaga kwirinda amacakubiri ashingiye ku miterere y’umuntu.
Minisitiri ushinzwe Imari n’Igenamigambi, John Rwangombwa, arahamagarira abatuye mu Rwanda kwitabira gahunda yo gutura mu mudugudu kandi bakayikunda kuko ifitiye buri wese akamaro kandi ikaba itazasubira inyuma.
Abanyarwanda baba muri Amerika ya Ruguru bandikiye Perezida wa Amerika, Barack Obama, bamusaba gukoresha ubushobozi afite igihugu cya Congo-Kinshasa kikagarukamo amahoro n’ituze.
Gashirabake Theogene na mugenzi we Bazabazwa Dismasi bafatiwe mu ishyamba rya Barizo mu gihugu cy’u Burundi bacukura amabuye y’agaciro tariki 03/12/2012. Bafungiye muri komini Mabayi.
Abajura bataramenyekana bibye amafaranga miliyoni imwe n’ibihumbi 20 muri depot iranguza ibinyobwa bya Bralirwa iherereye muri santere ya Kidaho, mu murenge wa Kagogo mu karere ka Burera, mu ijoro rya tariki 12/12/2012.
Umusore utaramenyekana yaraye arashwe n’umupolisi mu murenge wa Byimana akarere ka Ruhango, ubwo yari agerageje kumuhagarika uyu musore akanga guhagarara.
Umusore w’umugande witwa Byiringiro Thomas uregwa kwiba moto muri Uganda akaza gufatirwa mu Rwanda aho yari aje kuyigurisha yashyikirijwe Polisi ya Uganda kugira ngo azakurikiranwe n’inkiko zo muri icyo gihugu.
Nyuma y’irushanwa ryo kugaragaza impano y’umupira w’amaguru ryabereye ahitwa muri ETO Kicukiro mu Ugushyingo uyu mwaka, abakinnyi 10 b’abanyarwanda bashimwe n’abashinzwe kugurisha abakinnyi, bazajya gukora igeregezwa i Burayi mu mwaka utaha.
Perezida wa Repubulika, Paul Kagame, yavuze ko iterambere ry’igihugu ribangamiwe n’abanyamahanga bakora za raporo ziteza umubano mubi hagati y’u Rwanda n’amahanga, ku buryo abona ko aribo bakwiye gukoreshwa inama z’umushyikirano nyinshi.
Komisiyo ishinzwe ibihano yagabanyirije igihano uwahoze ari umutoza w’ikipe ya Rayon Sports, Jean Marie Ntagwabira, maze kiva ku myaka itanu gishyirwa ku myaka ibiri.
Abayobozi b’imidugudu bafatanyije n’umurenge wa Kamembe bafashe imodoka yuzuye inzoga z’inkorano ku mugoroba wa tariki 12/12/2012 ariko ba nyirabyo banze kubivaho bakurikira imodoka yabizanye bavuga ko bagomba kubisubizwa bakabinywa.
Kaporali Bakundukize na soldat Kwizera bahoze muri FDLR bakaba baratahutse mu Rwanda tariki 12/12/2012 bemeza ko uwo mutwe nta basirikare ugifite kuko abenshi bamaze gucika kubera kurambirwa amashyamba batuyemo.
Tariki 12/12/2012 Abadage basuye akarere ka Rulindo bishimira ko inkunga batanga igera ku bo iba yagenewe kuko kari mu turere tw’icyaro biyemeje kuzamura tugere ku iterambere.
Abarimu ibihumbi 39 bahemberwa muri koperative Umwarimu SACCO bagiye kujya babona inguzanyo ku buryo bworoshye nk’uko byavugiwe mu Nama y’Igihugu y’Umushyikirano iri kubera i Kigali ku nshuro ya 10.
Nyiramana Josephine utuye mu karere ka Rulindo, avuga ko ahohoterwa n’abantu bo mu muryango we bamwita umusazi. Tariki 12/12/2012 ngo babyutse bamukubita ,bavuga ngo agomba gupfa kuko ari umusazi.
Umugabo n’umugore b’abahinde, bafite ubumuga bavukanye bibarutse umwana muzima, biba ibyishimo bidasanzwe mu muryango, kuko bahoraga bibaza ko umwana wabo yazaza afite ubumuga bw’umwe cyangwa se bwa bose.
Hakorwa igishushanyo mbonera cy’umujyi wa Gisenyi basanze gare yashyirwa aho yahoze ariko hatangiye kubahwa isoko rya kijyambere. Akarere kemera ko gare yazubakwa ahari isoko rizimurirwa ahari kubakwa isoko rishya.
Abaganga batatu bavurira mu bitaro bikuru bya Kaminuza i Butare (CHUB), muri serivisi ya pediatrie (ahavurirwa abana) babuze mudasobwa zigendanwa bari basize mu biro tariki 11/12/2012.
Bamwe mu bari batashye ubukwe bw’uwitwa Ntirenganya Alphonse utuye mu Mudugudu wa Mukoni, Akagari ka Cyarwa, Umurenge wa Tumba tariki 08/12/2012 barwariye mu bitaro bya Kaminuza i Butare (CHUB) kubera ikigage kidasembuye (ubushera) banyweye.
Perezida w’u Rwanda, Paul Kagame, aravuga ko amaraporo amaze iminsi ashinja u Rwanda guteza ibibazo muri Kongo ari amatakirangoyi yahimbahimbwe n’abananiwe gucyemura ibibazo bya Kongo kandi barabiherewe akayabo k’amafaranga n’abasirikari ibihumbi byinshi.
Umufasha wa Perezida wa Repubulika, Jeannette Kagame, yishimiye ko abarangije mu ishuri rya Green Hills Academy bagaruka kwiyibutsa ubuzima bw’ishuri no kureba umusanzu batanga kuri barumuna babo bakirimo kwiga.
Umuyobozi w’Umuryango w’Ibihugu bya Afurika y’Uburasirazuba (EAC), Dr. Richard Sezibera arahamagarira ibihugu bya EAC guhuriza imbaraga hamwe mu rwego rwo kwihutisha ishyirwa mu bikorwa by’amasezerano y’isoko rusange.
Umuvugizi w’ingabo z’u Rwanda, Br Gen Joseph Nzabamwita, yavuze ko abasore 38 Leta ya Congo yazanye mu Rwanda tariki 11/12/2012 ivuga ko ari Abanyarwanda bafatiwe ku rugamba irwana na M23 ari ibinyoma.
Umuhanzi Kamichi aherutse kudakora igitaramo yari yateguye cyo kumurika alubumu ye ya kabiri “Ubumuntu” kubera gahunda zihutirwa za Leta byatumye muri stade aho yagombaga gukorera hataboneka.
Mu gitaramo cyo kwizihiza isabukuru y’imyaka 25 FPR imaze ishinzwe cyizabera kuri sitade Amahoro i Remera tariki 14/12/2012 hazaba harimo ibihangange muri muzika bikomoka muri Nigeria aribo P-Square (Peter na Paul Okoye).
Lt. Gen. Fred Ibingira, umugaba w’Inkeragutabara ku rwego rw’igihugu, aributsa abanyeshuri ba ISAE Busogo, ko umutekano w’igihugu ucunzwe neza, ndetse ko n’umwanzi ntacyo ateze kubihinduraho.
Ambasade ya Leta zunze Ubumwe za Amerika mu Rwanda yatangije isomero rikubiyemo ibitabo, aho barebera amafiimi n’icyumba cy’ibiganiriro, bizajya bifasha Abanyarwanda n’abandi bayigana kwihugura no kwiyungura ubumenyi.
Perezida w’u Rwanda, Paul Kagame, arahamya ko mu byo azi kandi amenya nta munyamakuru cyangwa undi Munyarwanda wese ubuzwa kuvuga no kugaragaza icyo atekereza iyo agifite.
Uhagarariye ingabo z’u Rwanda mu Karere ka Rwamagana, Lt Col Mujuni, arahamagarira abatuye ako Karere ndetse n’ahandi mu Rwanda kutagira impungenge ko FDLR izigera ibabangamira kuko itazigera igira aho ifata ku butaka bw’u Rwanda.
Masudi Omari wo mu murenge wa Mururu mu karere ka Rusizi ari mu maboko ya Polisi azira kwiba intebe, impapuro, moteri y’imodoka yari ibitse aho na mudasobwa mu rusengero rw’umupasitori witwa Bisimwa.
Umuyobozi w’ibitaro bya Kirehe, Dr Sareh Niyonzima, avuga ko muri ako karere 90% by’abana bajyanwa kwa muganga babanza kubajyana mu bavuzi ba gihanga ibi bakaba babiterwa n’imyumvire y’ababyeyi ikiri hasi.
Abanyamuryango ba FPR-Inkotanyi batuye Umudugudu wa Kamanga i Kigabiro muri Rwamagana bamaze kugurira ingo z’abakene 36 imifariso kandi biyemeje ko bazasoza uyu mwaka wa 2012 baratandukanye no kuryama ku misambi n’ibyatsi bita Nyakatsi yo ku buriri.
Nyuma y’amakuru atazwi inkomoko yayo avuga ko Banki y’abaturage y’u Rwanda (BPR) yahombye, ishami ryayo rya Nyanza ryatumyeho abakiriya bayo tariki 12/12/ 2012 babasobanurira ko ibirimo kuyivugwaho ari ibihuha.
Minisitiri w’Intebe, Dr. Pierre Damien Habumuremyi, yashimangiye ko ikibazo cyo gusubiza impfubyi za Jenoside imitungo yabo kigomba kuba cyakemutse mu mezi abiri, nyuma y’uko Umukuru w’igihugu nawe yihanangirije abayobozi abasaba kwita kuri icyo kibazo.
Ibyumba bitandatu by’ishuri ryisumbuye rya Gikaya mu murenge wa Nyamirama wo mu karere ka Kayonza byashenywe n’imvura ivanze n’umuyaga yaguye tariki 11/12/2012. Iyo mvura yanasenyeye abaturage umunani, inangiza kiriziya iri muri ako gace.
Kuri uyu wa gatatu kuwa 12/12/2012, mu rukiko rukuru, urugereko rukorera mu Karere ka Rusizi hatangiye kuburanishwa urubanzwa rw’abantu 6 bakurikiranyweho kwica uwitwa Sibomana Alexis wo mu Murenge wa Gikundamvura mu Karere ka Rusizi.
Bamwe mu batuye umujyi w’akarere ka Muhanga baratangaza ko barambiwe no kuba mu mujyi utagira amazi kuko ngo ahora abura bikangana nk’aho batayagira.
Guverinoma y’u Rwanda yagurishije imigabane yayo ingana na 51% y’uruganda rwa sima (CIMERWA), ku rundi ruganda rukora sima rwo muri Afurika y’Epfo rwitwa Pretoria Portland Cement (PPC), ku madolari y’Amerika angana na miliyoni 69.4.