Leta ya Zimbabwe yafashe icyemezo cyo kwirukana Umunyarwanda witwa Busy Mana Theoneste wari wayandikiye asaba uburenganzira bwo gutangiza idini ryemera kandi risenga Shitani.
Emmanuel Nsanzimana na Damien Rugwizangoga nibo batsindiye ibihembo bya moto mu ma rushanwa ya SHARAMA na MTN, n’abandi batsindira ibihembo bitandukanye kuri iki cyumweru cya karindwi iri rushanwa rimaze riba mu Rwanda.
Intumwa y’umuryango w’abibumbye mu ishami rishinzwe guharanira amahoro, Elver Ladsous uri mu Rwanda, yatangaje ko ashyigikiye imyanzuro y’Inama mpuzamahanga mu karere k’ibiyaga bigari (ICGLR), yo gushyiraho abagenzuzi n’umutwe w’ingabo utabogamye, ku mipaka ya Kongo n’u Rwanda.
Bamwe mu Banyaburera bavuga ko abasore benshi bo muri ko gace batagikwa abakobwa kubera umuco wo “Gukocora” uharangwa, aho umusore yumvikana n’umukobwa bakajya kubana ababyeyi babo batabizi.
Abaturage bo mu karere ka Rubavu barasaba amasosiyete afite serivise bakoreshwa cyane kujya yihangana guhagarika gahunda zayo batabimenyeshejejwe kuko bibatera igihombo.
Perezida w’u Rwanda, Kagame Paul, aratangaza ko ibibazo by’amakimbirane n’ubugizi bwa nabi muri Congo byatangiye kera cyane nawe ubwe ataravuka.
Imvura yiganjemo umuyaga n’amahindu yaguye mu murenge wa Bugarama ku mugoroba wa tariki 11/09/2012 isenya amazu agera 100 harimo 50 yangiritse bikabije.
Imiryango 40 yo mu murenge wa Nyamyumba mu karere ka Rubavu kuri uyu wa kabiri tariki 11/09/2012 yangirijwe n’imvura yaguye mu gihe cy’amasaha ya saa tanu, ihitana n’umuntu umwe naho abana batatu bajyanwa kwa muganga.
Umunyarwandakazi witwa Ilibagiza Immaculée yakiriwe n’Umushumba wa Kiliziya Gatulika, Papa Benedigito wa XVI i Vatikani mu Butaliyani tariki 03/09/2012, amushimira ibikorwa byiza byo kubwiriza henshi ijambo ry’Imana no gushishikariza imbaga y’abatuye isi gusenga no kubabarira.
Ubuyobozi bw’akagari ka Rukara, umurenge wa Rukara mu karere ka Kayonza, bwahurije hamwe abantu 88 barimo abakoze ibyaha muri Jenoside yakorewe Abatutsi n’abayirokotse mu itorero muri gahunda y’icyumweru cy’ubumwe n’ubwiyunge.
Abaturage b’akarere ka Ruhango, baravuga ko bari bakwiye kujya begerwa mu gihe cyo gutegura imihigo, aho kugira ngo bajye bayumva kuri radiyo gusa.
Ishyirwaho ry’abagenzuzi bazareba uko ibintu byifashe ku mipaka igabanya u Rwanda na Congo bizafasha u Rwanda gukomeza kugaragaza ko nta kibazo rufitanye n’icyo gihugu.
Ubugenzuzi bwakozwe mu karere ka Rutsiro bwagaragaje ko inkuba n’imiyaga bivanze n’imvura yaguye mu minsi ishize byangije bimwe mu bikoresho by’ikoranabuhanga, amazu agera kuri atanu arasenyuka ndetse n’abantu batatu barahungabana.
Bamwe mu bafite ibikorwa mu murenge wa Kinigi uturiye pariki y’ibirunga mu karere ka Musanze, baravuga ko banze agasuzuguro k’abanyamahanga maze batanga amafaranga miliyoni esheshatu n’ibihumbi 345 mu kigega Agaciro Development Fund.
Nubwo mu kinyarwanda bisanzwe bizwi ko kizira gukorana imibonano mpuzabitsina n’umwishywa (umwana wa mushiki wawe), mu murenge wa Ngororero mu karere ka Ngororero hari umukobwa watewe inda na nyirarume ubu bakaba batameranye neza.
U Rwanda rukomeje gushakisha amajwi kugira ngo rubone umwanya mu kanama kadahoraho gashinzwe umutekano mu muryango w’abibumbye (UN) kagizwe n’ibihugu 10 byo ku migabane yose igize isi.
Minisitiri w’ububanyi n’amahanga, Louise Mushikiwabo, avuga ko u Rwanda rumaze kurambirwa ihohoterwa rikorerwa Abanyarwanda baba mu bihugu by’i Burayi bazira ubusa, cyakora akavuga ko hari icyo ibiganiro byakozwe bimaze kugeraho cyane cyane ku gihugu cy’Ububiligi.
Abakozi bakorera mu ishuri rikuru rya Kibungo (INATEK) baratangaza ko bigomwe icyo bakunda kurusha ibindi aricyo umushahara w’ukwezi, ngo bashyigikire ikigega Agaciro Development Fund (AgDF).
Minisitiri w’intebe w’Ubushinwa, Wen Jiabao, arasaba abashoramari mu Bushinwa gushora imari yabo mu Rwanda, haba mu nzego z’ikoranabuhanga rigezweho, mu guhugura abanyamwuga bakiri bato ndetse no gushishoza bakareba izindi nzego bashoramo imari yabo.
Mu rwego rwo gushyigikira ikigega Agaciro development Fund (AgDF) kigamije kwihutisha iterambere ry’igihugu Abanyarwanda bafite ubushake babigizemo uruhare, minisiteri y’ubuzima yiyemeje kuzashyiramo amafaranga agera kuri miliyari imwe na miliyoni 235.
Abatunze imbwa n’injangwe bo mu karere ka Rulindo bari muri gahunda yo gukingira amatungo yabo mu rwego rwo kuzirinda indwara y’ibisazi ivugwa cyane muri ayo matungo yibanira n’abantu.
Umuyobozi w’umujyi wa Kigali, Fidele Ndayisaba, yatangarije abanyamakuru ko nta mpungenge zihari zo kutagera ku mihigo, cyangwa gukererwa kw’ibyahizwe kugerwaho, bitewe n’uko u Rwanda rwahagarikiwe inkunga rwahabwaga na bimwe mu bihugu by’i Burayi na Amerika.
Umwana w’umukobwa wiga mu mwaka wa gatandatu w’amashuri yisumbuye yafashwe n’abantu babiri mu gihe cya saa tatu mu ijoro ku wa Gatanu tariki 07/09/2012, avuye gusubira mu masomo ye “etude”.
Nyuma y’imyaka 18 baba mu mashamba yo muri Repuburika iharanira Demokarasi ya Congo, Abasirikare bane bo mu mutwe wa FDLR n’imiryango yabo batangaza ko bahisemo kugaruka mu rwababyaye kuko basanga uwo mutwe ntacyo uteze kubagezaho.
Ubuyobozi bw’akarere ka Burera bwamurikiye Abanyaburera ishimwe bahawe na Perezida w’u Rwanda Paul Kagame kubera kwesa imihigo y’umwaka 2011-2012.
Ubuyobozi bw’akarere ka Muhanga buramara impungenge abikorera ko badeteze kubasoresha amafaranga menshi kugira ngo gahigure umuhigo kahize wo kuzakuba kabiri imisoro kinjizaga. Ngo bagiye kongera ibikorwa bisora bagurisha imwe mu mitungo ya Leta iri mu mujyi w’aka karere.
Imvura yaguye kuri uyu wa gatandatu tariki 08/09/2012 yahitanye umwana inasenya amazu 14 mu murenge wa Kanama mu karere ka Rubavu ariko hashobora kuba hari andi ataramenyekana kubera ibintu byinshi iyo mvura yangije.
Kuwa gatandatu tariki 08/09/2012, Diyoseze ya Butare yizihije isabukuru y’imyaka 50 imaze ishinzwe. Umuhango wabereye ku nyubako ya katederari ya Butare iri mu mujyi wa Butare.
Abakozi n’abayobozi mu nzego zinyuranye z’Intara y’Amajyepfo bazindukiye mu Ntara y’Iburasirazuba kuri uyu wa Gatandatu tariki 08/09/2012, mu rwego rwo gutangiza ubucuti bwihariye hagati y’Intara zombi ndeste no kungurana ubumenyi mu gusohoza inshingano abakozi b’Intara zombi bashinzwe aho bakorera.
Abakozi 150 ba company yitwa COGEELEC yatsindiye kubaka imihanda y’akarere ka Ruhango, bamaze iminsi ine bibera ku biro by’aka karere basaba ubufasha bwo kubishyuriza nyiri kompanyi amafaranga y’amezi ane yabambuye.