<?xml 
version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0" 
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
>

<channel xml:lang="en">
	<title>Kigali Today</title>
	<link>https://www.kigalitoday.com/</link>
	<description>Kigali Today ibagezaho amakuru nyayo ku Rwanda</description>
	<language>en</language>
	<generator>SPIP - www.spip.net</generator>
	<atom:link href="https://www.kigalitoday.com/spip.php?page=backend" rel="self" type="application/rss+xml" />

	<image>
		<title>Kigali Today</title>
		<url>https://www.kigalitoday.com/local/cache-vignettes/L144xH34/siteon0-628cb.gif?1780071413</url>
		<link>https://www.kigalitoday.com/</link>
		<height>34</height>
		<width>144</width>
	</image>



<item xml:lang="en">

		<title>Abagize Ibuka-Italia basanga Jenoside yakorewe Abatutsi ikwiye kwigishwa mu mashuri </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Abagize-Ibuka-Italia-basanga-Jenoside-yakorewe-Abatutsi-ikwiye-kwigishwa-mu-mashuri</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Abagize-Ibuka-Italia-basanga-Jenoside-yakorewe-Abatutsi-ikwiye-kwigishwa-mu-mashuri</guid>

		<dc:date>2020-11-30T18:40:27Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu rwego rw’ibikorwa byo kwizihiza isabukuru y’imyaka itanu umuryango Ibuka-Italia umaze ushinzwe mu gihugu cy’u Butaliyani, mu mpera z’icyumweru gishize hatanzwe ikiganiro kivuga ku&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abagize Ibuka-Italia basanga Jenoside yakorewe Abatutsi ikwiye kwigishwa mu mashuri </h1>

			

			

			<p>Ikiganiro cyakozwe hifashishijwe ikoranabuhanga mu rwego rwo gukomeza kwirinda ikwirakwizwa rya Covid-19  cyitabirwa n’abarimu muri za kaminuza no mu mashuri yisumbuye, abanyamateka n’abashakashatsi, hamwe n’abayobozi mu nzego za Leta.</p>
<p>Iki kiganiro cyari kigamije kungurana ibitekerezo no gukora ubuvugizi kugira ngo hafatwe ingamba z’uburyo Jenoside yakorewe Abatutsi yakwigishwa mu mashuri, ikavugwa uko yateguwe n’uko yashyizwe mu bikorwa mu rwego rwo kwerekana ibimenyetso, kugaragaza ko yabaye, no kurwanya ibitekerezo biyipfobya cyangwa biyihakana; bityo abagoreka amateka ntibakomeze kuyobya abatuye isi.</p>
<p>Ubu buvugizi Ibuka-Italia yabwihayeho intego, ku buryo biri mu ntego zayo z’ibanze, ku buryo bishyirwamo imbaraga cyane iyo igihe ngarukamwaka cyo kwibuka kigeze haba mu mashuri n’ahandi hose. Impamvu ubu buvugizi bugomba gutangirira mu mashuri ni ukugira ngo abana bato bamenye ukuri hakiri kare.</p>
<p>Umwe mu barimu ba Kaminuza ya John Cabot University, Prof Federigo Argentieri wafashe ijambo muri iki kiganiro, yavuze ko zimwe mu ntego z’umuryango Ibuka harimo kwibuka n’ubutabera. Umwihariko wa Jenoside yakorewe Abatutsi ni uko habayeho gukumira Abatutsi no kubabuza guhunga; hagashyirwa za bariyeri mu nzira zose, habaho gufungira abantu hamwe ngo bicwe batsembwe, ari na byo byatumye iyi Jenoside yabaye ndengakamere  kuko hishwe abantu benshi mu gihe gito cyane  kandi harokotse mbarwa.</p>
<div class='spip_document_144181 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="17" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/pietro.jpg' width="697" height="766" alt="Pietro Veronese" title="Pietro Veronese" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Pietro Veronese</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umunyamakuru w’ikinyamakuru La Republika, Pietro Veronese, ari na we wayoboye uyu muhango, kimwe n’umwarimu muri Kaminuza ya Roma Tre, Michela Fusaschi, bagarutse kenshi  ku gisubizo u Rwanda rwashatse mu  buryo bwo kongera kubanisha Abanyarwanda nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi, aho rwashyizeho inkiko gacaca nk’ubutabera bwunga, kandi bushingiye muco w’igihugu. Byatumye ukuri kuri Jenoside kugaragara kuko bamwe mu bagize uruhare muri Jenoside na bo batanze amakuru kandi n’ubutabera buratangwa.</p>
<p>Michela Nocita, umwarimu w’indimi mu ishuri ryisumbuye, yagaragaje ko yizeye ko abanyeshuri nibiga neza ukuri kwa Jenoside yakorewe Abatutsi, bizaca intege abayihakana kuko bazaba bavuga ukuri kw’amateka yabaye. Yagaragaje ko hari abanyeshuri b’Abataliyani basuye u Rwanda, basura inzibutso, banasobanurirwa uko Jenoside yakozwe. Akurikije uko yabonye abo banyeshuri bashishikajwe no kumenya ukuri, byatumye mu ishuri ryabo rya Pile Arbertelo bashyiraho gahunda ya buri mwaka yo kuganira kuri Jenoside, bakagira n’agace k’amasomo batanga kuri Jenoside, impamvu n’icyatumye ihitana abantu benshi mu gihe gito.</p>
<div class='spip_document_144182 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="18" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/vittorio_vidotto.jpg' width="700" height="953" alt="Vittorio Vidotto" title="Vittorio Vidotto" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Vittorio Vidotto</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umunyamateka Vittorio Vidotto akaba inzobere mu mateka ,  na we yashyigikiye iki gitekerezo, asanga mu Butaliyani bigisha amateka ariko amateka ya Jenoside akaba atigishwa byimbitse. Kuri we asanga bikwiye ko n’amateka ya nyuma ya 1970 atangira kwigishwa kuko bigaragara ko abakiri bato aya mateka batayazi. Ubuvugizi ngo bukwiye gukomeza kugira ngo abashinzwe iby’integanyanyanyigisho, cyangwa abandika ibitabo bikoreshwa mu mashuri bashyiremo n’ibijyanye na Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Mugenzi we Alessandro Portelli, na we akaba inzobere mu mateka, asobanura ukuntu gutanga ubuhamya ari inshingano za buri wese ubibasha, mu buryo bwo kubaka amateka no gushyira hamwe buri kintu cyabaye kugira ngo ukuri kugerweho, ari na ko kubakirwaho ejo hazaza heza.</p>
<div class='spip_document_144180 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="48" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ibuka_italia-2.jpg' width="701" height="698" alt="Umuyobozi wa IBUKA-Italia, Honorine Mujyambere" title="Umuyobozi wa IBUKA-Italia, Honorine Mujyambere" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Umuyobozi wa IBUKA-Italia, Honorine Mujyambere</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Muri iki kiganiro, umuyobozi wa IBUKA-Italia, Honorine Mujyambere, yongeye gushima abifatanyije na bo mu bikorwa byo kwizihiza isabukuru y’imyaka itanu uyu muryango umaze ushinzwe, cyane cyane abatanze ubutumwa bugaragaza ko kwigisha Jenoside yakorewe Abatutsi mu mashuri yo mu Butaliyani bishoboka.</p>
<p>Umukozi wa Komini ya Milan, Diana de Marchi na we wari muri icyo kiganiro yashimiye ibikorwa bya Ibuka-Italia cyane cyane ibijyanye no kwibuka kuko ari umusingi w’ubwiyunge no kubaka icyizere cyo kubaho ku barokotse Jenoside bityo kubyigisha mu mashuri bikazanatuma isi yose imenya ukuri ku byabaye.</p>
<p>Uyu munsi kandi wabanjirijwe n’ikindi kiganiro cyabaye mu mpera z’icyumweru cyabanje aho abayobozi bahagarariye Ibuka mu bihugu bitandukanye birimo u Rwanda n’ibindi bihugu by’i Burayi bagaragaje uko muri buri gihugu ibikorwa byo kwibuka, kurwanya Jenoside n’ingengabitekerezo yayo hamwe no guhangana n’ingaruka zayo bihagaze kugira ngo basangire ubunararibonye no gushyigikirana muri byose.</p>
<p>Aha ni ho Ambasaderi w’u Rwanda mu Bufaransa, François Ngarambe, yijeje abagize Ibuka, ishami ry’u Butaliyani ubufatanye mu kurwanya no kwamagana abagifite ingengabitekerezo ya Jenoside. Yasabye abayobozi b’uyu muryango mu bihugu bitandukanye gukomeza gushyira hamwe, kugirana inama no guhanahana amakuru mu nyungu z’abo bahagarariye.</p>
<p>Avuga ku kibazo cy’abapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi, Ambasaderi Ngarambe, yavuze ko uru ari urugamba ruhoraho, kuko hakiri abantu benshi bahakana Jenoside yakorewe Abatutsi, bagamije kugoreka amateka.</p>
<p><strong>Ni inkuru dukesha Ibuka-Italia</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ibuka_italia.jpg"
				length="58139"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Komisiyo yiga ku ruhare rw'u Bubiligi mu bibazo bya Congo izagaragaze n'uruhare bwagize muri Jenoside yakorewe Abatutsi &#8211; RESIRG</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/ubutabera/jenoside/article/komisiyo-yiga-ku-ruhare-rw-u-bubiligi-mu-bibazo-bya-congo-izagaragaze-n-uruhare-bwagize-muri-jenoside-yakorewe-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/ubutabera/jenoside/article/komisiyo-yiga-ku-ruhare-rw-u-bubiligi-mu-bibazo-bya-congo-izagaragaze-n-uruhare-bwagize-muri-jenoside-yakorewe-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-08-05T20:46:48Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Jenoside
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Gasana Marcellin
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abagize urugaga mpuzamahanga rw’abashakashatsi kuri Jenoside (RESIRG asbl) rufite icyicaro mu Bubiligi, bashyize ahagaragara itangazo rivuga ko bishimiye ibyavuzwe n’Umwami w’u Bubiligi Philippe,&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Komisiyo yiga ku ruhare rw’u Bubiligi mu bibazo bya Congo izagaragaze n’uruhare bwagize muri Jenoside yakorewe Abatutsi – RESIRG</h1>

			

			

			<p>Hari mu kwezi kwa gatandatu ubwo Congo yizihizaga isabukuru y’imyaka 60 y’ubwigenge ivuye mu maboko y’Ababiligi, ndetse umwami Philippe icyo gihe yavuze ko u Bubiligi bugiye gucukumbura ibyabaye, byaba na ngombwa bakabisabira imbabazi.</p>
<p>Icyo gihe inama ishinga amategeko y’u Bubiligi yasabwe kunononsora ako kazi, hafatwa icyemezo ko hazajyaho komisiyo y’abadepite yo kubyigaho, nayo isaba ko hashyirwaho akanama k’impuguke k’abantu 10 kagomba kubategurira akazi bazakora guhera mu kwakira k’uyu mwaka.</p>
<p>N’ubwo ari ibyo kwishimira ariko, urugaga RESIRG ruvuga ko iyo komisiyo igomba no kuzacukumbura uruhare rw’u Bubiligi mu byatumye Jenoside yakorewe Abatutsi iba mu Rwanda.</p>
<p>Umuyobozi w’urugaga RESIRG Mazina Deogratias, mu kiganiro na Kigali Today yavuze ko nyuma yo kumva ko hagiye kujyaho iyo komisiyo bandikiye inama ishinga amategeko y’u Bubiligi basaba ko iyo komisiyo nijyaho bazakorana nayo kugira ngo bababwire ukuri batange n’ibimenyetso by’ibikorwa by’ababiligi n’ingaruka zabyo.</p>
<div class='spip_document_139177 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="12" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mazina_deo_resirg.jpg' width="681" height="509" alt="Mazina Deo" title="Mazina Deo" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Mazina Deo</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Mazina yavuze ko ku wa gatatu tariki 5 Kanama ari bwo bahawe igisubizo kibemerera ko bazabatumira bakagaragaza impungenge zabo n’ubusesenguzi bazaba barakoze kuri icyo kibazo.</p>
<p>Mazina Deogratias yagize ati:</p>
<p>“Iyo nama y’impuguke bayishinze inzu ndangamurage y’u Bubiligi (Musée Royale d’Afrique Centrale) n’inzu y’ububiko bw’igihugu (Archives de l’Etat) kugira ngo bategure itsinda ry’impuguke zizategura ako kazi, ndetse bashyiramo n’abantu benshi banyuranye barimo n’abo twe dusanga batagombye kujyamo kubera uko bitwara ku kibazo cy’ubukoroni bw’ababiligi muri Africa…"</p>
<p>"Abo ni nka Prof Philippe Reyntjens usanzwe uvuga ku mateka y’u Bubiligi muri Congo no mu Rwanda uko yishakiye, hakaba n’umunyamakuru Peter Verlinden nawe tuzi ko akunze kuvuga Jenoside yakorewe Abatutsi ukundi…cyane cyane bitwaza ko ngo habaye Jenoside ebyiri, kugira ngo bapfobye Jenoside yakorewe Abatutsi bakavuga ko hari n’iyakorewe Abahutu…"</p>
<p>Yongeyeho ati "Twebwe rero tumaze kumenya ko ririya tsinda rigiye kujyaho, twarakurikiranye dusanga barivugira ibyo muri Congo dusanga byaba atari byo kwirengagiza ibyabaye mu Rwanda no mu Burundi…kuri twe rero uriya ni umwanya mwiza wo kubibutsa ko abakoroni b’Ababiligi bagize uruhare mu byatumye tugera kuri Jenoside yakorewe Abatutsi, ndetse n’igihe twiteguraga kubona ubwigenge, ubwicanyi bwabaye abatutsi benshi bakicwa abandi bagahunga, nabwo bugomba kuvugwaho bityo uruhare rw’Ababiligi rukajya ahagaragara."</p>
<p>Mazina Deogratias avuga ko bafite n’impungenge ko muri iryo tsinda ry’impuguke zizategura ibizagenderwaho na komisiyo yo gusesengura uruhare rw’u Bubiligi ku byabaye mu Rwanda, hashobora kuzajyamo n’abanyarwanda bagize uruhare muri Jenoside yakorewe abatutsi, bakaba batanga amakuru atariyo kugira ngo bakomeze kugoreka amateka no gusibanganya uruhare rwabo n’urw’ababyeyi babo, urugero nk’abo mu ishyirahamwe Jambo asbl.</p>
<p>Kuri iki kibazo, Mazina yavuze baje no kumenya ko hari umwe muri abo uri mu mubare w’abazatumirwa, bityo akaba yizeza ko RESIRG izaharanira kuhaba kandi ikagaragaza ibyo bibazo byose igatanga ukuri nyako, cyane ko mu bo yifuzaga ko batumirwa hagombaga kuza mbere na mbere impuguke z’abanyarwanda zirimo abarimu muri kaminuza n’abize amateka kandi bari bariho no mu gihe cy’ubukoroni, ariko bakaba bataratumiwe.</p>
<p>Urugaga RESIRG ruvuga ko rukurikije aho ibintu bigeze ubu hari icyizere, rugendeye ku magambo yagiye avugwa na bamwe mu bayobozi b’u Bubiligi barimo Guy VERHOFSTADT wari ministre w’intebe muri 2000, wicujije mu izina ry’igihugu cye imbere y’imbaga y’abari baje ku rwibutso rwa Gisozi ku itariki 7 Mata 2000 kunamira abishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi,</p>
<p>Hari kandi Rudy DEMOTTE, wari Ministre Président wa Fédération Wallonie-Bruxelles, ubwo yari yitabiriye igikorwa cyo kwerekana ibyaranze iminsi 100 ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, yemeye ko u Bubiligi bwangije umuryango mugari nyarwanda mu gihe cy’ubukoroni bagasenya igihugu cyari kibayeho neza nta macakubiri, imvururu zigatangira mu 1959 abatutsi benshi baricwa, abandi barameneshwa, abasigaye gabuzwa epfo na ruguru kugeza kuri Jenoside yakorewe Abatutsi igahitana abarenga miliyoni mu minsi 100 gusa.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mazina_deo_resirg.jpg"
				length="42883"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Musenyeri Rucyahana aramagana abakomeje gupfobya no guhakana Jenoside yakorewe Abatutsi </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/musenyeri-rucyahana-aramagana-abakomeje-gupfobya-no-guhakana-jenoside-yakorewe-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/musenyeri-rucyahana-aramagana-abakomeje-gupfobya-no-guhakana-jenoside-yakorewe-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-07-06T08:25:41Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				 Mu Rwanda
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Simon Kamuzinzi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Perezida wa Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge, Musenyeri John Rucyahana avuga ko mu minsi 100 ishize yo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, habayeho guhangana n’icyorezo Covid-19&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Musenyeri Rucyahana aramagana abakomeje gupfobya no guhakana Jenoside yakorewe Abatutsi </h1>

			

			

			<div class='spip_document_138073 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="161" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rucyahana_ubumwe_ubwiyunge.jpg' width="700" height="524" alt="Musenyeri Rucyahana hamwe n'Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Komisiyo y'Ubumwe n'Ubwiyunge, ubwo baganiraga n'abanyamakuru ku wa Gatanu tariki 03 Nyakanga 2020" title="Musenyeri Rucyahana hamwe n'Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Komisiyo y'Ubumwe n'Ubwiyunge, ubwo baganiraga n'abanyamakuru ku wa Gatanu tariki 03 Nyakanga 2020" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Musenyeri Rucyahana hamwe n&#8217;Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Komisiyo y&#8217;Ubumwe n&#8217;Ubwiyunge, ubwo baganiraga n&#8217;abanyamakuru ku wa Gatanu tariki 03 Nyakanga 2020</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Musenyeri Rucyahana yagize ati "Mu gihe turimo turwana n&#8217;icyorezo Covid-19, na none turwana n&#8217;icyorezo cyo gupfobya no guhakana Jenoside yakorewe Abatutsi mu gihe twizihiza isabukuru yo kwibohora tunasoza iminsi  100 yo kwibuka".</p>
<p> Ati "Hagiye humvikana Abanyarwanda n&#8217;abanyamahanga bagoreka ukuri, bagamije kuyobya rubanda, bakwiza ikinyoma ko mu Rwanda habaye Jenoside ebyiri, ibi bikaba ari  uguhakana nkana Jenoside yakorewe Abatutsi".</p>
<p>"Ababivuga n&#8217;abagoreka bitsitsa ku mvugo y&#8217;uko Abahutu na bo bapfuye kuko barwanyije Jenoside yakorewe Abatutsi, ndetse bakavuga n&#8217;abandi bapfuye badasobanura abo ari bo, aba mwagiye mubumva kandi mwumva aho bari n&#8217;uko bavuga".</p>
<p>"Ibi ni ugukurura amacakubiri mu Banyarwanda, turagira ngo mu mitwe yacu dukuremo imitekerereze  idahwitse  kuko turiho turubaka ubumwe bwacu, imbaraga n&#8217;isooko tuvomaho ibidufasha kugira ngo duteze imbere igihugu cyacu".</p>
<p>Musenyeri Rucyahana avuga ko abakoze Jenoside ngo bihisha inyuma y&#8217;icyo bita "kwibuka  bose bagamije kuyobya injyana"  y&#8217;ubumwe bw&#8217;Abanyarwanda, amahoro no kwizerana hagati yabo.</p>
<p>Musenyeri Rucyahana avuga ko Abanyarwanda bose basangiye ibisekuru bivuka mu Rwanda kandi bakaba bahujwe n&#8217;ururimi rumwe n&#8217;umuco,  ariko ko abakoloni ari bo bahinduye ibyiciro (by&#8217;ubukire) bakabihinduramo amoko y&#8217;Abahutu, Abatutsi n’Abatwa.</p>
<p>Perezida wa Komisiyo y’Igihugu y&#8217;Ubumwe n&#8217;Ubwiyunge (NURC) avuga ko Abanyarwanda bake bakomeje ibikorwa byo guhemukira abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi muri iyi minsi 100 ishize, ngo bakiri imbogamizi mu bumwe n&#8217;ubwiyunge.</p>
<p>Umunyamabanga Nshingwabikorwa w&#8217;iyo Komisiyo, Fidèle Ndayisaba, avuga ko muri iyo minsi 100 yo kwibuka ku nshuro ya 26 mu Rwanda hagaragaye dosiye 171 z&#8217;abaregwa ibyaha by&#8217;ingengabitekerezo ya Jenoside.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rucyahana_ubumwe_ubwiyunge.jpg"
				length="83794"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Itorero Inganzo Ngari rirabasusurutsa mu gitaramo cyo Kwibohora bise &#8216;Urw'Inziza' </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/imyidagaduro/ibirori/article/itorero-inganzo-ngari-rirabasusurutsa-mu-gitaramo-cyo-kwibohora-bise-urw-inziza</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/imyidagaduro/ibirori/article/itorero-inganzo-ngari-rirabasusurutsa-mu-gitaramo-cyo-kwibohora-bise-urw-inziza</guid>

		<dc:date>2020-07-03T14:17:22Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Ibirori
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kamanzi Natasha
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu mbyino z’umuco gakondo, itorero Inganzo Ngari ryateguye igitaramo ‘Urwinziza’ kuri uyu wa Gatanu tariki 03 Nyakanga 2020 mu rwego rwo kwizihiza ku nshuro ya 26 isabukuru yo Kwibohora.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Itorero Inganzo Ngari rirabasusurutsa mu gitaramo cyo Kwibohora bise ‘Urw&#8217;Inziza’ </h1>

			

			

			<div class='spip_document_137949 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/inganzo_ngari-4.jpg' width="700" height="578" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Buri wa Gatanu Inganzo Ngari zajyaga zitarama kuri Hotel des Mille Collines ariko nyuma y’uko nta bitaramo biri kuba kubera icyorezo cya covid-19, biyemeje kujya batarama bifashishije ikoranabuhanga.</p>
<p>Nahimana Serge, umuyobozi w’iri torero yagize ati “Iki gitaramo cyahuriranye no ku wa Gatanu kandi twari dusanzwe dutarama buri wa Gatanu, ariko uyu uratandukanye kuko ni umunsi ufite ikintu gikomeye uvuze ku Banyarwanda.”</p>
<div class='spip_document_137950 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/inganzo_ngari_1_.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Urw&#8217;Inziza, izina ry’iki gitaramo ngo ryaturutse ku Rwanda rw’Intwari Nziza nk’uko Serge yakomeje abisobanura. Yagize ati “Twacyise Urw&#8217;Inziza mu rwego rwo kwifuriza Abanyarwanda umunsi mwiza wo Kwibohora.”</p>
<p>Iki gitaramo kiraca ku rubuga rwa YouTube rw’Itorero Inganzo Ngari guhera saa mbili kugeza saa tatu z’umugoroba. Iri torero kandi ngo rirateganya ko buri wa Gatanu rizajya ritarama kuri YouTube.</p>
<div class='spip_document_137951 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/inganzo_ngari_2_.jpg' width="500" height="333" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_137952 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/inganzo_ngari_3_.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_137953 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/inganzo_ngari_4_.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_137954 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/inganzo_ngari_1.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/inganzo_ngari-4.jpg"
				length="145310"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Nyanza: Mu mibiri itatu yabonetse i Busasamana, umwe wahise umenyekana</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/nyanza-mu-mibiri-itatu-yabonetse-i-busasamana-umwe-wahise-umenyekana</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/nyanza-mu-mibiri-itatu-yabonetse-i-busasamana-umwe-wahise-umenyekana</guid>

		<dc:date>2020-06-22T11:40:09Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				 Mu Rwanda
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu Murenge wa Busasamana mu Karere ka Nyanza, mu kigo cy’amashuri abanza cya Kavumu Adventiste, hagaragaye imibiri itatu ikekwa ko ari iy’abazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, umwe uhita&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Nyanza: Mu mibiri itatu yabonetse i Busasamana, umwe wahise umenyekana</h1>

			

			

			<div class='spip_document_137478 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyanza_busasamana.jpg' width="666" height="500" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Iyo mibiri yagaragaye mu cyumweru gishize, ubwo muri iryo shuri bari barimo gucukura imisingi y’ahagiye kubakwa ibyumba by’amashuri, bahita bayikuramo noneho hatangira gushakishwa amakuru yerekeranye na yo.</p>
<p>Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Busasamana, Bizimana Egide aganira na Kigali Today, yasobanuye uko uwo mubiri wamenyekanye n&#8217;uko yabonetse nyuma y’imyaka myinshi ishize.</p>
<p>Agira ati “Ikizwi ni uko hafi y’aho icyo kigo cyubatse hari hari bariyeri mu gihe cya Jenoside kandi yiciweho abantu. Umwe muri iyo mibiri itatu wasanzwemo tige (icyuma gishyirwa mu igufa ryavunitse) mu kaboko, abacitse ku icumu bari bahari bahita bibuka umuntu wari ufite iyo tige, bahamagara umugore we na we avuga ko nta yindi gihamya, ni uko yamenyekanye”.</p>
<p>Uwo muyobozi yongeraho ko ibyo bimaze kuba, bakomeje gushakisha amakuru ngo bamenye niba hari indi mibiri yaba ari aho hantu.</p>
<p>Ati “Twakomeje gushakisha imibiri ariko ntihagira indi tubona ndetse ari na ko dushaka andi makuru. Hari abantu bane bari bari aho twabajije barimo uwitwa Gatama bivugwa ko yari kuri iyo bariyeri muri Jenoside ndetse ko yanabihaniwe ariko ntibagira amakuru yandi batanga”.</p>
<p><strong>Hari abafunzwe bazira kwanga gutanga amakuru</strong></p>
<p>Bizimana akomeza avuga ko abo bantu bane baje gufatwa n’Urwego rw’Ubugenzacyaha (RIB) kuko banze gutanga amakuru.</p>
<p>Ati “Abo bantu bane bari bahari barimo n’uwo Gatama ndetse n’umugore umwe, RIB yarabafashe irabajyana ariko uwo mugore yaje kurekurwa nyuma yo gutanga amakuru ya ngombwa, hasigara hafunzwe abo bagabo batatu. Dukomeje rero gushakisha n’abandi baduha amakuru kugira ngo turebe ko hari indi mibiri twabona”.</p>
<p>Ati “Muri icyo kigo cy’amashuri nyuma ya Jenoside gato habonetsemo indi mibiri itandatu, ariko urebye abantu bahiciwe ntiwavuga ko imibiri icyenda yonyine ari yo yagombye kuboneka. Bivuze ko hari ahandi hakiri imibiri tutarabasha kubona ari yo mpamvu igikorwa gikomeje”.</p>
<p>Ikindi ngo bigaragara ko muri ako gace hari abantu bacyinangiye badashaka gutanga amakuru kuko aho ubwo bwicanyi bwabereye hagendwaga n’abantu benshi.</p>
<p>Ati “Ikigaragara ni uko hari abadashaka gutanga amakuru uko bikwiye kuko aho abo bantu biciwe hari ku muhanda, hari hafi y’urusengero rw’Abadivantisiti kandi no muri Jenoside barasengaga. Ibyo biragaragaza rero ko amakuru agihishwe ari yo mpamvu dukomeje gushaka ayandi”.</p>
<p>Andi makuru yatanzwe n’umuntu wari umwana muri icyo gihe ariko warebaga ibiba, avuga ko muri icyo kigo ngo hari harimo ibyobo bitatu byajugunywagamo abicwaga n’ubwo bitaragaragara ngo imibiri ikurwemo.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyanza_busasamana.jpg"
				length="216797"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Itangizwa rya Turquoise: Operasiyo ya Gisirikare y'Abafaransa yari ije gutabara Guverinoma y'Abicanyi n'ingabo zayo</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/itangizwa-rya-turquoise-operasiyo-ya-gisirikare-y-abafaransa-yari-ije-gutabara-guverinoma-y-abicanyi-n-ingabo-zayo</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/itangizwa-rya-turquoise-operasiyo-ya-gisirikare-y-abafaransa-yari-ije-gutabara-guverinoma-y-abicanyi-n-ingabo-zayo</guid>

		<dc:date>2020-06-22T09:17:14Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Kuva muri Mata 1994, FPR yiyemeje kurwanya Jenoside, irwana inkundura na Guverinoma y’abicanyi, bituma irokora ubuzima bw’abantu ibihumbi n’ibihumbi bari bagiye kwicwa. Mu gihe cya Jenoside,&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Itangizwa rya Turquoise: Operasiyo ya Gisirikare y’Abafaransa yari ije gutabara Guverinoma y’Abicanyi n’ingabo zayo</h1>

			

			

			<div class='spip_document_137474 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/france_rwanda_turquoise.jpg' width="633" height="421" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Inama Ishinzwe Amahoro kw’isi y’Umuryango w’Abibumbye, mu cyemezo cyayo 929 cyo kuwa 22 Kamena 1994 cyafashwe hakurikijwe igice cya VII cy’amategeko kandi ibisabwe n’Ubufaransa, yemeye ko habaho operasiyo yitwa ngo n’iy’ubutabazi ishobora no gukoresha ingufu bibaye ngombwa. Nyamara ubwo bubasha bari babwimye MINUAR yakoreshaga igice cya VI cy’amategeko, idashobora gukoresha ingufu. Turquoise yemejwe mu buryo butumvikana. Abantu bose babonaga ishinzwe guhagarika Jenoside no gutabara Abatutsi bari bakiriho. Nibyo abayobozi b’Abafaransa bagendaga bavuga, bakunganirwa n’ibinyamakuru byandikaga ibyo servisi y’itangazamakuru y’Ingabo z’Ubufaransa (SIRPA) yababwiraga kwandika.</p>
<p>Ariko mu by’ukuri, nkuko bigaragara mu ngingo ya 2 y’icyemezo 929 Umuryango w’Abibumbye yemerera iyo operasiyo gukoresha igice cya VII cy’amategeko, byari guha umutekano no gutabara, mu buryo budafite aho bibogamiye, abantu bavuye mu byabo, impunzi n’abasivili bari mu kaga mu Rwanda. Icyo gihe abenshi mu Batutsi bari barishwe. Abantu bavuye mu byabo, impunzi n’abasivili bari Abahutu, muri bo hari byibura 100,000 bari baritabiriye ubwicanyi.</p>
<p>Nk’uko iyo operasiyo itagombaga kugira aho ibogamira, ni ukuvuga ko itagombaga kwita kuri Jenoside yakorerwaga Abatutsi, dore ko no muri icyo cyemezo Jenoside itarigeze ivugwa, Ubufaransa bwakoresheje iyo operasiyo mu gutabara Abahutu, Guverinoma y’abicanyi, abasirikare bayo n’imitwe yitwara gisirikare yayo. Ku buryo bugaragara, bwashakaga kubuza FPR gutsinda intambara, byibura kuyihagarika no kuyitegeka kugirana imishyikirano n’amashyaka ya politiki y’Abahutu.</p>
<p><strong>1)	Operasiyo Turquoise yabaye ikimenyetso cyo kwirengagiza kw’Umuryango w’Abibumbye</strong></p>
<p>Général Romeo Dallaire yari yarasabye ko bngerera ububasha ingabo za MINUAR ariko barabimwangira. Dallaire yatangajwe cyane no kumenya ibya operasiyo Turquoise, kandi yabimenye atinze mu gihe ingabo za Leta zo zari zizi ibyaganirwaga muri ONU. Operasio Turquoise yemerewe hirengagijwe kuba MINUAR iri mu Rwanda.Umunyamabanga Mukuru wa ONU, Boutros-Boutros Ghali yakiranye ibyishimo ishyirwaho rya operasiyo Turquoise.</p>
<p>Iyo operasiyo, yemejwe Jenoside yenda kurangizwa, yirengagije ko Abatutsi barenga miliyoni bari bamaze kwicwa, kuko yari igamije gushyiraho igice cyiswe icy’ubutabazi kugira ngo abavuye mu byabo babone umutekano. Abo bavuye mu byabo bari abaturage basunikwa na Guverinoma y’abicanyi kugira ngo bayikingire ikibaba ishobore kwambuka muri Zaire.</p>
<p>Gutabara Abatutsi ntabwo byari byitaweho, icyari cyitaweho ariko kitavugwaga ku mugaragaro ni uguhagarika FPR no kongera ubuso bw’igice cyagenzurwaga na Guverinoma kugira ngo bayoherereze kuba yakwinjira mu mishikirano.</p>
<p><strong>2)	Operasiyo Turquoise yari igisubizo ku busabe bwa Guverinoma y’abicanyi n’ingabo zayo</strong></p>
<p>Mu gihe inkuru ya operasiyo Turquoise yari imaze gutangazwa kuri RTLM, abasirikare bo mu kigo cya gisirikare cya Kigali no mu bindi bice byari bikigenzurwa na Leta y’abicanyi, barabyishimiye cyane babona ko Ubufaransa buje kubatabara.</p>
<p>Jean Kambanda wari Minisitiri w’Intebe wa Guverinoma y’abicanyi yatekerezaga ko Abafaransa baje gufatanya n’abasirikare ba Leta , guhera mu gice cy’uburengerazuba kirimo Gikongoro, Kibuye na Cyangugu, kurwanya FPR. Ntabwo yibeshyaga kuko operasiyo Turquoise yari operasiyo ya gisirikare yashyiriweho gutsinda FPR no gufasha Guverinoma y’abicanyi.</p>
<p>Muri raporo ye y’ubutumwa bwe i Paris, kuva ku ya 9 kugeza ku ya 13 Gicurasi 1994, lieutenant-colonel Ephrem Rwabalinda yavuze ibiganiro yagiranye na Général Jean-Pierre Huchon wari yamubwiye ko ibikoresho by’itumanaho bidashobora kumvirizwa byari byaramaze koherezwa ku cyambu cya Ostende bijya mu Rwanda, kandi ko Abafaransa biteguye gutanga ubufasha. Iyo raporo yerekana ko Rwabalinda yoherejwe i Paris kuganira ku buryo Ubufaransa buzafasha Guverinoma y’u Rwanda.</p>
<p><strong>3)	Mitterrand yifuzaga intambara yeruye kugira ngo atabare Guverinoma y’abicanyi n’ingabo zayo</strong></p>
<p>Uburyo Ubufaransa bwahaye u Rwanda ubufasha bwa gisirikare, icyo byari bigamije  n’uburyo byakozwe, ntabwo Perezida Francois Mitterrand yabyumvikanagaho na Minisitiri w’Intebe Balladur mu gihe Minisitiri w’Ububanyi n’amahanga Juppee we yafashe umurongo wa Mitterrand.</p>
<p>Perezida Mitterrand we yashakaga kohereza ingabo i Kigali, bakayigabanyamo kabiri kimwe n’igihugu cyose kugira ngo ingabo za Leta zisubirane ibice zari zaratakaje, cyangwa se kugira ngo habe imishyikirano byifashishijwe igice cyaba kirinzwe n’ingabo z’Abafaransa. Kuza kw’ingabo z’Abafaransa gutera inkunga ingabo za Leta muri Jenoside hagati byasaga nk’aho byari byarateguwe mu mezi yari yashize.</p>
<p>Alison Des Forges yavuze ko abadipolomati b’Abafaransa bari bashinzwe kuvugira operasiyo Turquoise mu Nama y’Umutekano ya ONU, baba barerekanye igishushanyo kerekana aho ingabo zabo zagombaga kurinda : «  igice cyose cyo mu burengerazuba, uhereye ku murongo uva mu Ruhengeri mu majyaruguru, ukamanuka ugana i Kigali mu cyerekezo kiva mu majyepfo ugana mu burengerazuba, uwo murongo ukarangirira i Butare mu cyerekezo kiva mu majyepfo kigana mu burengerazuba. Icyo gice cyagombaga kubarirwamo Gisenyi, aho Guverinoma y’abicanyi yari yahungiye hakaba n’agace Habyarimana yavukagamo kimwe na benshi mu basirikare bakuru b’ingabo za Leta. Icyo gice, aho ingabo za Leta zari zarashyize ingabo nyinshi n’ibikoresho byinshi, ni cyo ingabo za Leta zari guheraho zirwana inkundura kugira ngo zisubirane ibice zari zaratakaje. »1</p>
<p>Ateruye ngo avuge Perezida Mitterrand ku mugaragaro, uwahoze ari Minisitiri w’Intebe Edouard Balladur yavuze ko habayeho igitekerezo cyo kohereza ingabo z’Abafaransa kurwanira i Kigali. Abazwa imbere y’aba depite bo mu Bufaransa, yavuze ko koko hari abayobozi bifuzaga kohereza ingabo z’Abafaransa kurwana, harimo n’i Kigali. Balladur yemeza ko kuri Perezida Mitterrand, «  batagombaga guhana Abahutu bakoraga Jenoside, mu gihe kuri jye aba batagombaga kohererezwa guhungira muri Zaire »</p>
<p>Minisitiri w’Intebe Balladur yanze gushyigikira iyoherezwa ry’ingabo zigiye kurwana nkuko Mitterrand yabishakaga, anatanga ingingo zigomba gukurikizwa kuri operasiyo Turquoise harimo uruhusa rw’Inama y’Umutekano ya ONU, no kumara mu Rwanda igihe gito hategerejwe ukuza kw’ingabo za MINUAR. Kubera uko kutumvikana hagati ya Balladur na Mitterrand, ingabo z’Abafaransa zagerageje kubahiriza ibyo byifuzo bitandukanye, icya Balladur cyari cyatanzwe ku mugaragaro, n’icya Mitterrand cyari cyihishe.</p>
<p><strong>4)	Operasiyo Turquoise yari iya gisirikare kuva bigitangira</strong></p>
<p><strong>a)	Yakoresheje abasirikare benshi b’inzobere n’ibikoresho bihambaye</strong></p>
<p>Iyo operasiyo yakoresheje abasirikare 3,060 bava mu mitwe y’inzobere mu ngabo                     z’Abafaransa. Harimo abasirikare b’imitwe inyuranye, RPIMa, GIGN, EPIGN, EMMIR, n’indi mitwe myinshi y’abasirikare b’inzobere.</p>
<p>Umunyamakuru w’ikinyamakuru Liberation cyo mu Bufaransa yabonye abasirikare n’ibikoresho bya operasiyo Turquoise abivuga muri aya magambo :</p>
<p>«  ni ingabo z’inzobere zirwanira cyane cyane ku butaka, hakiyongeraho abarwanira mu kirere, mu mazi, ndetse n’abajandarume, batojwe kurusha abandi kandi bafite ibikoresho bigezweho, bafite imbunda za rutura, ibikoresho by’itumanaho bihambaye kandi bafite ubushobozi bwo gutata, gushaka amakuru k’uwo barwana. »</p>
<p>Abo basirikare b’Abafaransa bari bunganiwe n’abasirikare 508 bavuye mu bihugu bya Afurika : Sénégal, Guinée-Bissau, Tchad, Mauritanie, Egypte, Niger na Congo. Birumvikana ko izi ngabo zaziye kugira ngo bigaragare ko ari ingabo mpuzamahanga zari zigize operasiyo Turquoise.</p>
<p>Ibikoresho nabyo byari bihambaye. Cyane cyane ku birebana n’ingabo zirwanira mu kirere ; hari ikinyamakuru kizobereye mu bya gisirikare cyavuze ko operasiyo Turquoise yari ifite indege nyinshi zari Goma, Bukavu na Kisangani, harimo :</p>
<p>« C-130 Hercules esheshatu, C-160 Transall ikenda, Falcon-20 imwe, CASA-235 imwe,. Airbus imwe, Boeing -747 imwe, Antonov-124 Condor na Illyshin II-76 Candid cumi na zirindwi, i Kisangani hari indege za Jaguar enye (zavuye Bangui), Mirage-F1 CT enye (zavuye Colmar), Mirage F1- CR enye (zavuye Reims) na C-135F ebyiri».</p>
<p>Urebye amabwiriza yari yatanzwe, ubwoko bw’imbunda n’abasirikare bari baratoranyijwe kuyobora operasiyo Turquoise, byarabonekaga ko bari biteguye kurwana na FPR, ndetse n’Abatutsi muri rusange. Utitaye ku byavugwaga n’Abafaransa, byaragaragaye ko ingabo za operasiyo Turquoise, zari zaje kurwana n’Abatutsi muri Jenoside hagati.</p>
<p><strong>b)	Operasiyo Turquoise yaje mu rwego rw’inkunga ya gisirikare Ubufaransa bwari bwarahaye na mbere Leta y’abicanyi kuva mu Ukwakira 1990</strong></p>
<p>Abasirikare ba Turquoise bari no muri operasiyo Noroît. Mu gihe abantu batekerezaga ko Abafaransa bari baje guhagarika Jenoside, Ubufaransa bwohereje mu Rwanda abasirikare bari baratoje ingabo za Leta imyaka ine yose bakaba baranabateye inkunga mu mirwano. Ni abafatanyabikorwa b’abashyize mu bikorwa Jenoside, ingabo za Leta n’imitwe yitwaje intwaro kimwe n’abashyiraga mu bikorwa « auto-défense civile ».</p>
<p>Ariko iyo urebye ibyo abayobozi b’Abafaransa bagiye bavugira ku mugaragaro, ntawe wigeze muri bo avuga ko bari baje guhagarika Jenoside. Ahubwo bavuze ko baje « guhagarika ubwicanyi », «  guha umutekano abaturage bashoboraga gutsembwa » , « guha umutekano abaturage barokotse abashaka kubatsemba ». Mitterrand we yavugaga ko batari baje guhagarika Jenoside yakorerwaga Abatutsi, ko ahubwo bari baje gutabara Abahutu ngo bari bugarijwe na FPR.</p>
<p><strong>Umwanzuro</strong></p>
<p>Operasiyo Turquoise yari igamije gushyiraho « Hutuland » no gufasha mu bya gisirikare ingabo za Leta na Guverinoma y’abicanyi.</p>
<p>Urebye uko Ubufaransa bwagiye butanga inkunga ku Rwanda, inyandiko z’abanyamakuru n’abanditsi benshi kuri icyo kibazo, ndetse na za raporo z’akanama k’abadepite b’Abafaransa kasuzumye imyifatire y’Ubufaransa mu Rwanda, biragaragara ko operasiyo Turquoise yaje mu rwego rwo gukomeza guha inkunga ya gisirikare Ubufaransa bwari bwarahaye na mbere Leta y’abicanyi n’ingabo zayo.</p>
<p>Edouard Balladur, mw’ibaruwa ye yandikiye François Mitterrand tariki ya 21 Kamena 1994, yaramuburiye amubwira ko hari ingingo zigomba gukurikizwa muri operasiyo Turquoise; « tugomba guha igihe gito ibikorwa by’ubutabazi ntidutinde mu gishobora kuzafatwa nkaho ari igikorwa cy’ubukoloni mu gihugu cy’u Rwanda ».</p>
<p>Nkuko byagaragaye mu nyandiko zasohotse nyuma, Ubufaransa bwohereje ingabo zabwo gushyigikira abicanyi mu gihe zohererezwaga mu Rwanda tariki ya 23 Kamena 1994.</p>
<p><strong>Bikorewe i Kigali, ku wa 22 Kamena 2020</strong></p>
<p><strong>Dr BIZIMANA Jean Damascène</strong></p>
<p><strong>Umunyamabanga Nshingwabikorwa</strong></p>
<p><strong>Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG)</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/france_rwanda_turquoise.jpg"
				length="111546"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Abapfobya Jenoside ntibagomba kudutera ubwoba - Dr Bizimana J. Damasc&#232;ne </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abapfobya-jenoside-ntibagomba-kudutera-ubwoba-dr-bizimana-j-damascene</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abapfobya-jenoside-ntibagomba-kudutera-ubwoba-dr-bizimana-j-damascene</guid>

		<dc:date>2020-06-21T07:19:43Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG), Dr Bizimana Jean Damascène, avuga ko abapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 batagomba gutera ubwoba u Rwanda,&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abapfobya Jenoside ntibagomba kudutera ubwoba - Dr Bizimana J. Damascène </h1>

			

			

			<div class='spip_document_137422 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="67" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/dr_bizimana_cnlg_kwibuka.jpg' width="700" height="380" alt="Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG, Dr Bizimana Jean Damasc&#232;ne" title="Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG, Dr Bizimana Jean Damasc&#232;ne" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG, Dr Bizimana Jean Damascène</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Dr Bizimana ibyo yabigarutseho ku wa 20 Kamena 2020, ubwo yari mu kiganiro cyavugaga kuri gahunda yo kwibuka ‘Imiryango Yazimye’ muri Jenoside yakorewe Abatutsi, gahunda ngarukamwaka itegurwa n’umuryango w’abahoze ari abanyeshuri barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi (GAERG).</p>
<p>Iyo gahunda yakozwe mu buryo bw’ikoranabuhanga ndetse inyura no mu itangazamakuru kuko kuyikora mu buryo busanzwe bitakunze kubera amabwiriza yo kwirinda Covid-19.</p>
<p>Dr Bizimana avuga ko ukora Jenoside anateganya umugambi wo kuzayipfobya ari byo birimo kuba ubu, gusa ngo ababikora ntibagomba gutera ubwoba u Rwanda.</p>
<p>Ati “Umuti wa mbere wo kurwanya abapfobya Jenoside ni ukudaterwa ubwoba na bo. Ukora Jenoside ateganya n’uburyo azayipfobya, kuko kuyipfobya biri muri gahunda yayo, ntabwo rero bigomba kudutera ubwoba no kutubuza amahoro. Ahubwo dushyire imbaraga mu kubaka igihugu tunarandura ingengabitekerezo yabibwe na bo”.</p>
<p>Ati “Turebeye nko kuri Jenoside yakorewe Abayahudi hashize imyaka irenga 75 ikozwe, ariko turacyabona abayipfobya kandi bari mu batari bavuka icyo gihe. Ingengabitekerezo rero irakura, guhangana na yo ni ugushyiraho amategeko ayihana nk’uko u Rwanda rwabikoze, iryagiyeho muri 2018 igihano gito riteganya ni igifungo cy’imyaka itanu, iryo rero rirakumira”.</p>
<p>Ibyo ngo ni byo byatumye ipfobya rya Jenoside rigenda rigabanuka mu Rwanda nubwo abarikora bagihari ariko baratinya, ari yo mpamvu ubu bihisha mu mbuga nkoranyambaga mu kurikora, hakanabaho gukomeza gusaba ko ibindi bihugu byashyiraho amategeko ahana icyaha cy’ipfobya.</p>
<p>Arongera ati “Indi ngamba ni ugukomeza gukusanya amakuru kuri Jenoside yakorewe Abatutsi, gukusanya ubuhamya, kwegeranya amateka no kuyandika akabikwa akazafasha abato. Ikindi ni ukutajya impaka n’abantu bapfobya kuko baba bazi ko babeshya, ntiwamukura ku izima rero, bya bimenyetso ni byo bigomba kugaragazwa”.</p>
<p>Perezida wa GAERG, Gatari Egide na we wari witabiriye icyo kiganiro, yavuze ko kwibuka imiryango yazimye ari ingenzi.</p>
<p>Ati “Kuyibuka ni ngombwa kuko umugambi w’abicanyi kwari ukuzimya ikitwa Umututsi cyose mu gihugu iyo Inkotanyi zitaza zigahagarika Jenoside. Iyi gahunda ni yo mpamvu tuyiha agaciro cyane, tuzirikana n’icyo gihango cyatumwe tutazima, kuko muri kiriya gihe Umututsi yari yabuze ikizere cy’ubuzima ahantu hose agasigara yisabira urupfu rwiza kuko hari n’abaruguraga”.</p>
<p>Akomeza ashimira Leta y’u Rwanda yemeye ko hajyaho gahunda yo kwibuka kuko ifasha gukira ibikomere no gusigasira amateka, mu gihe abarokokaga ubwicanyi bwo mu myaka ya mbere ya 1994, bo ngo batanaririraga ahabona.</p>
<p>Kwibuka imiryango yazimye muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 bibaye ku nshuro ya 12, iyo gahunda ikaba yarahawe insanganyamatsiko igira iti ‘Ntukazime Nararokotse’.</p>
<p>Kugeza ubu GAERG imaze kubarura imiryango yazimye 15,593 yari ituye hirya no hino mu gihugu, ikaba yari igizwe n’abantu 68,871.</p>
<p>Uwo muryango uvuga kandi ko watangiye umushinga wo kubika ayo mateka handikwa igitabo, kubika neza amazina y’abari bagize iyo miryango yazimye hifashishijwe ikoranabuhanga, ndetse hakazanakorwa filime mbarankuru, uwo mushinga ukazatwara miliyoni 64 z’Amafaranaga y’u Rwanda.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/dr_bizimana_cnlg_kwibuka.jpg"
				length="55582"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Imiryango yazimye muri Jenoside ni ikimenyetso cy'umugambi wo kurimbura abafite icyo bahuriyeho &#8211; Jeannette Kagame</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/imiryango-yazimye-muri-jenoside-ni-ikimenyetso-cy-umugambi-wo-kurimbura-abafite-icyo-bahuriyeho-jeannette-kagame</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/imiryango-yazimye-muri-jenoside-ni-ikimenyetso-cy-umugambi-wo-kurimbura-abafite-icyo-bahuriyeho-jeannette-kagame</guid>

		<dc:date>2020-06-20T10:40:26Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Malachie Hakizimana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Madamu Jeannette Kagame yatanze ubutumwa bujyanye n’uyu munsi wo kwibuka imiryango yazimye muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Imiryango yazimye muri Jenoside ni ikimenyetso cy’umugambi wo kurimbura abafite icyo bahuriyeho – Jeannette Kagame</h1>

			

			

			<div class='spip_document_137404 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jeannette_kagame_rwanda-3.jpg' width="700" height="700" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Madamu Jeannette Kagame atanze ubu butumwa mu gihe kuri uyu wa Gatandatu tariki 20 Kamena 2020 hibukwa imiryango yazimye muri Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Umuryango uhuza abahoze ari abanyeshuri barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi (GAERG) wateguye igikorwa cyo kwibuka iyo miryango.</p>
<p>Umuryango witwa ko wazimye iyo abawugize bose (ababyeyi n&#8217;abana) bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Kimwe n&#8217;ibindi bikorwa byo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi, gahunda yo kwibuka imiryango yazimye irakorwa mu buryo bwubahiriza ingamba zo kwirinda icyorezo cya COVID-19, hifashishwa itangazamakuru n&#8217;ikoranabuhanga.</p>
<p>Kuva mu mwaka wa 2009, Umuryango GAERG utegura ukanashyira mu bikorwa gahunda yo kwibuka imiryango yazimye muri Jenoside yakorewe Abatutsi. Iyi gahunda yahawe insanganyamatsiko igira iti “Ntukazime Nararokotse”.</p>
<p>GAERG imaze kubarura imiryango yazimye mu turere twose tugize u Rwanda uko ari 30. Imibare igaragaza ko hari imiryango yazimye ibihumbi cumi na bitanu na magana atanu na mirongo icyenda n&#8217;itatu (15,593) igizwe n&#8217;abantu ibihumbi mirongo itandatu n&#8217;umunani na magana inani na mirongo irindwi n&#8217;umwe (68,871).</p>
<p>GAERG ivuga ko yatangiye umushinga mugari wo kubika neza aya mateka ufite agaciro ka miliyoni 64 z&#8217;Amafaranga y&#8217;u Rwanda. Muri uwo mushinga harimo kwandika igitabo, kubika neza aya mazina y&#8217;imiryango yazimye mu buryo bw&#8217;ishyinguranyandiko hifashishijwe ikoranabuhanga, no gukora filime mbarankuru.</p>
<p><strong>Uru ni urutonde rw’agateganyo rw’imiryango yazimye y’abazize Jenoside yakorewe Abatutsi n’umubare w’abari bagize iyo miryango mu turere twose tw’u Rwanda uko ari 30</strong></p>
<div class='spip_document_137413 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/imiryango_yazimye_zone_turquoise.jpg' width="618" height="716" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p><strong>Inkuru bijyanye:</strong></p>
<p><a href="https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/imiryango-myinshi-yazimye-muri-jenoside-yabaga-muri-zone-turquoise-ubushakashatsi?var_mode=calcul">Imiryango myinshi yazimye muri Jenoside yabaga muri ‘Zone Turquoise’ – Ubushakashatsi</a></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jeannette_kagame_rwanda-3.jpg"
				length="127734"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Uwarokotse Jenoside ararembye nyuma yo gukubitwa n'abagizi ba nabi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/umutekano/imbere-mu-gihugu/article/uwarokotse-jenoside-ararembye-nyuma-yo-gukubitwa-n-abagizi-ba-nabi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/umutekano/imbere-mu-gihugu/article/uwarokotse-jenoside-ararembye-nyuma-yo-gukubitwa-n-abagizi-ba-nabi</guid>

		<dc:date>2020-06-19T18:31:33Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Imbere mu gihugu
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Gasangwa Dismas wo mu mudugudu wa Kumana mu Kagari ka Gakoni mu Murenge wa Kiramuruzi arwariye mu bitaro by’i Kanombe azira inkoni yakubiswe n’abantu bataramenyekana bamutegeye mu nzira ataha.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Uwarokotse Jenoside ararembye nyuma  yo gukubitwa n’abagizi ba nabi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_137390 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="53" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/gatsibo_district.png' width="512" height="348" alt="Ikarita igaragaza imirenge igize akarere ka Gatsibo" title="Ikarita igaragaza imirenge igize akarere ka Gatsibo" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ikarita igaragaza imirenge igize akarere ka Gatsibo</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Gatsibo Sibomana Jean Damascene avuga ko ku wa 17 Kamena 2020 saa moya n’igice z’ijoro ngo Gasangwa Dismas na Gapfizi baciye kwa Nkusi, mu gihe Gapfizi yari akiganira gato na Nkusi,  Gasangwa Dismas yarakomeje ageze imbere ahura n’igico cy’abantu batangira kumukubita, yiruka asubira inyuma kwa Nkusi, uwo Nkusi ahita ahisha iwe mu rugo abo bagabo bombi ari bo Gasangwa na Gapfizi.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Gatsibo Sibomana Jean Damascene ni byo yasobanuye ati “Gapfizi yasigaye aganira na Nkusi imbere y’urugo rwe, Gasangwa we yarakomeje imbere gato agwa mu gaco, umwe amukubita inkoni mu mutwe undi mu rubavu, abasha kwiruka asubira kwa Nkusi arabahisha, ba bandi bamubajije niba bataje iwe arabahakanira baragenda.”</p>
<p>Sibomana uhagarariye Ibuka muri Gatsibo avuga ko bakimenya iki kibazo bagiyeyo n’inzego z’umutekano, basanga ikubitwa rya Gasangwa rifitanye isano n’amakuru yatanze ku bagize uruhare muri Jenoside.</p>
<p>Ngo mu bakubise Gasangwa harimo abo mu miryango y’abakoze Jenoside by’umwihariko uwitwa Gatete Deo wakatiwe burundu n’urukiko Gacaca rwa Kiramuruzi, ariko akaza kurekurwa amaze imyaka 16 yonyine muri gereza.</p>
<p>Ati “Twakurikiranye dusanga imiryango y’abakoze Jenoside ari yo ifite uruhare mu gukubita uyu musaza by’umwihariko hari uwitwa Gatete Deo wafunguwe ejo bundi, ariko Gasangwa atanga amakuru ko uwo muntu yari yarakatiwe imyaka 16. Twaramushakishije turamubura ariko twamenye amakuru ko avuga ko kugira ngo agire amahoro ari uko Gasangwa yapfa, abaturage babitubwiye.”</p>
<p>Gatete Deo kugira ngo arekurwe ngo yakatiwe n’inkiko Gacaca z’ahantu  habiri hatandukanye yakoreye ubwicanyi, hamwe akatirwa gufungwa burundu ahandi akatirwa gufungwa imyaka16.</p>
<p>Ngo iyo bimeze gutyo umwanzuro w’urukiko rwa nyuma ni wo uhabwa agaciro, bigashoboka ko na Gatete ariko byagenze ngo arekurwe.</p>
<p>Ariko nanone ngo hari undi muntu basanganywe amakimbirane witwa Dickson bikekwa ko ashobora kuba yarafatanyije n’abana bo mu miryango y’abagize uruhare muri Jenoside kugira ngo bikize Gasangwa.</p>
<p>Ati “Dickson we mu mvugo wumvaga rwose we yanyuzwe n’ikubitwa rya Gasangwa kuko yanatwibwiriye ko abamukubise tutabafata ahari.”</p>
<p>Ni ku nshuro ya kabiri uwacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 ahohoterwa mu Karere ka Gatsibo muri uyu mwaka.</p>
<p>Mu murenge wa Gitoki muri ako karere hari undi wakubiswe asanzwe iwe mu nzu bamukura amenyo 3 aravurwa arakira ubu akaba akodesherezwa ahandi kubera gutinya ko uwamukubise yakongera kuko ngo yafashwe ariko aza kurekurwa agizwe umwere.</p>
<p>Abantu babiri ni bo bamaze gufatwa bakekwaho uruhare mu guhohotera Gasangwa Dismas abandi bakaba bataraboneka, bikavugwa ko bakomeje kwihisha mu baturage.</p>
<p>Kuri ubu Gasangwa Dismas w’imyaka 63 arwariye mu bitaro bya Kanombe i Kigali, aho bikekwa ko yaviriye mu nda kubera inkoni yakubiswe mu Rubavu.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/png/gatsibo_district.png"
				length="70718"
				type="image/png" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Tariki 17/06/1994 : Guverinoma ya Kambanda yabeshye ko mu Bisesero hari inyenzi, ijya gutsemba Abatutsi baho bari bataricwa</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-17-06-1994-guverinoma-ya-kambanda-yabeshye-ko-mu-bisesero-hari-inyenzi-ijya-gutsemba-abatutsi-baho-bari</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-17-06-1994-guverinoma-ya-kambanda-yabeshye-ko-mu-bisesero-hari-inyenzi-ijya-gutsemba-abatutsi-baho-bari</guid>

		<dc:date>2020-06-17T09:42:10Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Karongi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Ubutwari bw’Abatutsi bo mu Bisesero bumaze kumenyekana mu mateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi. Muri 1994, Abasesero bahanganye n’ibitero by’interahamwe igihe kirenze amezi abiri kugeza ubwo Inama&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Tariki 17/06/1994 : Guverinoma ya Kambanda yabeshye ko mu Bisesero hari inyenzi, ijya gutsemba Abatutsi baho bari bataricwa</h1>

			

			

			<p>Kuri iyi tariki ya 17 Kamena 1994, ni nabwo nyuma y’uko Abatutsi bari muri Centre National Pastorale Saint Paul babohowe n’Ingabo za FPR Inkotanyi, Interahamwe n’abasilikare ba Leta bamariye umujinya wabo ku Batutsi bari bahungiye muri Kiliziya ya Sainte Famille. Mu masaha ya saa yine z’amanywa, igitero kinini cyagiye kuri Kiliziya ya Sainte Famille kihica hafi Abatutsi bari bahamaze iminsi barahahungiye.</p>
<p><strong>1)	UMUGAMBI WA GUVERINOMA WO GUTSEMBA ABATUTSI MU BISESERO WAFASHWE KU WA 17 KAMENA 1994</strong></p>
<p>Agenda za ba Minisitiri Pauline NYIRAMASUHUKO, Augustin NGIRABATWARE na Edouard KAREMERA zivuga ku nama ya Guverinoma yabaye ku wa 17 Kamena 1994 zigaruka ku bintu byaganiriweho harimo iyicwa ry’Abatutsi mu Bisesero. Muri Agenda z’abo ba Minisitiri bigaragara ko ikibazo cyo kuba mu Bisesero hari hakiri Abatutsi bataricwa aricyo cyizweho nk’ingingo nyamukuru. NYIRAMASUHUKO yanditse ko « muri Komini Gishyita, segiteri Bisesero, hari Inyenzi ».</p>
<div class='spip_document_137258 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/bisesero_rwanda_1_.jpg' width="700" height="420" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Muri Agenda ya KAREMERA ho hagaragara icyemezo cyafatiwe abo Batutsi bo mu Bisesero bitaga Inyenzi. KAREMERA yanditse mu gifransa ko Guverinoma ifashe icyemezo ko mu Bisesero hagomba kugabwayo igitero kidasanzwe, hakifashishwa abasilikare bavuye ku Gisenyi, bigakorwa bitarenze tariki 20 Kamena 1994.</p>
<p>Yabivuze muri aya magambo:” Guverinoma yemeje ko haba igitero gikomeye mu Bisesero, byaba ngombwa Gisenyi igatanga ubufasha kandi bikaba bitarenze tariki ya 20 Kamena 1994”</p>
<p>Inama ya Guverinoma yanemeje ko kugira ngo icyo gikorwa kigere ku ntego yacyo yose, ko hagomba gushakwa intwaro z’inyongera zigahabwa Interahamwe mu rwego rwa « auto-defense civile » kugira ngo zishobore gukora ubwicanyi.</p>
<p>Muri Agenda ya NYIRAMASUHUKO, handitse ko Abasesero aria bantu bazwi mu mateka y’u Rwanda, b’abarwanyi kuva ku gihe cy’ubwami, ngo kandi hari abahakomoka bagiye muri FPR barimo POLISI Denis. NYIRAMASUHUKO anandika ko ngo BISERUKA wari umusilikare mukuru muri FPR wahoze mu ngabo za Let aya HABYARIMANA, ngo ariwe watoranyije Bisesero nk’ahantu habereye gutangiza urugamba rwo kubohoza Gisenyi. NYIRAMASUHUKO akavuga ko ibyo byerekana ko FPR izatera ku Gisenyi inyuze mu Bisesero na Kabuhanga, ngo ikaba ariyo mpamvu hakenewe vuba Operasiyo idasanzwe (opération musclée) mu Bisesero.</p>
<p>Iyo gahunda yo gutera mu Bisesero inagaragara muri Agenda ya NGIRABATWARE aho yanditse ko hemejwe gushyira imbaraga mu rugamba kandi bigakorerwa ahantu hose.</p>
<p>Muri iyo nama, hanafashwe umwanzuro ko kugira ngo ibikorwa remezo bimwe na bimwe biri mu Karere ka Bisesero bitangirika kubera igikorwa cyo gutera mu Bisesero cyategurwaga, ko ari ngombwa koherezayo abajandarume n’abavuye mu ngabo bo kubirinda. Ibikorwa byavuzwe bigomba kurindwa ni : iby’amashanyarazi, Uruganda rw’icyayi rwa Gisovu, Umunara wa televiziyo na radiyo wa Karongi n’iby’Umushinga wa Crete Zaire Nil.</p>
<p>Iki ni ikimenyetso gikomeye cyerekana umugambi wa Jenoside, aho ibikorwa remezo bifatwa nk’aho bifite agaciro kurusha abaturage b’abasivile bazizwa gusa ko ari Abatutsi. Mu bategetsi bagize uruhare mu ishyirwa mu bikorwa ry’ubu bwicanyi bwakorewe Abatutsi mu Bisesero harimo : ba Minisitiri bakomoka muri Kibuye Edouard KAREMERA, Eliezer NIYITEGEKA, Emmanuel NDINDABAHIZI, Perefe Clement KAYISHEMA, Alfred MUSEMA diregiteri w’uruganda rw’icyayi rwa Gisovu. Aba bose bahamijwe icyaha cya Jenoside n’Urukiko Mpanabyaha Mpuzamahanga Rwashyiriweho u Rwanda (TPIR), bakatirwa igihano cy’igifungo cya burundu. NIYITEGEKA na KAYISHEMA baguye muri gereza.</p>
<p>Abandi babigizemo uruhare ni : Burugumesitiri wa Gisovu Aloys NDIMBATI na Burugumesitiri Charles SIKUBWABO wa Gishyita. Aba bombi barashakishwa n’Ubutabera mpuzamahanga. Hari kandi Yussuf MUNYAKAZI na Obed RUZINDANA bombi bakaba barakatiwe igifungo cy’imyaka 25 na TPIR.</p>
<p><strong>2)	COLONEL Innocent BAVUGAMENSHI YIKOMWE N’INAMA YA GUVERINOMA AZIZWA KUTEMERA UMUGAMBI WA JENOSIDE</strong></p>
<p>Muri Agenda ya NYIRAMASUHUKO handitse ko ikindi kibazo cyasuzumwe mu nama ya Guverinoma yo ku wa 17 Kamena 1994 ari ikijyanye n’imyitwarire ya Colonel Innocent BAVUGAMENSHI wari umuyobozi wa jandarumori muri Perefegitura ya Cyangugu. NYIRAMASUHUKO yanditse ko Liyetona Koloneli Claudien SINGIRANKABO ariwe wari ushinzwe ibikorwa by’ubwicanyi bwitwaga « auto-defense civile » muri Cyangugu, akaba yaragaragaje ko ibyo ibyo bikorwa bibangamiwe n’imyitwarire ya Colonel BAVUGAMENSHI utarashakaga kwica. Aba basilikare bakuru bombi bakomokaga i Cyangugu.</p>
<div class='spip_document_137259 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/bisesero_rwanda_2_.jpg' width="700" height="463" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Colonel BAVUGAMENSHI yashyizwe i Cyangugu ku wa 20 mata 1994 asimbuye Major Innocent MUNYARUGERERO wakomokaga mu Ruhengeri wagize uruhare rukomeye mu kwica Abatutsi i Cyangugu afatanyije na Liyetona Samuel IMANISHIMWE, Perefe BAGAMBIKI na ba superefe Emmanuel KAMONYO, Theodore MUNYANGABE, Gerard TERUBURA n’abandi.</p>
<p>Colonel Innocent BAVUGAMENSHI aho agereye i Cyangugu yitwaye ku buryo bwiza yanga gukora Jenoside, akora ibyo ashoboye byose arwana ku Batutsi. Inkambi y’i Nyarushishi niwe wayirindishije abajandarume yizeye abaha amabwiriza yo kurinda Abatutsi bari bayishyizwemo ndetse abategeka ko Interahamwe nizizajya zizana gutwara abo zica, ko bazakoresha intwaro bakarinda abantu bari mu nkambi i Nyarushishi.</p>
<p>Guverinoma yanishimiye ko gahunda y’ubwicanyi ya « auto-defense civile » igenda yitabirwa cyane, ko hamaze kwakirwa imisanzu y’abaturage ingana na miliyoni makumyabiri n’ebyiri z’amafranga y’u Rwanda agenewe gukomeza ibikorwa bya Jenoside.</p>
<p><strong>3)	GUVERINOMA YASIMBUJE BAMWE MURI BA BURUGUMESITIRI N’ABAYOBOZI MU ZINDI NZEGO KUGIRA NGO BIHUTISHE JENOSIDE</strong></p>
<p>Uko Ingabo za FPR-INKOTANYI zagendaga zitsinda abicanyi zinahagarika Jenoside, ba Burugumesitiri bamwe n’abandi bategetsi mu nzego zimwe na zimwe barahunze batinya ko bafatwa bakabazwa ubwicanyi bakoze. Guverinoma yasimbuje benshi mu nama yo ku wa 17 Kamena 1994. Abategetsi bashyizweho ni aba ngaba, kandi bose ni abantu b’intagondwa bemeraga umugambi wa Jenoside.</p>
<p><strong>Muri Minisiteri y’Imari hashyizweho aba ngaba:</strong></p>
<p>Umuyobozi mukuru w’Ibiro bya Minisitiri (Director of Cabinet/Directeur de cabinet) : NTIRIGIRUMWE Gervais ; Umujyanama ushinzwe Politiki n’Amategeko : VAINQUEUR Alphonse ; Umuyobozi mukuru muri Minisiteri : NTAHONDI Felicien ; Umuyobozi mukuru wa Banki Nkuru y’Igihugu : NTIRUGIRIMBABAZI Denis ; Umuyobozi mukuru wa Banki y’u Rwanda Itsura Amajyambere (BRD) : GASAMUNYIGA Froduald.</p>
<p><strong>Hanashyizweho ba Burugumesitiri cumi na batanu (15) bakurikira : </strong></p>
<p>Muri Perefegitura ya Ruhengeri, Komini Kinigi: HAGUMIMANA Etienne, Mukingo : KAJELIJELI Juvénal. Muri Perefegitura ya Butare, Perefe : Liyetona Koloneli Alphonse NTEZIRYAYO ; Komini Nyabisindu : NGIRUWONSANGA Vincent, Rusatira : KANDAGAYE Jean Marie Vianney, Muganza : NDAYAMBAJE Elie, Ndora : UWIZEYE Fidèle</p>
<p>Muri  Perefegitura ya Gitarama, Komini Masango : MWANAFUNZI Anthere, Nyabikenke : MUSABYIMANA Vedaste, Nyakabanda : NSABIMANA Camille, Musambira : KARANI Dominique. Muri Gisenyi, Komini Nyamyumba : NZITABAKUZE Henri</p>
<p>Kigali y’Umujyi na Kigali Ngali, Komini Kicukiro : KARANGANWA Gerard, Kanombe : NDUWAYEZU Jean, Tare : RUKIMBIRA Leodomir, Butamwa : MUHIZINA Sebastien.</p>
<p><strong>4)	UGUTSINDWA KWA GUVERINOMA YA KAMBANDA N’INGABO ZAYO KWATANGIYE KWIGARAGAZA MU NAMA ZA GUVERINOMA</strong></p>
<p>Nkuko bigaragara muri Agenda ya Edouard KAREMERA, Inama ya Guverinoma yo ku wa 17 Kamena 1994, yanagaragaje ikibazo cyari hagati ya Guverinoma n’abasilikare, yandika ko abasilikare banengaga Guverinoma ko ba Minisitiri n’abandi bategetsi bahunga ahantu hari ibibazo, bishakira aho babona ubwihisho, cyane cyane mu bice byegereye imipaka n’amahanga, aho gufatanya n’abasilikare ku rugamba.</p>
<p>KAREMERA yanditse ko hamwe mu hagaragarira icyo kibazo ari ubwitabire buke bw’aba Minisitiri mu nama za Guverinoma kuko nko mu yabaye kuri iyo tariki yitabiriwe n’abaminisitiri icyenda (9) bonyine. Ikindi cyavuzwe kigaragaza ugucika intege kwa Guverinoma y’abicanyi yari iyobowe na KAMBANDA ni ikijyanye no kuba abategetsi bakuru harimo na ba Minisitiri bari bashishikajwe ni kujyana imiryango yabo mu bihugu byo hanze. Bikerekana ko ubufatanye bwari buke.</p>
<p><strong>UMWANZURO</strong></p>
<p>Ibikorwa bya Guverinoma byo kwemeza kugaba ibitero bya gisilikare ku basivile b’Abatutsi bari bataricwa mu Bisesero, gukomeza guha intwaro n’imyitozo Interahamwe muri « auto-defense civile » ni bimwe mu bintu bibi bigaragaza ko Jenoside yakorewe Abatutsi yavuye mu mugambi wa Leta wo gushaka kumaraho Abatutsi bo mu Rwanda.</p>
<p><strong>Bikorewe i Kigali ku wa 17 Kamena 2020</strong></p>
<p><strong>Dr BIZIMANA Jean Damascene</strong><br class='autobr' />
<strong>Umunyamabanga Nshingwabikorwa</strong><br class='autobr' />
<strong>Kimisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside, CNLG</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/bisesero_rwanda_1_.jpg"
				length="116427"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>14-17/06/1994 : iyicwa ry'Abatutsi kuri Sainte Famille no kuri Saint Paul na Operasiyo idasanzwe y'Inkotanyi yo gukiza abicwaga</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/14-17-06-1994-iyicwa-ry-abatutsi-kuri-sainte-famille-no-kuri-saint-paul-na-operasiyo-idasanzwe-y-inkotanyi-yo-gukiza</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/14-17-06-1994-iyicwa-ry-abatutsi-kuri-sainte-famille-no-kuri-saint-paul-na-operasiyo-idasanzwe-y-inkotanyi-yo-gukiza</guid>

		<dc:date>2020-06-16T14:41:38Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Amatariki ya nyuma ya Kamena 1994 yaranzwe no gutsindwa kw’ingabo za Guverinoma y’abicanyi zitakaza ibice byinshi by’Umujyi wa Kigali n’Umujyi wose wa Gitarama wabohowe mu ijoro ryo ku wa 13-14&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>14-17/06/1994 : iyicwa ry’Abatutsi kuri Sainte Famille no kuri Saint Paul na Operasiyo idasanzwe y’Inkotanyi yo gukiza abicwaga</h1>

			

			

			<div class='spip_document_137219 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/sainte_famille_kigali_rwanda.jpg' width="700" height="525" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Ibyo byatumye Abatutsi bari basigaye bakihishe kuri paruwasi gatorika ya Sainte Famille no mu kigo cya Centre National de Pastorale Saint Paul bicwamo abantu bikozwe n’interahamwe ziyobowe n’abakuru b’ingabo barimo Koloneli Renzaho Tarisisi na Koloneli Laurent Munyakazi. Mu ijoro ryo ku wa 16  rijyana ku wa 17 Kamena 1994, nibwo Inkotanyi zarokoye Abatutsi bari bihishe muri Centre National de Pastorale Saint Paul bikurikirwa n’uburakari bw’Interahamwe zica umubare munini Abatutsi bari muri icyo bigo.</p>
<p><strong>1)	INCAMAKE Y’UBWICANYI BWAKOREWE ABATUTSI KURI PARUWASI YA SAINTE FAMILLE I KIGALI</strong></p>
<p>Ubwicanyi bwa mbere bwakorewe Abatutsi bari bahungiye mu mazu ya kiriziya ya Sainte Famille bwakozwe ku itariki ya 15 Mata 1994 aho bishe abagabo n’abasore bagera ku 135.</p>
<p>Ku itariki ya 16 Kamena 1994, Abatutsi bari barahungiye muri Centre National de Pastorale Saint Paul babohowe n’Ingabo za FPR Inkotanyi, abicanyi bamariye umujinya wabo ku Batutsi bari barahungiye mu mazu ya kiriziya ya Sainte Famille. Ubwicanyi bwatangiye ku itariki ya 17 Kamena 1994 mu masaha ya saa yine z’amanywa. Igitero kinini cy’Interahamwe cyagiye kuri Kiriziya ya Sainte Famille kihica hafi Abatutsi bose b’abagabo bagera ku 100 n’abakobwa babiri.</p>
<p>Ku itariki ya 15 Kamena 1994, MINUAR yari yatwaye bamwe mu Batutsi batri kuri Sainte Famille ibajyana mu gace kari mu maboko ya FPR Inkotanyi. Hagiye cyane cyane abagore, abakobwa n’abana.</p>
<p>Byatewe nuko Colonel Munyakazi Laurent yasabye Konseye Odeta Nyirabagenzi na Angelina Mukandutiye kuzana interahamwe ngo zigote aho buririye imodoka hatagira abagabo n’abasore bagenda ngo bigatuma FPR Inkotanyi igira ingufu.</p>
<p>Muri Kiriziya ya Sainte Famille, abicanyi bazaga igihe bashakiye bagatwara abo bica, babifashijwemo na Padiri Wenceslas MUNYESHYAKA, cyane cyane ko iyo kiriziya yari igoswe iminsi yose n’abajandarume n’interahamwe ku buryo no kuhinjira ku mpunzi z’Abatutsi zahahungiraga byari bigoye.</p>
<p>Ku itariki ya 19 Kamena 1994, abicanyi bari kumwe na Col Munyakazi Laurent, Angeline Mukandutiye, Odeta Nyirabagenzi, Kamatamu Euphrasie, Col Renzaho Tharcisse na Padiri Munyeshyaka bongeye gutwara abandi basore b’Abatutsi bagera kuri 17 bajya kubica, barimo Rubashankwaya Bonaventure wakoraga muri MINIFINECO (Ministre des Finances et Economie), Munyensanga JMV, Athanase, Aloys, Ignace, Kasongo, Alexandre, Jean Damascène, Safari, Jean Pierre n’abandi batashoboye kumenywa umwirondoro nk’uko bigaragara mu rubanza rwa Gen. Maj. MUNYAKAZI Laurent rwaciwe n’urukiko rukur rwa gisilikare ku wa 16/11/2006.</p>
<p>Ku itariki ya 20 Kamena 1994, MINUAR yatwaye ku nshuro ya 3 bamwe mu Batutsi bajyanwa mu gace kari karafashwe na FPR Inkotanyi ariko ntabwo bashoboye kugenda bose ku buryo abicanyi bakomeje kuza batwara umwe umwe kugeza igihe Inkotanyi zifatiye Umujyi wa Kigali ku wa 04 Nyakanga 1994 zikabohora n’Abatutsi bari basigaye kuri Sainte Famille.</p>
<p>Ku itariki ya 26 Kamena 1994, Col Munyakazi Laurent ari kumwe na Mukandutiye Angelina n’izindi nterahamwe zirimo iyitwaga Mugubiri bongeye kujya kuri Sainte Famille batwara abasore bagera kuri 70 bajya kubica.</p>
<p><strong>2)	INCAMAKE Y’UBWICANYI BWAKOREWE ABATUTSI KURI CENTRE NATIONAL DE PASTORALE SAINT PAUL I KIGALI</strong></p>
<p>Ku itariki ya 22 Mata 1994, igitero cyari kivuye kwica Abatutsi bari bahungiye mu Kigo cy’abapadiri bera cyigishaga indimi bita CELA  (Centre d’Etudes de Langues Africaines) cyateye no muri Centre National de Pastorale Saint Paul kihica abantu 4 barimo : Rutsinduka Aristarque na Rukundo Damien.</p>
<p>Ku itariki ya 14 Kamena 1994, kuri Centre National de Pastorale Saint Paul haje ikindi gitero kinini gitwara Abatutsi bari hagati ya 72 na 80 kibajyana kuri Segiteri  Rugenge,  aho babakuye  bajya kubicira aho bitaga kuri CND. Iki gitero cyarimo interahamwe nyinshi zirimo NKESHIMANA Jean Pierre bitaga Kivide, Fidele  Castal, Furaha bahimbaga Shitani, Mugubiri n’abandi, Konseye Nyirabagenzi Odeta, Mukandutiye Angelina, Col Laurent Munyakazi, Padiri Munyeshyaka Wenceslas n’abandi.</p>
<p>Mbere y’uko baza gutwara abo bishe kuri iyi tariki, ku wa 13 Kamena 1994, Col Munyakazi Laurent ari kumwe na Nyirabagenzi Odeta, Mukandutiye Angelina na Padiri Munyeshyaka bakoresheje inama Abatutsi bari bahungiye muri Saint Paul bababaza aho bashaka kujya, haba mu gice kiri mu maboko ya FPR Inkotanyi cyangwa ikiri mu maboko y’ingabo za Leta y’abatabazi. Uwo munsi bakoze lisiti zabo ku buryo bikekwa ko ari zo zaje gukoreshwa mu kubica.</p>
<p>Uwo munsi, abicanyi basize babwiye impunzi z’Abatutsi ko bazagaruka ku wa 17 Kamena 1994 kugira ngo noneho bamareho Abatutsi bose bari bahari. Uwo mugambi warabapfubanye kuko mu ijoro ryo ku wa 16 rishyira 17 Kamena 1994, ingabo za FPR Inkotanyi zabohoye abari muri Centre National de Pastorale Saint Paul zibajyana aho zari zarafashe hari umutekano.</p>
<p>Ingabo z’Inkotanyi zijya kubohora abari muri Centre National de Pastorale Saint Paul, zatangiye kurasana cyane n’ingabo za Leta y’abatabazi ku itariki ya 16 Kamena 1994 ku manywa ku buryo zageze muri Centre National de Pastorale Saint Paul mu ijoro Abatutsi bamwe bari bahari ntabwo bemeye ko ari zo, bituma igihe zabatwaraga hari bamwe basigaye, baza kwicwa n’Interahamwe bukeye ku wa 17 Kamena 1994.</p>
<p>Ku itariki ya 15 Kamena 1994, nyuma y’igitero cyari cyatwaye Abatutsi benshi ku munsi ubanza, hari umusore witwaga Gasore Gustave w’umuhutu wari wahungishije Abatutsi abajyana muri Centre National de Pastoral Saint Paul ahageze agumayo kuko yatinyaga ko avuyemo yakwicwa kuko abicanyi bari bamenye ko yahungishije Abatutsi. Kuri iyi tariki, haje itsinda ry’abantu ririmo ababyeyi be n’abavandimwe be, bamukura aho Padiri Celestin Hakizimana yamuhishe mu nzu ye, Padiri arabatakambira ngo bamureke, ariko ababyeyi be bavuga ko hari ibyo agiye kubazwa n’ubuyobozi, baramujyana, bamwicira ahitwaga kuri SOFERWA.</p>
<p><strong>3)	IYICWA RY’UMUNYAKURU N’UMUNYAPOLITIKI ANDRE KAMEYA KU WA 15 KAMENA 1994 </strong></p>
<p>KAMEYA André yari umwanditsi mukuru w’Ikinyamakuru RWANDA RUSHYA kitavugaga rumwe na Leta, akaba yari n’umwe mu bashinze Ishyaka rya P.L. Ikinyamakuru RWANDA RUSHYA cyasohokaga kabiri mu kwezi, cyahanganaga n’ibindi binyamakuru byari bishyigikiye ubutegetsi bwa MRND nka Kangura. Kameya kandi ni we washyize ahagaragara bwa mbere amafoto y’inkotanyi avuga ko ari abana b’u Rwanda batahutse mu nyandiko yasohoye muri Rwanda Rushya  yise "U RWANDA MU RUNDI". Yabaye umwe mu bantu bashakishwaga cyane bavuga ko akorana bya hafi na FPR Inkotanyi.</p>
<p>KAMEYA n’umugore we Nyiramuruta Suzana n’umukobwa wabo Oliva, bishwe ku mabwiriza ya Perefe w’Umujyi wa Kigali Renzaho Tharcisse na Col Munyakazi Laurent.</p>
<p>Kameya André yishwe mu ijoro ryo ku wa 15 rishyira 16 Kamena 1994. Ku wa 16 Kamena 1994, ku manywa, nibwo Odeta Nyirabagenzi n’abicanyi bari bafatanyije bagiye kuri Centre National de Pastorale Saint Paul gutangaza ko bamwishe. Ku itariki ya 14 Kamena 1994, Kameya Andre yari yiriranwe n’umuhungu we Kameya Olivier mu kigo cy&#8217;ababikira b&#8217;abizeramariya. Uwo munsi, interahamwe ziriwe zizenguruka kuri Kiriziya ya Sainte Famille, kuri Centre National de Pastorale Saint Paul n’aho bacururizaga ikinyamakuru cya Kinyamateka.</p>
<p>Mu gitondo cy’itariki ya 15 Kamena 1994, Kameya André yagiye kureba padiri Munyeshyaka Wenceslas agira ngo afate icyemezo cyo kumuhungisha kubera ko yashakishwaga cyane ariko padiri Munyeshyaka ahita amujyana kwa Nyirabagenzi Odeta wari Konseye wa Segiteri Rugenge aho interahamwe zahuriraga kandi Nyirabagenzi Odeta ari na we wamushakishaga cyane.</p>
<p>Imwe mu nterahamwe zari zihari yicwa yitwa Ntambara ni yo yerekanye aho umubiri we washyizwe, muri metero nka 200 uvuye kwa Odeta Nyirabagenzi.</p>
<p><strong>4)	PADIRI Guy THEUNIS YANDITSE KO NTA BWICANYI BWAKOREWE KURI SAINTE FAMILLE MU RWEGO RWO GUKINGIRA IKIBABA PADIRI MUNYESHYAKA NO GUHARABIKA FPR-INKOTANYI</strong></p>
<p>Mu mwaka wa 1996, THEUNIS yanditse inyandiko mu kinyamakuru cy’abapadiri bera cyo mu Bufransa cyitwa Le Lien ahakana uruhare rwa Padiri Munyeshyaka muri Jenoside yakorewe Abatutsi. THEUNIS wavuye mu Rwanda ku wa 12 mata 1994, yanditse ko nta bwicanyi ubwo aribwo bwose Munyeshyaka yigeze akora mu Rwanda mu gihe cya Jenoside, kandi atari ahari ngo abone umunsi ku munsi imyitwarire ye. Padiri THEUNIS yabyanditse muri aya magambo : « Munyeshyaka nta muntu yishe mu Rwanda, nta muntu n’umwe wapfiriye ku kiriziya cya Sainte Famille » « Gushinja uyu mu Padiri icyaha cya jenoside ni ikintu kidashobora kwihanganirwa »</p>
<p>Umuyobozi w’abapadiri bera bo mu Bufaransa, Francois RICHARD, akimara kubona iyo nyandiko ya THEUNIS yanditse indi iyiherekeza ikwizwa mu buyobozi bwa Kiliziya gatorika mu Bufransa asaba ko bagomba gushyigikira Padiri MUNYESHYAKA kubera ko ngo ari igitambo cya politiki y’ubwicanyi ya FPR.</p>
<p>Nguko uko Padiri MUNYESHYAKA yashoboye kuganza mu Bufaransa, akakirwa n’Abakirisitu babeshywe na THEUNIS, na n’ubu bakaba bakimutsimbarayeho. Twibutse ko Munyeshyaka yahamijwe icyaha cya Jenoside n’Inkiko Gacaca, akaba yarakatiwe igifungo cya burundu.</p>
<p>Mu kwezi kw’Ukwakira 1997, THEUNIS yanditse mu kinyamakuru LA CROIX cyo mu Bufaransa ahakana Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Muri iyo nyandiko, Padiri THEUNIS yitiriye FPR ubwicanyi bwakozwe na ex-FAR n’Interahamwe, avuga ko mu gice cyagenzurwaga na FPR mu mujyi wa KIGALI ngo ariho haguye abantu magana arindwi na mirongo icyenda na babiri (792) kurusha abiciwe mu bice Guverinoma na ex-FAR bagenzuraga, avuga ko haguye abagera kuri magana atandatu (600): « imibare y’abasivili bishwe mu mpande zombi ijya kungana, ari mu bice byagenzurwaga n’abasirikare ba Leta (bageraga kuri 600), ari no mu bice byagenzurwaga na FPR kandi nyamara hari hato (792) »</p>
<p>THEUNIS yakomeje ashimangira ko ngo nta bwicanyi bwakorewe Abatutsi kuri Sainte Famille, ngo uretse abantu 3 gusa baguye mu Kiliziya bazize amasasu ya FPR. Ngo abandi bagera kuri 50 baguye imbere y’amashuri abanza ya Sainte Famille ku itariki 17 Kamena 1994 bishwe kubera ko FPR nayo yari yahiciye abandi bantu 50 mu rukerera rw’uwo munsi: «  nta muntu wigeze yicirwa mu kiriziya cya Sainte Famille i Kigali (…) abantu batatu gusa nibo bapfiriye mu kiriziya imbere (…) bazize ibisasu byatewe ku kiriziya na FPR(…) abageze kuri mirongo itanu (50) bishwe n’Interahamwe zihorera ku wa 17 Kamena 1994 bazize igitero cya FPR yari yagabye cyica uwo munsi abantu barenga mirongo itanu (50) mu mashuri abanza saa kenda (3h) za mu gitondo »</p>
<p>Mu magambo make, THEUNIS arumvisha ko nta bantu INTERAHAMWE zigeze zica kuri Sainte Famille zidatewe umujinya na FPR, ngo zishe Abatutsi zihorera.</p>
<p>Tariki 15 Kamena 1997, hasohotse inyandiko mu kinyamakuru cyandikwa n’Abapadiri Bera buri kwezi cyitwa Bulletin d’Information Africaine, n° 326, ivuga ku kiganiro Padiri THEUNIS yari yatanze mu banyamakuru I Burayi ari kumwe na Colette BRAECKMANN na Filip REYNTJENS. Asubiza igitera intambara mu Rwanda, THEUNIS yabivuze muri aya magambo : « Ni ikintu kidahinduka. Muri rusange, Abahutu ni abanyamahoro. Bishakiraga revolusiyo itarimo amahane. Urugomo iteka ruva ku ruhande rumwe, ku ruhande rw’Abatutsi. Iteka Abatutsi nibo bashoza intambara, mbivuze ukundi nibo batuma ibintu bizamba ».</p>
<p>Urwo rwango rw’Abatutsi ruherekejwe n’ibikorwa byo gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi bya Padiri Theunis si bishya. Ni umuntu wakoranye bya hafi na Leta ya Habyarimana mu guharabika FPR. Afatanyije na mugenzi we Padiri Jef Vleugels, kuva Inkotanyi zitangiza urugamba rwo kubohoza igihugu mu Kwakira 1990, bombi bafatanyije guharabika INKOTANYI no kuvugira Leta yariho. Ubwicanyi bwakorwaga n’iyo Leta, aba bapadiri bombi babwitiriraga Inkotanyi.</p>
<p>No mu gihe cy’ifatwa n’ifungwa ry’ababeshyewe bitwa ibyitso, THEUNIS na VLEUGELS banditse ko FPR yari ifite koko ibyitso mu mugi wa Kigali, bityo bashyigikira politiki yo gufunga no kwica Abatutsi bazizwa kwitirirwa kuba ibyitso by’Inkotanyi.</p>
<p>Hagati ya 1990 na 1994, THEUNIS na VLEUGELS bafatanyije kwandika inyandiko nyinshi zituka FPR zoherezwaga i Burayi n’ahandi hose ku isi byibura buri cyumweru zigakoreshwa mu itangazamakuru mpuzamahanga. Izo nyandiko zoherezwaga mu buryo bwa Fax (telecopy) zasaga nk’aho ari ijwi rya Leta ya HABYARIMANA n’ingabo ze.</p>
<p><strong>UMWANZURO</strong></p>
<p>Paruwasi ya Sainte Famille na Centre National de Pastorale Saint Paul ni amwe mu mazu akomeye ya Kiliziya gatorika ari mu Mujyi wa Kigali. Kuba Abatutsi barahahungiye nuko bari bahizeye umutekano kandi bizeye ko basanze abantu b’Imana babakira neza uko bikwiye. Bahaboneye byose, ibi n’ibyiza. Mu babishe harimo abakristu basenganaga buri cyumweru, cyangwa bumvanaga Misa ya buri gitondo. Harimo n’abihaye Imana barangajwe imbere na Padiri Munyeshyaka Wenceslas wagize uruhare runini mu kugambanira Abatutsi, kubucira no gusambanya abakobwa ku gahato.</p>
<p>Hari na Padiri Guy Theunis w’umupadiri wera, wakoranye na Munyeshyaka mu bikorwa byinshi nkuko yabyanditse kenshi, akaba yarashyize imbaraga mu gufasha Padiri Munyeshyaka guhungira mu Bufransa no kumushakira ubufasha bwose buhishira ibyaha yakoze. Padiri Guy Theunis ni n’umwe mu bapfobya ku buryo bukomeye Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda.</p>
<p>Ariko harimo n’uruhare rukomeye rwa Padiri Hakizimana Celestin, ubu ni Musenyeri, akaba ari Umushumba wa Diyosezi gatorika ya Gikongoro. Mgr Hakizimana Celestin yafashije Abatutsi b’impunzi uko ashoboye, abarinda abicanyi kugeza Inkotanyi zihageze zikabarokora. Abo zitashoboye gutwara nibo Interahamwe zaje, ku wa 17 Kamena 1994, zibiraramo zirabarimbura.</p>
<p><strong>Bikorewe i Kigali ku wa 16 Kamena 2020</strong></p>
<p><strong>Dr BIZIMANA Jean Damascene</strong><br class='autobr' />
<strong>Umunyamabanga Nshingwabikorwa</strong><br class='autobr' />
<strong>Kimisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside, CNLG</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/sainte_famille_kigali_rwanda.jpg"
				length="219026"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Gukurikirana ibyaha by'ingengabitekerezo ya Jenoside bishyigikira ubumwe n'ubwiyunge</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/ubutabera/jenoside/article/gukurikirana-ibyaha-by-ingengabitekerezo-ya-jenoside-bishyigikira-ubumwe-n-ubwiyunge</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/ubutabera/jenoside/article/gukurikirana-ibyaha-by-ingengabitekerezo-ya-jenoside-bishyigikira-ubumwe-n-ubwiyunge</guid>

		<dc:date>2020-06-14T21:50:00Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Jenoside
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Ephrem Murindabigwi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Inzego z’ubutabera mu Rwanda zitangaza ko gukurikirana ibyaha by’ingebitekerezo n’ibifitanye isano na yo bigira uruhare mu gushimangira ubumwe n’ubwiyunge bw’Abanyarwanda.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Gukurikirana ibyaha by’ingengabitekerezo ya Jenoside bishyigikira ubumwe n’ubwiyunge</h1>

			

			

			<p>Inzego z’ubutabera zigaragaza ko iyo uwakoze icyaha cy’ingengabitekerezo cyangwa igifitanye isano na yo akurikiranwe, uwo yakoreye icyaha agahabwa ubutabera bimuha gutuza kuko aba adatereranwe.</p>
<p>Izo nzego kandi zihamya ko iyo abaturage bagize uruhare mu kugaragaza ukekwaho icyaha cy’ingengabitekerezo ya Jenoside n’ibifitanye isano na yo bituma barushaho kwizerana hagati yabo kuko baba bafatanyiriza hamwe kurwanya ikibi.</p>
<div class='spip_document_137180 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="20" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/julius_ntete.jpg' width="700" height="1049" alt="Jules Marius Ntete " title="Jules Marius Ntete " class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Jules Marius Ntete </strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umugenzuzi mukuru w’Ubushinjacyaha mu Rwanda, Jules Marius Ntete, avuga ko iyo abaturage bafatanyiriza hamwe kurwanya ibyaha by’ingengabitekerezo ya Jenoside kandi ubutabera bugatangwa ku bakorewe icyaha, bikumira n’abandi bashakaga guhembera amacakubiri kandi abantu bagafata umurongo mushya wo kwiyumvisha ko bakwiye kubana mu mahoro.</p>
<p>Agira ati, “Iyo hatanzwe amakuru nyayo ku wakoze icyaha cy’ingengabitekerezo ya Jenoside, nta kubeshyera umuntu kuko na byo byasenya bwa bumwe, hagafungwa uwakoze icyaha utagikoze akagumana wa mudendezo akishyira akizana na byo bizamura ubumwe n’ubwiyunge”.</p>
<p>“Haramutse hari udakurikiranwe kandi yakoze icyaha bigaragara nk’aho ibyo byaha bihawe intebe, kuko umuntu wakoze ibyaha iyo adakurikiranwe ntazumvikana n’abo yabikoreye, nta n’ubwo imiryango y’uwakoze ibyaha n’uwabikorewe ishobora kumvikana”.</p>
<p><strong>Kugaragaza abakekwaho ingengabitekerezo ya Jenoside bitanga icyizere ku barokotse Jenoside</strong></p>
<p>Abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi bavuga ko kuba abaturage bagira uruhare mu gutanga amakuru ku bakekwaho icyaha cy’ingengabitekerezo ya Jenoside bibaha icyizere cy’uko ubumwe n’ubwiyunge burushaho kugenda bugerwaho.</p>
<p>Niyonsenga Jean D’amour wo mu Karere ka Ngororero avuga ko nk’urugero ubwo hatangiraga kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi ku nshuro ya 26 hari ibyaha by’ingengabitekerezo ya Jenoside byagaragaye, kandi ababikoze bakaba bari gukurikiranwa n’inzego z’ubutabera.</p>
<p>Niyonsega avuga ko amakuru menshi atangwa n’abaturanyi cyangwa abo mu miryango y’ukekwaho icyaha cy’ingengabitekerezo ya Jenoside bivuze ko abaturage bagenda basobanukirwa n’ububi bwayo ndetse n’ingaruka zayo igihe idakurikiranwe ngo uwakoze icyaha abihanirwe.</p>
<p>Agira ati, “Niba yenda nk’uwacitse ku icumu rya Jenoside ahohotewe agiye nko kugura ikintu kuri butike, akabwirirwayo amagambo mabi hakagira abumva ayo magambo mabi ni bo baba abatangabuhamya mu butabera kandi bagatanga amakuru y’ukuri”.</p>
<p>“Usanga batakirangwa na wa muco wo guhishira mwene wabo bakavugisha ukuri kandi uko kuri ni ko kugenda kurushaho gushimangira ubumwe n’ubwiyunge mu Banyarwanda”.</p>
<p><strong>Abaturage mu gutegura amadosiye y’abagaragaweho n’ingengabitekerezo ya Jenoside</strong></p>
<p>Umunyamabanga mukuru w’Urwego rw&#8217;Igihugu rw’Ubugenzacyaha (RIB) Colonel Jeannot Ruhunga avuga ko mu myaka itanu ishize nibura ubugenzacyaha bwakoze amadosiye y’ingengabitekerezo ya Jenoside n’ibyaha bifitanye isano na yo, asaga 2300 ashyikirizwa ubushinjacyaha kandi abaturage bakaba baragize uruhare mu gutanga amakuru kuri ibyo byaha.</p>
<p>Avuga kandi ko amadosiye yagiye akurikiranwa uwo bigaragaye ko nta bimenyetso bimuhamya ibyaha ku bufatanye n’urwego rw’ubushinjacyaha akarekurwa agasubira mu buzima busanzwe bigaragaza ko ubutabera butabangamira abaturage mu gihe nta byaha bibagaragayeho.</p>
<p>Umunyamabanga mukuru wa RIB avuga ko uko iminsi igenda ishira abaturage bagenda basobanukirwa n’ububi bw’ingengabitekerezo kandi bakagira uruhare mu kuyirwanya ku buryo n’abo ikigaragaraho usanga ari ba bandi badashaka guhinduka.</p>
<p>Agira ati, “Twebwe nk’ubugenzacyaha tubona ko uko abaturage bagenda bumva ububi bw’ingengabitekerezo ya Jenoside bakanagira uruhare mu gutanga amakuru ku bayikekwaho bituma igenda igabanuka kuko usanga n’uwo igaragaraho ari wa wundi yokamye, ni yo mpamvu abantu bafatwa bagashyikirizwa ubutabera”.</p>
<p>Jeannot Ruhunga avuga ko imibare igaragaza ko abakekwaho ingengabitekerezo ya Jenoside bagenda biyongera ariko bitavuze ko icyo cyaha n’ibifitanye isano na cyo kirushaho gukomera kuko biterwa n’uko abantu bamaze gusobanukirwa kandi bakaba bagenda bakirwanya.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/julius_ntete.jpg"
				length="234739"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Tariki 08/06/1994: Muri Ngororero ubwicanyi bwakorewe abana babyawe n'abagore b'Abahutukazi ku bagabo b'Abatutsi </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-8-kamena-1994-muri-ngororero-ubwicanyi-bwakorewe-abana-babyawe-n-abagore-b-abahutukazi-ku-bagabo-b-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-8-kamena-1994-muri-ngororero-ubwicanyi-bwakorewe-abana-babyawe-n-abagore-b-abahutukazi-ku-bagabo-b-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-06-08T14:06:16Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Ngororero
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Muri Kamena 1994, mu Turere Ingabo za FPR-INKOTANYI zari zitarigarurira, abicanyi bamaze gutsemba Abatutsi ntibahagarariye aho. Bakomeje ibikorwa byo gusahura, kujya kwica mu bice Abatutsi bari&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Tariki 08/06/1994: Muri Ngororero ubwicanyi bwakorewe abana babyawe n’abagore b’Abahutukazi ku bagabo b’Abatutsi </h1>

			

			

			<div class='spip_document_136906 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwibutso_jenoside_ngororero.jpg' width="700" height="404" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p><strong>1)	 I KAVUMU JENOSIDE YAKORANYWE UBUKANA BUKOMEYE</strong></p>
<p>Kavumu yari imwe muri Segiteri zari zigize Komini Ramba, muri Perefegitura ya Gisenyi, hakaba ri hamwe mu hantu hari hatuwe n’Abatutsi benshi muri Gisenyi. Amateka ya Kavumu atwereka ko ari agace karanzwemo ibikorwa byo guhohotera no kwica Abatutsi guhera muri za 1959 bamwe barahunga abatishwe babaho mu buzima bubi. Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994 yarimbuye Abatutsi hafi bose bo muri ako gace; hari abiciwe mu nsengero no mu mazu ya za Komini Ramba na Gaseke.</p>
<p>Iyicwa ry’Abatutsi n’ubukana Jenoside yakozwemo bigaragazwa no kuba mu rwibutso rwa Kavumu haruhukiye imibiri ibihumbi makumyabiri na bine n’ijana na mirongo inani n’umunani yashoboye kuboneka (24,188). Hari n’imibiri itaraboneka itabye ahantu hatandukanye hatazwi kandi byarabaye ku manywa. Urugero ni ukuba imibiri y’abitwa Kamanzi na Biraro yarabonetse nyuma y’imyaka 24.</p>
<p>Muri 1994, Komini Ramba yayoborwaga na Burugumesitiri KARASIRA Leonard wari uwo mu ishyaka rya MRND. KARASIRA yafatanyaga na superefe wa superefegitura ya Ngororero, BAZIMAZIKI Bernardin yari ihuje Komini Satinskyi, Ramba na Kibirira. Interahamwe ni zo zagaragaraga cyane mu bwicanyi, ni nazo zari nyinshi muri Ngororero, ariko zafatanyaga n’Impuzamugambi za CDR kandi bakambara imyambaro imwe bajya kwica Abatutsi.</p>
<p>Mu Batutsi bishwe harimo umuryango wa Kabirigi bishwe n’abaturanyi babo, umuryango wa Binama, uwa Munyakayanza isidore wari umwarimu, Ntiyamira Leonard n’umuryango we, umuryango wa Kagaragu, Mudahangarwa, Gatsimbanyi, Rutayisire, Sebagaramba, Uwiringiyimana, Nshimiyimana, Nsengiyumva, Nyamugira, Ndamage, Kayitsinga, Zaninkwano, Gatari, Nyiraromba, Bukamba, Uwonkunda Annonciata, Kamirindi, Furere n’abana be babiri, Kayibanda Mathieu, Murengerantwari n’abandi.</p>
<p>Hari n’abandi bo mu muryango umwe wa Dativa Uwamwiza bagera kuri makumyabiri babanje gushyingurwa mu mva iri hafi yo ku mukore wa Rwabugiri ariko muri 2018 imibiri yimuriwe mu rwibutso rwa Kibirira.</p>
<p>Urwibutso rwa Kavumu rurimo imibiri y’abatutsi 374, ariko sibo bahiciwe gusa, ahubwo abandi bagiye bashyingurwa mu zindi nzibutso haba Ngororero, Kabaya cyangwa Kibirira.</p>
<p>Interahamwe n’Impuzamugambi zarafatanyije mu bwicanyi bwose zakoreye muri Ramba cyane cyane muri segiteri Sovu na Bayi, zikuriwe n’uwitwa BARAKOMERA ariko zunganirwa n’izaturutse muri za Komini Gaseke na Satinskyi.</p>
<p>Interahamwe nyinshi ni izaturukaga mu Ngororero zikuriwe na KABALIRA Telesphore wari umugenzuzi w’amashuri akaba yari anakuriye interahamwe zo muri Komini Satinskyi, naho umugore we witwaga MUKARUZIGA Eugenie akaba visi perezidante wa CDR muri Satinskyi. ari naho hari icyicaro cya superefegitura Ngororero.</p>
<p>Uwitwa MBARUSHIMANA Bonaventure wari umucuruzi akaba na Perezida wa MRND mu rwego rwa segiteri Mucano, yagize uruhare runini mu kwicisha Abatutsi ahantu hatandukanye kubera ko yatangaga imodoka ye igatwara Interahamwe n’Impuzamugambi zabaga zigiye kwica.</p>
<p>Indi nterahamwe yakoze Jenoside ku buryo bukomeye mu Ngororero ni uwitwaga NYANDWI Jean Claude wari umwarimu ku mashuri abanza ya Kavumu muri Komini Ramba.</p>
<p><strong>2)	ABANA BABYAWE N’ABAGORE B’ABAHUTUKAZI BASHATSE ABAGABO B’ABATUTSI BISHWE NABI NYUMA Y’ABANDI BATUTSI</strong></p>
<p>Mu muco wa Kinyarwanda wakurikizwaga muri 1994, umwana yafataga ubwoko bwa Se umubyara bukaba aribwo bwandikwa mu ndangamuntu y’umwana ugejeje ku bukure. Bivuze ko iyo umugabo w’Umututsi yashakaga umugore w’Umuhutukazi, abana babyaraga bafataga ubwoko bw’Abatutsi. Iyo umugabo w’Umuhutu yashakaga umugore w’Umututsikazi, abana babyaraga bafataga indangamuntu y’ubwoko bw’Abahutu. Niyo mpamvu, muri Jenoside abana babyawe n’abagabo b’Abatutsi bababyaranye n’abagore b’Abahutukazi bafatwaga kimwe n’Abatutsi, ndetse bakicwa kimwe, bajijijwe amaraso ya ba Se.</p>
<p>Ku wa 8 Kamena 1994, Interahamwe za MRND zifatanyije n’Impuzamugambi za CDR zari zaramaze kwica Abatutsi harimo benshi b&#8217;abagabo bashakanye n’Abahutukazi, zaranasenye amazu bari batuyemo.  Interahamwe zishe Abatutsi mu ntangiriro ya Mata 1994, hanyuma zifata abana b’abagabo b’Abatutsi bishwe barabyaranye n’Abahutukazi zibashyira mu nzu imwe, zibarindisha abo bagore. Ariko kugira ngo Interahamwe zizere ko abo bagore badacika, zahasize izindi Nterahamwe zizajya zibacunga. Bari abana 13 barimo abato n’impinja.</p>
<p>Ku itariki ya 8 Kamena 1994, Interahamwe zaraje zica abana hashobora kurokoka akana kamwe gusa. Interahamwe zabishe nabi cyane kuko bamwe zabajugunye mu cyobo zari zacukuye zikabarenzaho igitaka ari bazima, noneho ba nyina b’Abahutukazi, Interahamwe zibategeka gusubira iwabo.</p>
<p><strong>UMWANZURO</strong></p>
<p>Ngororero yayoborwaga cyane n&#8217;ishyaka rya MRND kandi hari n&#8217;ingoro y&#8217;iryo shyaka ku nyubako y&#8217;iyari superefegitura Ngororero. Niyo mpamvu Interahamwe n&#8217;abayobozi bazikuriye kuva kuri Superefe kugera kuri ba Konseye bari biganje cyane mu bayoboye ubwicanyi bwa Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p><strong>Kigali, 08 Kamena 2020</strong></p>
<p><strong>Dr BIZIMANA Jean Damascène</strong><br class='autobr' />
<strong>Umunyamabanga Nshingwabikorwa</strong><br class='autobr' />
<strong>Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside, CNLG</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwibutso_jenoside_ngororero.jpg"
				length="115701"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Ubuhamya: Interahamwe zahaye Kayitaramirwa amahitamo atatu </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubuhamya-interahamwe-zahaye-kayitaramirwa-amahitamo-atatu</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubuhamya-interahamwe-zahaye-kayitaramirwa-amahitamo-atatu</guid>

		<dc:date>2020-06-07T21:30:00Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kayonza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abacuze umugambi wa Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 bashakaga ko nta n’umwe uzarokoka wo kubara inkuru. Nubwo hari imiryango yazimye, ariko umugambi wabo ntiwagezweho.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Ubuhamya: Interahamwe zahaye Kayitaramirwa amahitamo atatu </h1>

			

			

			<div class='spip_document_136883 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="22" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kayitaramirwa_jenoside.jpg' width="700" height="340" alt="Kayitaramirwa Sylvia" title="Kayitaramirwa Sylvia" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Kayitaramirwa Sylvia</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abarokotse Jenoside barimo Kayitaramirwa Sylvia, mu buhamya bwabo, bagaruka ku bugome ndengakamere bwakozwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi, dore ko byinshi babyiboneye, ndetse na bo bakaba bararokotse ku bw’amahirwe.</p>
<p>Kayitaramirwa Sylvia avuka ahahoze ari muri Segiteri Gasogi, ubu ni mu Murenge wa Nyamirama mu Karere ka Kayonza mu Ntara y’Iburasirazuba.</p>
<p>Ubwo Jenoside yatangiraga, Kayitaramirwa Sylvia yari afite imyaka 18 y’amavuko, akaba yari uwo mu muryango w’abana 19.</p>
<p>Ubwo ubwicanyi bwarushagaho gufata intera yo hejuru by’umwihariko mu gace bari batuyemo mu matariki 13 Mata 1994, abo mu muryango we baratatanye, bamwe bahungira ku musozi wa Nkamba witegeye icyuzi cya Ruramira.</p>
<div class='spip_document_136917 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="21" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/icyuzi_ruramira_2.jpg' width="700" height="340" alt="Icyuzi cya Ruramira" title="Icyuzi cya Ruramira" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Icyuzi cya Ruramira</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Icyo cyuzi cyubatswe hagati mu myaka ya 1983-1987, kugira ngo gifate amazi yo kwifashisha mu kuhira imyaka cyane cyane umuceri.</p>
<p>Nyamara Interahamwe zo zakibonye nk’ahantu hazifasha kwihutisha umugambi wazo wo kumaraho Abatutsi.</p>
<p>Mbere yo guhunga, Kayitaramirwa avuga ko yari asigaranye na musaza we mukuru ndetse na murumuna we. Ngo babanje kujya kwa Konseye wayoboraga Segiteri witwa Paul Gakwavu, bamusaba ko yabafasha akabahisha akanabacungira umutekano.</p>
<p>Ati “Nyamara aho kudufasha, yaduhaye umuhungu we wari umwalimu aramubwira ati Jyana uwo mwanda aho ugomba kujya.”</p>
<p>Uwo mwalimu ngo yarabajyanye, bageze ku muhanda munini bahura n’igitero kinini cy’Interahamwe, arabawira ngo nibasange izo Nterahamwe zibafashe.</p>
<p>Abavandimwe babiri bari kumwe na Kayitaramirwa ntibabashije kurokoka icyo gitero, ariko ku bw’amahirwe Kayitaramirwa we yarirutse arabacika ahungira ku musozi wa Nkamba asanga abandi bavandimwe be bari bahahungiye.</p>
<div class='spip_document_136918 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/icyuzi_ruramira_3.jpg' width="704" height="455" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Muri icyo gihe bari kuri uwo musozi ngo bari bitegeye icyuzi cya Ruramira bigaragara ko nta bikorwa byo kwicirayo abantu byari byatangira kuhakorerwa.</p>
<p>Nyuma yo kumara iminsi ine kuri uwo musozi nta biribwa bafite, ngo barashonje, umubyeyi wabo (se) yiyemeza kuhava asubira ku icumbi gushakayo ibyo barya, ariko ngo ntiyagarutse.</p>
<p>Nyuma yo kumara iminsi irindwi kuri uwo musozi, nyina wa Kayitaramirwa  yasanze bagomba kuva kuri uwo musozi bagasubira iwabo aho bari batuye baramuka bapfuye bakaba ari ho bagwa kuko nta yandi mahitamo bari bafite.</p>
<p>Bamwe mu baturanyi babo na bo bari bahungiye kuri uwo musozi bashyigikiye icyo gitekerezo, biyemeza kuva kuri uwo musozi.</p>
<p>Bakigera hpfo y’umusozi ngo bahuye n’igitero cy’Interahamwe zibasaba kubaha amafaranga zikabareka bakagenda, cyangwa se zikabica.</p>
<p>Izo Nterahamwe ngo zafashe abakecuru babiri batabashije kubona amafaranga yo kuziha babajugunya munsi y’ikiraro.</p>
<p>Kayitaramirwa avuga ko umubyeyi we yahaye izo Nterahamwe amafaranga 800 yari afite kugira ngo zibareke bakomeze. Icyakora muri icyo gihe Kayitaramirwa we ngo yahise abacika ariruka asubira kuri wa musozi.</p>
<p>Amatariki ntayibuka neza kubera ihungabana yahuye na ryo biturutse kuri ibyo bihe bikomeye, gusa yibuka ko ku munsi wakurikiyeho wari uwo guhiga bukware Abatutsi.</p>
<p>Umubyeyi we (nyina na bamwe bo mu muryango we bajyanywe ku cyuzi cya Ruramira, Interahamwe zizamuka hejuru ku musozi zivanayo abandi batutsi bari bihisheyo zibazana kuri icyo cyuzi, Kayitaramirwa na we zimuvanayo hamwe n’abandi.</p>
<p>Kayitaramirwa avuga ko yabonye nyina yicirwa kuri icyo cyuzi cya Ruramira, hanyuma we agezweho, Interahamwe zimuha amahitamo atatu.<br class='autobr' />
Ziti “Urahitamo abagabo babiri bafate amaguru yawe bagutanyuremo kabiri, cyangwa se tuguteme, cyangwa se tugusambanye kugeza upfuye.”</p>
<div class='spip_document_136919 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rumira_kayonza.jpg' width="700" height="340" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Kayitaramirwa ngo yabuze icyo ahitamo muri ibyo bitatu, mu gihe agitakambira izo Nterahamwe, ngo zifata umwanzuro wo kumujugunya muri icyo cyuzi ari muzima.</p>
<p>Icyakora ku bw’amahirwe yaje kurokoka, ubu akaba ari umubyeyi w’abana babiri.</p>
<p>Ati “Baramboshye, banjugunya mu cyuzi,  bankurikiza n’ibiti bisongoye. Icyakora nagerageje koga mvamo, barongera baramboha babanje kunyambura imyenda yose nari nambaye kugira ngo bankoze isoni.</p>
<p>Interahamwe zakomeje kumukorera urugomo rwo kumujugunya mu mazi zibanje kumuboha yavamo zikongera zikamusubizamo, zibikora inshuro zirindwi zose, ariko ku nshuro ya karindwi, zimukorera ibibabaje kurusha ibya mbere.</p>
<p>Ati “Ku nshuro ya karindwi banjugunyemo mpambiriye amaboko n’amaguru bampambiraho amabuye rimwe mu gituza irindi mu mugongo, kugira ngo ntongera kwivana mu mazi.”</p>
<p>Kayitaramirwa ngo yagerageje gukoresha imbaraga nke yari afite kugira ngo atibira munsi ahubwo agerageza kuzamuka hejuru, agize amahirwe ibuye rimwe rimuvaho bituma umutwaro wari umuremereye usa n’uworoshye.</p>
<p>Ati “Haje Interahamwe yari ikuriye izindi ivuye kwica Abatutsi ahandi, ihageze iravuga iti kuki mwishe umuzungu? aroga ankuramo arampambura ankandagira ku nda nduka amazi nari nasomye.”</p>
<p>“Nari umukobwa w’inzobe cyane mfite n’uruhu rukeye, iyo Nterahamwe itekereza ko naba ndi umuzungu, antwara iwe ndahaba kugeza Inkotanyi zihageze.”</p>
<p>Kayitaramirwa avuga ko byamugoye kuba mu rugo rw’uwo mugabo witwaga Iyakaremye kuko yari Interahamwe ikomeye ndetse iwe akaba ari ho Interahamwe zazaga kurira zigamba ibyo zimaze gukora.</p>
<p>Avuga ko ngo uwo Iyakaremye yavugaga ko Kayitaramirwa namara gukura bazamugira umugore akabyara abana b’Abahutu.</p>
<p>Kayitaramirwa avuga ko kuri uwo munsi yahuye n’akaga gakomeye kuko kuri icyo cyuzi batangiye  kuhatoterezwa kuva mu gitondo nka saa kumi n’ebyiri, ahava saa kumi n’ebyiri z’Umugoroba.</p>
<p>Iyo nterahamwe yagiye kumucumbikira ngo yamuhaye ijaketi yo kwambara ahisha ubwambure, abagore babiri baramusindagiza kuko we atabashaga kugenda.</p>
<p>Mu nzira bagenda, Kayitaramirwa yibuka ko yabonye Interahamwe zica Umututsi zirangije zinywa amaraso ye.</p>
<p>Ngo yagumye mu rugo rw’iyo nterahamwe iminsi mike, akomeza kubabara ku bw’ibikomere yari afite, kugeza ubwo Inkotanyi zahageraga zigafata Kayonza, ziramurokora.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza Ndindabahizi Didace avuga ko icyo gice cyo muri Kayonza Inkotanyi zakibohoye  hagati y’amatariki ya 17-20 Mata 1994.</p>
<p>Kayitaramirwa yahise atangira kuvurwa, akira ibikomere byagaragaraga ku mubiri, ariko agakomeza kugira ikibazo gikomeye cy’ihungabana, igihe yabaga yibutse ibihe bigoye yanyuzemo.</p>
<p>Yagize amahirwe yo kongera guhura na basaza be babiri, nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi yibanda ku bikorwa by’ubuhinzi bimufasha mu mibereho.</p>
<p>Kayitaramirwa ubu ni umuhinzikazi, akabifatanya no gukora umwuga w’ubudozi. Icyakora avuga ko yumva afite inzozi zo gukora ubuhinzi bw’umwuga.</p>
<p>Avuga ko yahawe n’inka muri Girinka irapfa, ariko akaba yizeye ko azahabwa indi.</p>
<div class='spip_document_136920 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="68" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/icyuzi_ruramira_4.jpg' width="707" height="454" alt="Amazi yari muri iki cyuzi yakuwemo mu rwego rwo gushakisha imibiri" title="Amazi yari muri iki cyuzi yakuwemo mu rwego rwo gushakisha imibiri" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Amazi yari muri iki cyuzi yakuwemo mu rwego rwo gushakisha imibiri</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Igikorwa cyo gushakisha imibiri y’Abatutsi bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 bakajugunywa mu cyuzi cya Ruramira cyatangiye muri Nyakanga umwaka wa 2019 gisubikwa ku wa 05 Gicurasi 2020 kubera icyondo cyinshi cyaterwaga n’imvura.</p>
<p>Icyo gihe hari hamaze kubonekamo imibiri 218. Iyo mibiri ubu iri ku rwibutso rwa Jenoside rwa Ruramira aho yamaze gutunganywa hakaba hategerejwe ko igikorwa cyo gushakisha iyindi kirangira hagategurwa uburyo bwo kuyishyingura mu cyubahiro.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kayitaramirwa_jenoside.jpg"
				length="135816"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Abanyarwanda baba muri Cameroun bibutse Jenoside yakorewe Abatutsi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abanyarwanda-baba-muri-cameroun-bibutse-jenoside-yakorewe-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abanyarwanda-baba-muri-cameroun-bibutse-jenoside-yakorewe-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-06-07T09:00:22Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abanyarwanda batuye mu gihugu cya Cameroun, bahuriye mu muhango wo Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abanyarwanda baba muri Cameroun bibutse Jenoside yakorewe Abatutsi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136849 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rwanda_cameroun.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Uyu muhango wakozwe hifashishijwe ikoranabuhanga, ukaba wahuriyemo n&#8217;abandi Banyarwanda baba mu bihugu biri mu nshingano ya Ambasade y&#8217;u Rwanda muri Congo-Brazzaville aribyo Tchad, Gabon, Repubulika ya Santarafurika, Cameroun na Repubulika ya Congo-Brazaville.</p>
<p>Ambasaderi w&#8217;u Rwanda muri ibyo bihugu, Dr. Jean Baptiste Habyarimana, yibukije abitabiriye uwo muhango, ko batagomba gucibwa intege ndetse no guterwa ubwoba n&#8217;Abanyarwanda basanze muri ibi bihugu bakirangwa no gupfobya no guhakana Jenoside ndetse na politiki y&#8217;amacakubiri, ko ahubwo bakomeza kubafasha gusobanukirwa ko u Rwanda ari igihugu cyabo kandi kibakunda.</p>
<div class='spip_document_136851 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rwanda_cameroun_kwibuka_1_.jpg' width="700" height="1050" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Yanaboneyeho kwibutsa ko nta cumbi rikwiye kubaho, ku basize bakoze Jenoside ndetse n&#8217;abagifite ingengabitekerezo ya Jenoside, kubera ko ubutabera bugomba kubakurikirana.</p>
<p>Amb. Jean Baptiste Habyarimana, yasoje yibutsa abitabiriye uyu muhango gukomeza gukurikiza amabwiriza yo kwirinda no kurwanya icyorezo cya Covid-19.</p>
<div class='spip_document_136852 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rwanda_cameroun_kwibuka_2_.jpg' width="700" height="1050" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_136853 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rwanda_cameroun_kwibuka_3_.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_136854 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="50" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kwibuka_cameroun_genocide.jpg' width="700" height="466" alt="Iki gikorwa cyabaye hifashishijwe ikoranabuhanga" title="Iki gikorwa cyabaye hifashishijwe ikoranabuhanga" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Iki gikorwa cyabaye hifashishijwe ikoranabuhanga</strong></div></div>
</figure>
</div>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rwanda_cameroun.jpg"
				length="75632"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Gushakisha imibiri mu cyuzi cya Ruramira birasubukurwa kuri uyu wa mbere</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/gushakisha-imibiri-mu-cyuzi-cya-ruramira-birasubukurwa-kuri-uyu-wa-mbere</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/gushakisha-imibiri-mu-cyuzi-cya-ruramira-birasubukurwa-kuri-uyu-wa-mbere</guid>

		<dc:date>2020-06-07T06:28:57Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kayonza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza Ndindabahizi Didace avuga ko igikorwa cyo kongera gushakisha imibiri y’Abatutsi bazize Jenoside bajugunywe mu cyuzi cya Ruramira gisubukurwa ku wa 08 Kamena&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Gushakisha imibiri mu cyuzi cya Ruramira birasubukurwa kuri uyu wa mbere</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136847 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ruramira_kayonza_imibiri_jenoside.jpg' width="703" height="647" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Ni umwanzuro wafashwe ku wa 05 Kamena 2020 nyuma y’urugendo bakoreyeyo bagasanga amazi yarabaye make imirimo ishobora gusubukurwa.</p>
<p>Itsinda ryasuye iki cyuzi ryari riyobowe n’umunyamabanga nshingwabikorwa w’Akarere ka Kayonza Kagaba Hero Aron, ubuyobozi bwa RAB ari na yo ishinzwe kumutsa iki cyuzi ndetse n’umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza.</p>
<p>Bahageze ngo basanze hari ahakiretse amazi RAB yiyemeza kuyashakira inzira akagenda, icyo gikorwa kikaba cyatangiye kuri uyu wa 06 Kamena 2020.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza Ndindabahizi Didace avuga ko ahandi hari icyondo cyinshi basanze harumye ku buryo imiganda yo gushakisha imibiri itangira ku wa 08 Kamena 2020.</p>
<p>Ati “Mu kwezi kwa Gatanu twasubitse igikorwa kubera icyondo cyinshi cyatewe n’imvura. Twagiyeyo dusanga harumye twiyemeza gusubukura igikorwa cyo gushakisha imibiri y’abacu kuwa mbere tariki 8, RAB yo ubu yatangiye kumutsa ahakiretse amazi macye.”</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza Ndindabahizi Didace avuga ko bafite icyizere ko iminsi 100 yo kwibuka izarangira igikorwa cyo gushakisha imibiri y’Abatutsi bishwe mu gihe cya Jenoside bajugunywe mu cyuzi cya Ruramira cyarangiye kuko hari ubushake mu nzego zose.</p>
<p>Agira ati “Icyizere kirahari kubera ubushake bw’abantu kandi imbogamizi zari zihari zavuyeho kuko ahari icyondo harumye. Hari ubwo twanahahinga ntitubone umubiri n’umwe ariko dushira agahinda, ariko iyo hari aho tutageze tuba twumva hari ikintu tutarimo gukora kandi twagombye gukora.”</p>
<p>Igikorwa cyo gushakisha imibiri y’Abatutsi bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 bakajugunywa mu cyuzi cya Ruramira cyatangiye muri Nyakanga umwaka wa 2019 gisubikwa ku wa 05 Gicurasi 2020 kubera icyondo cyinshi cyaterwaga n’imvura.</p>
<p>Icyo gihe hari hamaze kubonekamo imibiri 218. Iyo mibiri ubu iri ku rwibutso rwa Jenoside rwa Ruramira aho yamaze gutunganywa hakaba hategerejwe ko igikorwa cyo gushakisha iyindi kirangira hagategurwa uburyo bwo kuyishyingura mu cyubahiro.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ruramira_kayonza_imibiri_jenoside.jpg"
				length="114520"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Icyuzi cya Ruramira kimaze kubonekamo imibiri y'Abatutsi 218 bishwe muri Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/icyuzi-cya-ruramira-kimaze-kubonekamo-imibiri-y-abatutsi-218-bishwe-muri-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/icyuzi-cya-ruramira-kimaze-kubonekamo-imibiri-y-abatutsi-218-bishwe-muri-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-06-04T21:05:03Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kayonza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Kuva igikorwa cyo gushakisha imibiri y’Abatutsi bazize Jenoside yajugunywe mu cyuzi cya Ruramira cyatangira muri Nyakanga 2019, hamaze kubonekamo imibiri 218.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Icyuzi cya Ruramira kimaze kubonekamo imibiri y’Abatutsi 218 bishwe muri Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136783 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="125" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ruramira_kayonza_jenoside.jpg' width="703" height="647" alt="Icyuzi cya Ruramira cyamaze kumutswa hatangira igikorwa cyo gushakisha imibiri y'Abatutsi bajugunywemo mu gihe cya Jenoside" title="Icyuzi cya Ruramira cyamaze kumutswa hatangira igikorwa cyo gushakisha imibiri y'Abatutsi bajugunywemo mu gihe cya Jenoside" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Icyuzi cya Ruramira cyamaze kumutswa hatangira igikorwa cyo gushakisha imibiri y&#8217;Abatutsi bajugunywemo mu gihe cya Jenoside</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza Ndindabahizi Didace avuga ko gushakisha imibiri muri iki cyuzi byagoranye kuko cyabanje gukamurwamo amazi hifashishijwe imashini zatanzwe na RAB.</p>
<p>Kugeza mu mpera za Mata imirimo yo gushakisha imibiri mu cyuzi cya Ruramira yarahagaze kubera icyondo cyinshi bisaba ko imashini zabafasha.</p>
<p>Ndindabahizi Didace avuga ko bafite icyizere ko iminsi 100 yo kwibuka izarangira na bo basoje igikorwa cyo gushakisha iyo mibiri.</p>
<p>Avuga ko guhera tariki 7 Mata 1994, icyuzi cya Ruramira cyatangiye kujugunywamo abatutsi kugeza tariki 20 Mata 1994.</p>
<p>Ndindabahizi avuga ko abageragezaga kuva muri icyo cyuzi ngo baterwaga ibisongo ku buryo n’imibiri imwe iboneka bikiyirimo.</p>
<p>Kayitaramirwa Sylvia umwe mu barokokeye mu cyuzi cya Ruramira avuga ko Jenoside igitangira iwabo i Gikaya muri Nyamirama kuwa 13 Mata 1994 ngo yagiye kwa Konseye Gakwavu gusaba imbabazi avuga ko yamubabarira ko na we ari  Umuhutu.</p>
<p>Gakwavu ngo yasabye umusore wari uhari kubirukana bagana inzira igana i Ruramira.</p>
<p>Ngo bahabaye igihe bihishe mu gihuru we n’umubyeyi we ndetse n’abavandimwe be 4.</p>
<p>Nyuma ngo baje kuhava bashaka gusubira iwabo i Gikaya kuko bari bamaze kuzahazwa n’inzara.</p>
<p>Kayitaramirwa avuga ko bazamutse bageze ku kiraro cyo ku cyuzi bahasanga bariyeri basubira inyuma biruka basubira mu gihuru ariko atandukana n’umubyeyi we n’abavandimwe be.</p>
<p>Ngo yongeye guhurira na bo ku cyuzi bukeye abamwicira mu maso.</p>
<p>Ati “Hari ikintu cyambabaje mu buzima kunyicira mama imbere, muramu wanjye Kayinamura umugabo wa mukuru wanjye, yazanye murumuna wanjye na musaza wanjye aje kubica, nyamara yari yaraye atanze amafaranga 750 ngo batica umugore we.”</p>
<p>Kayitaramirwa Sylvia avuga ko bakimara kwica umubyeyi we n’abavandimwe be ngo na we baramukubise bamujugunya mu cyuzi.</p>
<p>Ngo yakomeje kugerageza kuzamuka baramufata baramuboha bakoresheje imigwegwe bamuhambiraho amabuye barongera bamuta mu cyuzi.</p>
<p>Ngo yaje gukurwamo n’umuntu wamwitiranyije n’umuzungukazi ajya kumuhisha iwe kugeza Inkotanyi zimugezeho.</p>
<p>Agira ati “Banjugunyemo mpambiriye amaboko n’amaguru bampambiraho amabuye rimwe mu gituza irindi mu mugongo, nacubiye rimwe nsubira hejuru Interahamwe yari ihageze iravuga iti kuki mwishe umuzungu, aroga ankuramo arampambura ankandagira ku nda nduka amazi nari nasomye antwara iwe ndahaba kugeza Inkotanyi zihageze.”</p>
<p>Kayitaramirwa avuga ko byamugoye kuba mu rugo rw’uwo mugabo witwaga Iyakaremye kuko yari Interahamwe ikomeye ndetse iwe akaba ari ho Interahamwe zazaga kurira zigamba ibyo zimaze gukora.</p>
<p>Avuga ko ngo uwo Iyakaremye yavugaga ko namara gukura bazamushaka akabyara abana b’Abahutu.</p>
<p>Abantu bagize uruhare rukomeye mu bwicanyi bw’i Ruramira na Nyamirama ngo ni abahoze ari Burugumesitiri wa Komini Kayonza Senkware Celestin ndetse na Ngenzi na Barahira bo muri komini Kabarondo.</p>
<p>Mu cyahoze ari Gasogi, Nyamirama y’ubu hari Gakwavu wari konseye, Sebuhunyuhunyu wari umuserire, Gahwamire wari umucuruzi, Munyaneza mwene Habimana, Ruvumba mwene Semuzima, Mutabazi wa Simpara na Nsekanabo wa Mufatantama.</p>
<p>Muri Ruramira hari Ndayambaje wari assistant burugumesitiri Kabarondo, Semana wayobora segiteri Nkamba, Senzayire Emmanuel, Ndayambaje Gaspard na Hakizimana Pascal bari ba Responsable, Gatera wari Perezida  w’amakoperative, Komanda wa Gendermerie i Rwamagana, Bizimana wari umujandarume na Bizimana Jean wari umwarimu.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ruramira_kayonza_jenoside.jpg"
				length="114520"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Tariki 04/06/1994 : Ifatwa rya Kabgayi ryababaje Guverinoma ya Kambanda</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-04-06-1994-ifatwa-rya-kabgayi-ryababaje-guverinoma-ya-kambanda</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-04-06-1994-ifatwa-rya-kabgayi-ryababaje-guverinoma-ya-kambanda</guid>

		<dc:date>2020-06-04T11:52:26Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Guverinoma ya Kambanda yababajwe n’ifatwa rya Kabgayi, bituma iyo Guverinoma ishyira umuvuduko mu kwihutisha Jenoside no gushakisha imbunda n’amasasu byo gusoza Jenoside.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Tariki 04/06/1994 : Ifatwa rya Kabgayi ryababaje Guverinoma ya Kambanda</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136763 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kambanda_jean.jpg' width="680" height="382" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Ku itariki 4 Kamena 1994, Guverinoma ya KAMBANDA yagaragaje mu nama ya Guverinoma ko ingabo zayo zari hafi gutakaza Umujyi wa Gitarama nyuma y’ifatwa rya Kabgayi. Mu nama ya ba Minisitiri be yabaye uwo munsi ndetse n’izakurikiyeho hemejwe ibikorwa byo kongera intwaro mu nterahamwe, gukaza ubugenzuzi bw’uburyo amabwiriza ya auto-défense civile akorwa no gukomeza gushakisha intwaro hirya no hino mu mahanga zo kwihutisha Jenoside. Hashoboye kuboneka Agenda za KAMBANDA na bamwe mu ba Minisitiri be zanakoreshejwe nk’ibimenyetso bishinja mu manza zabo zabereye mu Rukiko Mpanabyaha Mpuzamahanga Rwashyiriweho u Rwanda.</p>
<p>Izi Agenda zerekana uburyo umugambi wa Jenoside wakomeje gukazwa mu mpera z’ukwezi kwa Gicurasi n’intangiriro za Kamena 1994. Inama nyinshi za Guverinoma zabaye muri iyo minsi suzumye uburyo bwo gushaka imbunda, amasasu n’ibindi bikoresho byo guhangana na FPR-INKOTANYI no gusoza Jenoside.</p>
<p><strong>1)	GUVERINOMA YA KAMBANDA YIYEMEJE GUKOMEZA KWICA ABATUTSI IBISHYIRAMO IMBARAGA ZIDASANZWE MU NAMA ZA BA MINISITIRI</strong></p>
<p>NYIRAMASUHUKO yanditse muri Agenda ye ko inama ya Guverinoma yo ku wa 01 Kamena 1994 yemeje ko ba Minisitiri bakomeza gukurikirana ikorwa rya Jenoside muri gahunda bise “auto-défense civile” muri za Perefegitura. Gitarama igakomeza gukurikiranwa na Minisitiri Callixte NZABONIMANA. Gisenyi igakurikiranwa na ba Minisitiri Augustin NGIRABATWARE na Jean de Dieu HABINEZA n’ahandi gahunda igakomeza gukurikiranwa na ba Minisitiri bahashinzwe. Mu rwego rwo kwihutisha « auto-défense civile », NYIRAMASUHUKO yari ashinzwe kuyikurikirana muri Perefegitura ya Butare.</p>
<p>Ku itariki 31 Gicurasi 1994, NYIRAMASUHUKO yanditse muri Agenda ye ko yakoresheje inama muri Komini za Muyaga, Rusatira, Ruhashya na Nyabisindu. Ntiyavuze abo yayikoranye nabo, ariko yagaragaje ko havuzwe ku kibazo kirebana n’urugamba yandika ko « kugemurira abari ku rugamba bidashoboka ‘donc’ bagomba kurya ibyo basanze ».</p>
<p>NYIRAMASUHUKO yakomeje yandika uburyo Jenoside igomba gukomeza gukorwa akabivuga muri aya magambo : « gusaka hose mu ngo, kuvanaho ibihuru aho biri hose, gutema amashyamba, kugurira abaturage ibikoti by’imbeho, gushaka imipanga, gukaza uburinzi kandi hagashakwa urubyiruko rugera ku bihumbi bibiri (2000) bizewe mu gihe kitarenze iminsi ibiri no kwambara ibirere nk’ikimenyetso kiranga abahuje umugambi. »</p>
<p>NYIRAMASUHUKO yanagaragaje amazina y’abategetsi bagomba kuyobora icyo gikorwa cyo gushaka urubyiruko muri Butare rwiyongera ku rukora Jenoside muri za Komini no kubaha ibikoresho byavuzwe :</p>
<p>Komini Maraba : gushaka abasore 30 bishingwa uwari diregiteri wa Gereza ya Butare witwa MUNYERAGWE ;</p>
<p>Komini Ruhashya : abasore 30 bikayoborwa na porokireri wa Repuburika i Butare, Mathias BUSHISHI;</p>
<p>Komini Rusatira: abasore 60 bikayoborwa na Sylvain HARINDINTWALI wari umukuru wa serivisi y’iperereza muri Butare;</p>
<p>Komini Mugusa: abasore 60 bikayoborwa na Perefe (Colonel Alphonse Nteziryayo);<br class='autobr' />
Komini Runyina na Gishamvu: ntihagaragajwe umubare w’abakenewe ariko NYIRAMASUHUKO yanditse ko icyo gikorwa kizayoborwa na superefe Assiel SIMBALIKURE.</p>
<p>Uwo mugambi wo kongera umubare w’interahamwe mu gihugu hose warakwiriye kuko muri Agenda ya Jean KAMBANDA yo ku wa 04 Kamena 1994, KAMBANDA yanditsemo ko kugira ngo batsinde umwanzi hagomba gushakwa abasore 30 muri buri Komini; ni ukuvuga abasore 30x145 = 4350; iki gikorwa gishingwa Minisitiri NYIRAMASUHUKO.</p>
<p>Icyo gihe hanavuzwe ko intwaro zari zaratumijwe muri Afurika y’Epfo zari kugera mu Rwanda ku wa mbere tariki ya 7 Kamena 1994 mbere ya saa sita.</p>
<p>Muri Agenda ya NYIRAMASUHUKO yanditse kandi ko muri Komini Ngoma (Butare) hagomba kwitabwaho kurusha ahandi, hagashakwa abantu bihishe mu mashyamba kuko ¾ by’ubutaka bwa Komini bugizwe n’amashyamba. Akomeza avuga ko buri wese agomba kugira icyo ashinzwe kandi muri buri Selire hagashyirwa ba resiponsabule byibura batanu (5), akanamenyesha ko Kmainuza Nkuru y’u Rwanda yifuza guhabwa imbunda mu rwego rwa “auto-défense civile” kandi ko Kaminuza yiteguye kuzatanga amafranga y’izo mbunda.</p>
<p>Iyi gahunda yo kwihutisha Jenoside batsemba Abatutsi bari bataricwa kuri aya matariki inagaragara muri Agenda za Jean KAMBANDA wari Minisitiri w’Intebe, Augustin NGIRABATWARE wari Minisitiri w’igenamigambi na Edouard KAREMERA wari Minisitiri w’ubutegetsi bw’igihugu. KAMBANDA na KAREMERA bakatiwe igihano cya cy’igifungo cya burundu n’Urukiko Mpanabyaha Mpuzamahanga Rwashyiriweho u Rwanda naho NGIRABATWARE akatirwa igifungo cy’imyaka mirongo itatu n’itanu.</p>
<p><strong>2)	INAMA ZA BA MINISITIRI ZAKAJIJE INGAMBA ZO GUSHAKISHA KU BURYO BWOSE INTWARO N’AMASASU MU MAHANGA BYO GUHANGANA NA FPR-INKOTANYI NO GUSOZA JENOSIDE</strong></p>
<p>Ku itariki ya 01 Kamena 1994, NYIRAMASUHUKO yanditse ko habaye inama ya Guverinoma yaganiriye ku migendekere y’intambara ikamenyeshwa ko ingabo za Guverinoma zari muri batayo ya 96 yabarizwaga i Muvumba zagiye zitsindwa mu birindiro byazo zigahungira I Byumba, zikomereza i Rwamagana, Kibungo, Bugesera, Nyanza na Rukondo. NYIRAMASUHUKO yagaragaje ko inama ya Guverinoma yasanze abasilikare bakeneye ibikoresho, ngo bakaba bafite ikibazo cy’ibyitso ngo biri mu basilikare, ngo hakaba kandi habura gushyira hamwe guhagije hagati y’abasilikare na Guverinoma ngo kuko hari bamwe muri bo bifuza kugirana imishyikirano n’umwanzi bonyine.</p>
<p>NYIRAMASUHUKO yanditse ko muri iyo nama ya ba Minisitiri yo ku wa 01 Kamena 1994, haganiriwe kandi ku bijyanye no kugura imbunda, amasasu n’ibindi bikoresho bya gisilikare. NYIRAMASUHUKO yanditse ko Guverinoma yatanze amafranga angana na miliyoni icyenda z’amadolari y’Amerika (9.000.000$) zo kugura intwaro mu Misiri. Hakaba n’andi mafranga miliyoni enye n’ibihumbi magana abiri y’amadolari y’Amerika (4.200.000$) yo kugura intwaro babinyujije ku witwa Dominique Lemonnier w’Umufransa bigakurikiranwa na Colonel BAGOSORA na Lt Colonel Jean Bosco Ingenieur RUHORAHOZA. NYIRAMASUHUKO kandi yanditse ko hari andi mafranga miliyoni ebyiri n’ibihumbi magana abiri y’amadolari y’Amerika (2.200.000$) yari amaze amezi arindwi yaratanzwe mu kugura intwaro, hakaba hari icyuzere ko izo ntwaro zari kugera mu Rwanda (garantie de livraison). NYIRAMASUHUKO yanagaragaje ko KARAMIRA yari mu butumwa mu mahanga bwo kugura intwaro ariko ko yari ataragaruka.</p>
<p>Muri Agenda ya Jean KAMBANDA bigaragara ko muri iyo nama yo ku wa 01 Kamena 1994, Guverinoma yemeje ko Banki ya Kigali igomba guhatirwa gutanga amafranga y’amadevize kugira ngo izo ntwaro zishobore kugurwa.</p>
<p>Iki kibazo cy’ahantu Guverinoma izakura amafranga cyananditswe na NGIRABATWARE muri Agenda ye agaragaza ko mu nama yo ku wa 06 Kamena 1994, Guverinoma yemeje ko amadevize ari muri SONARWA agomba kuvanwayo agakoreshwa.</p>
<p>Muri Agenda ya KAMBANDA irebana n’inama y’Abaminisitiri yabaye ku wa 4 Kamena 1994 handitse ko Inama yanaganiriye kuri gahunda yo gushaka abacanshuro bunganira ingabo za Leta bagera ku gihumbi na magana atanu (1500).</p>
<p>Mu nama KAMBANDA yakoranye n’abakuru b’ingabo na Jandarumori ku wa 05 Kamena 1994, nkuko bigaragara muri Agenda ye, hemejwe ko abo bacanshuro bazashakwa muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika no mu Bubiligi.</p>
<p>Inama yo ku wa 4 Kamena 1994 kandi yemeje ko Umujyi wa Gitarama wigaruriwe n’Ingabo za FPR-INKOTANYI ariyo mpamvu muri iyo nama hashyizweho Perefe w’umusilikare, major UKURIKIYEYEZU Jean-Damascène asimbuye Fidele UWIZEYE.</p>
<p>Mu nama ya Guverinoma yabaye ku wa 06 Kamena 1994, Agenda ya Jean KAMBANDA igaragaza ko hasohowe andi mafranga menshi yavanywemo kontaro ebyiri zo gutumiza intwaro mu Bushinwa. Kontaro ya mbere yari igizwe na miliyoni imwe n’ibihumbi magana atandatu y’amadolari (1.600.000 $) n’indi ya miliyoni ebyiri n’ibihumbi magana abiri y’amadolari (2.200.000$).</p>
<p>Iyi nama yanagaragaje ko hari kontaro Guverinoma ya Jean KAMBANDA yari yasinyanye n’Umufransa batavuze izina. Uyu yaramenyekanye nyuma ya Jenoside, ni uwitwa Dominique Yves Lemonnier wari ufite sosiyete y’ubucuruzi yitwaga DYL INVEST yari ifite icyicaro ahitwa Annecy mu Bufaransa.</p>
<p><strong>3)	INAMA ZA BA MINISITIRI ZEMEJE KURUSHAHO KWISHYIRA HAMWE MU GUKORA JENOSIDE NO KUNOZA ISURA YA GUVERINOMA Y’ABICANYI</strong></p>
<p>Muri Agenda ya KAMBANDA ivuga ku byaganiriweho mu nama ya ba Minisitiri be yo ku wa 04 Kamena 1994, yanditse ko isura ya Guverinoma ye ari mbi cyane mu mahanga, hakaba hagomba gukora ibishoboka ngo bayikosore. KAMBANDA ntiyavuze ko icyateraga kwangirika kw’iyo sura ari ubwicanyi yakoraga na Guverinoma ye, ariko niyo mpamvu nta yindi. KAMBANDA akavuga ko Ubufransa bwiteguye kubafasha ariko ko bwasabye ko KAMBANDA na Guverinoma ye bakwihutira gushaka ibimenyetso bigaragaza ko Uganda iha ubufasha FPR-INKOTANYI, bityo Ubufransa bukabigira impamvu zo gusobanura ubufasha nabwo bwiteguye guha Guverinoma ya KAMBANDA.</p>
<p>Ingamba z’icyo gikorwa cy’itumanaho zigaragara neza muri Agenda ya NGIRABATWARE aho yanditse ko inama ya Guverinoma yo ku wa 06 Kamena 1994 yemeje isinywa ry’amasezerano ya sosiyete eshatu zizobereye mu itumanaho (communication) zo mu Bufransa no muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika zizabafasha guhisha ikorwa rya Jenoside, banemeza ko Perezida wa Repuburika na Minisitiri w’Intebe bagomba gukora ingendo zisobanura urugamba barimo, ni ukuvuga Jenoside. Ni nabwo hemejwe ko Perezida Tewodori SINDIKUBWABO agomba gukorera urugendo Addis Abeba mu Muryango w’Ibihugu by’Afurika gukora icyiswe “lobbying” (ubuvugizi) mu bihugu by’Afurika, kandi hagakorwa intambara yifashishije itangazamakuru (guerre mediatique).</p>
<p>NGIRABATWARE yananditse ko Inama y’abaminisitiri yasanze mu Nterahamwe no mu basilikare harimo abafashwe neza kurusha abandi, bikaba biteza ibibazo by’ubwumvikane buke kandi bakeneye gushyira hamwe mu guhashya umwanzi.</p>
<p>Iyi nama yo ku wa 6 Kamena 1994 yanavuze ko mu ngabo z’Igihugu harimo ibyitso, bamwe muri ibyo byitso ngo bakaba ari Abatutsi, ariko ngo no mu Banyanduga harimo Ibyitso kubera ikibazo cy’amacakubiri ashingiye ku Turere (regionalisme).</p>
<p>Iki kibazo cyananditswe na KAMBANDA muri Agenda ye aho avuga ko amacakubiri ahari mu ngabo, ariko akongeraho ko “ikibazo cy’ibyitso muri jandarumori ntawe ukwiye kugikabiriza.” Nyamara nubwo KAMBANDA asa nk’utesha agaciro iki kibazo cy’amacakubiri muri Jandarumori ni ukubeshya. Mu nama zitandukanye zabanjirije iyi ngiyi, nk’iyabaye ku wa 4 Kamena 1994, amacakubiri muri jandarumori yaganiriweho cyane.</p>
<p>Muri Agenda ya KAMBANDA hagaragara ko muri iyi nama banatekereje gusimbuza Jenerali NDINDIRIYIMANA Augustin ku buyobozi bwa Jandarumori bakanasuzumwa lisiti y’abakandida bashobora kumusimbura ariko ntihagira uwo bahurizaho. Mu bakandida baganiriweho harimo: Colonel NYIRIMANZI, Colonel RUTAYISIRE, Colonel NTIWIRAGABO na Colonel RWARAKABIJE.</p>
<p>NGIRABATWARE we yanditse ko iyo nama yo ku wa 06 Kamena 1994 yanemeje gukaza imikorere ya “auto-defense civile” Guverinoma igaha abaturage uburyo bwo kuyikora kandi igashishikariza abavuye mu byabo kubisubiramo. Kugira ngo ibyo bishoboke, NGIRABATWARE yanditse ko Guverinoma yemeje hagomba gushyirwaho imikorere ya “auto-defense civile” muri buri Komini na buri segiteri, kandi ba Minisitiri bakamanuka bakegera abaturage, bakajya gukurikirana umunsi ku munsi imigendekere y’iyi gahunda, aho gukora inama za ba Minisitiri buri munsi mu biro.</p>
<p><strong>UMWANZURO</strong></p>
<p>Ukwezi kwa Kamena 1994 kwageze Jenoside imaze guhitana Abatutsi benshi cyane muri perefegitura zose z’igihugu. Nkuko bigaragazwa n’inyandiko z’inama za Guverinoma y’abicanyi zabonywe muri Agenda ya Minisitiri w’Intebe Jean KAMBANDA, na bamwe muri ba Minisitiri, zikaba zarifashishijwe mu manza zabo muri TPIR, bakaba baratsinzwe bagahamwa n’ibyaha by’ubwicanyi bwa Jenoside, Guverinoma ya KAMBANDA niyo yashyize mu bikorwa umugambi wo gutsemba Abatutsi. Uyu mugambi wari warateguwe na mbere y’ihanurwa ry’indege ya Perezida HABYARIMANA kandi HABYARIMANA n’agatsiko ke nibo bawuteguye.</p>
<p><strong>Iyi nyandiko yo ku wa 04 Kamena 2020 Kigali Today iyikesha omisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside, CNLG </strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kambanda_jean.jpg"
				length="51871"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Iya 02 Kamena 1994 itariki y'icyizere ku barokokeye i Kabgayi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/iya-02-kamena-1994-itariki-y-icyizere-ku-barokokeye-i-kabgayi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/iya-02-kamena-1994-itariki-y-icyizere-ku-barokokeye-i-kabgayi</guid>

		<dc:date>2020-06-02T17:55:36Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Muhanga
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Ephrem Murindabigwi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarokokeye i Kabgayi mu Karere ka Muhanga baravuga ko ijambo babwiwe n’Inkotanyi mu gitondo cyo ku wa 02 Kamena 1994 na n’ubu rikomeje kububaka mu gihe bibuka Abatutsi benshi bahiciwe.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Iya 02 Kamena 1994 itariki y&#8217;icyizere ku barokokeye i Kabgayi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136623 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="93" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kabgayi_1.jpg' width="700" height="285" alt="Aha Inkotanyi zari zigeze mu Mujyi wa Muhanga ahitwa kuri 'Route Kibuye' batabaye i Kabgayi" title="Aha Inkotanyi zari zigeze mu Mujyi wa Muhanga ahitwa kuri 'Route Kibuye' batabaye i Kabgayi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Aha Inkotanyi zari zigeze mu Mujyi wa Muhanga ahitwa kuri &#8217;Route Kibuye&#8217; batabaye i Kabgayi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abarokokeye i Kabgayi bavuga ko mu gihe bibuka ababo bazize Jenoside yakorewe Abatutsi baguye i Kabgayi n&#8217;inkengero zayo, mu bihe bidasanzwe bifashishije ikoranabuhanga bakabasha kwegerana ku mbuga nkoranyambaga bagafatana mu mugongo kandi bakagirana ibiganiro birimo n&#8217;ubuhamya bwaranze amakuba banyuzemo muri Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Perezida wUmuryango uharanira inyungu z’abarokotse Jenoside (IBUKA) mu Karere ka Muhanga, Jean Bosco Rudasingwa, avuga ko kuri uyu munsi  bazirikanye abantu bose baguye ku butaka bwa Kabgayi, abatwawe na za bus bajya kwicirwa mu Ngororero, n’abandi banyuze mu makuba atandukanye.</p>
<p>Agira ati “Umunsi nk’uyu ni bwo interahamwe n’abasirikare ba Habyarimana bari bateganyije ko Abatutsi bose baza kwicwa, ariko mu masaha ya saa yine ni bwoIinkotanyi zatugezeho interahamwe ziriruka Inkotanyi zitubwira ijambo rikomeye ko zaje tutagipfuye”.</p>
<div class='spip_document_136626 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="104" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kabgayi_2.jpg' width="700" height="525" alt="Aha hahawe izina rya CND hari harahungiye Abatutsi benshi ni ho babakuraga bajya kwicirwa mu Ngororero" title="Aha hahawe izina rya CND hari harahungiye Abatutsi benshi ni ho babakuraga bajya kwicirwa mu Ngororero" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Aha hahawe izina rya CND hari harahungiye Abatutsi benshi ni ho babakuraga bajya kwicirwa mu Ngororero</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Twibukiye kuri Whatsapp abantu bibukiranya ukuntu bongeye kwiyubaka, abafashijwe kongera gusubira mu buzima kandi bagaragaza ko bakomeje kwigirira icyizere, kandi n&#8217;abatarahigwaga muri Jenoside usanga batwegera tugenda tubibonera uko tunabanye nk’Abanyarwanda duhurira mu bikorwa bitandukanye”.</p>
<p>Kayinamura Richard wari mu kigero cy’imyaka 10 mu 1994, avuga ko yari yihishanye n&#8217;abandi mu nkengero za Kabgayi ahitwa Mushubati akaba na we ari mu bumvise ko Inkotanyi zageze i Kabgayi agahita azisanga agahungana n&#8217;abandi berekeza mu majyepfo.</p>
<p>Kayinamura avuga ko kwibukira ku mbuga nkoranyambaga byamufashije kongera kwegerana n&#8217;abacitse ku icumu rya Jenoside, nubwo bibutse bari mu ngo ku bwe biramwubaka kuko yabashije kwegerana n&#8217;abandi.</p>
<div class='spip_document_136627 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="122" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kayinamura_kabgayi.jpg' width="700" height="700" alt="Kayinamura ufite ifoto ya se ushyinguye mu Rwibutso rwa Kabgayi avuga ko Inkotanyi zamurokoye yarabuze uko agera Kabgayi" title="Kayinamura ufite ifoto ya se ushyinguye mu Rwibutso rwa Kabgayi avuga ko Inkotanyi zamurokoye yarabuze uko agera Kabgayi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Kayinamura ufite ifoto ya se ushyinguye mu Rwibutso rwa Kabgayi avuga ko Inkotanyi zamurokoye yarabuze uko agera Kabgayi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Agira ati “Nubwo twibukiye mu ngo nabwiye abantu ko icyiza ari uko twakwibuka turi mu rugo kuko twigeze kuba igihe nk’iki turi mu bihuru, ntacyo bitwaye rero kuba twibukiye mu rugo kuko guma mu rugo si guma gihuru”.</p>
<p>Abarokotse Jenoside bongeye kandi gusaba ko Urwibutso rwa Jenoside rwa Kabgayi rwakwitabwaho kandi rukubakwa rukuzura, kuko hashize igihe bategereje ko rwuzura bagaheba kugira ngo abaharuhukiye bakomeze guhabwa icyubahiro.</p>
<p>Umuyobozi w&#8217;Akarere ka Muhanga Kayitare Jacqueline, avuga ko mu ngengo y&#8217;imari y&#8217;umwaka utaha hongeye gushyirwamo amafaranga akenewe ngo urwibutso rwuzure, uretse ko ari amafaranga menshi bisaba no gushaka abaterankunga.</p>
<div class='spip_document_136628 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="75" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kabgayi_3.jpg' width="700" height="525" alt="Abarokotse i Kabgayi basaba ko urwibutso rwa Jenosode rwakubakwa rukuzura" title="Abarokotse i Kabgayi basaba ko urwibutso rwa Jenosode rwakubakwa rukuzura" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Abarokotse i Kabgayi basaba ko urwibutso rwa Jenosode rwakubakwa rukuzura</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Agira ati “Twateganyije miliyoni zisaga 200frw zo kubaka icyiciro cya kabiri cy’urwibutso rwa Kabgayi, ariko ni amafaranga menshi ku buryo dukeneye n&#8217;abaterankunga tukareba ko rwakuzura. Naho ubundi ubwo tuzajya twubaka ahajyanye n&#8217;ubushobozi bwacu”.</p>
<p>Bivugwa ko i Kabgayi hari hahungiye Abatutsi basaga ibihumbi 50, bikaba bivugwa kandi ko harokokeye ababarirwa mu bihumbi 10, ubushakashatsi bukaba bugikomejje ngo hamenyekane imibare nyakuri.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kabgayi_1.jpg"
				length="29855"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title> U Bubiligi bwahamagaje Abadipolomate babwo kubera amakosa bakoze mu #Kwibuka26</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/u-bubiligi-bwahamagaje-abadipolomate-babwo-kubera-amakosa-bakoze-mu-kwibuka-26</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/u-bubiligi-bwahamagaje-abadipolomate-babwo-kubera-amakosa-bakoze-mu-kwibuka-26</guid>

		<dc:date>2020-06-02T12:42:51Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				 Mu Rwanda
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane y’u Rwanda (MINAFFET), yemeje ko igihugu cy’u Bubiligi cyahamagaje Abadipolomate bacyo babiri, bazira kuba barateguye igikorwa cyo kwibuka&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1> U Bubiligi bwahamagaje Abadipolomate babwo kubera amakosa bakoze mu #Kwibuka26</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136606 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="123" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/izi_ni_inkingi_10_zihagarariye_abo_basirikare_10_b_ababiligi.jpg' width="700" height="385" alt="Ubusanzwe abasirikare b'Ababiligi bibukwa tariki ya 08 Mata buri mwaka. Izi nkingi zihagarariye abo basirikare uko ari 10" title="Ubusanzwe abasirikare b'Ababiligi bibukwa tariki ya 08 Mata buri mwaka. Izi nkingi zihagarariye abo basirikare uko ari 10" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ubusanzwe abasirikare b&#8217;Ababiligi bibukwa tariki ya 08 Mata buri mwaka. Izi nkingi zihagarariye abo basirikare uko ari 10</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abo Badipolomate barimo uwari ushinzwe ibikorwa bya gisirikare hamwe n’Umujyanama wa Mbere muri Ambasade y’u Bubiligi mu Rwanda, bakaba barateguye ibikorwa byo kwibuka abasirikare 10 b’Ababiligi bari mu butumwa bwa LONI biciwe mu Rwanda mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.</p>
<p>Icyo gikorwa cyokwibuka abo basirikare ubusanzwe kiba tariki ya 08 Mata buri mwaka, ndetse kikanitabirwa n’inzego z’ubuyobozi zinyuranye, ariko bo ngo bagiteguye tariki ya 06 Mata 2020 nk&#8217;uko itangazo rya MINAFFET ribigaragaza. MINAFFET yatangaje ko ibyo byakozwe itabanje kubimenyeshwa nk’uko bisanzwe bigenda.</p>
<p>Nyuma y’uko icyo gikorwa kiba ku itariki ya 06 Mata 2020, Guverinoma y’u Rwanda yagaragarije igihugu cy&#8217;u Bubiligi ko itabyishimiye, ari na cyo cyatumye abo Badipolomate bahamagazwa n&#8217;igihugu cyabo.</p>
<p>Ibikorwa byo gutangiza icyunamo cyo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, biba buri mwaka ku itariki ya 07 Mata, nyuma izindi gahunda zo kwibuka zigategurwa n’ababyifuza bafatanyije n’inzego za Leta bireba.</p>
<p>Bimwe mu bimenyetso bikunze kugaragara muri icyo gihe cy’icyunamo nko kururutsa ibendera ry&#8217;igihugu rikagezwa muri ½ biteganywa n’itegeko, ariko ntibishobora gukorwa hadakurikijwe amabwiriza.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/izi_ni_inkingi_10_zihagarariye_abo_basirikare_10_b_ababiligi.jpg"
				length="156727"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Tariki 02/06/1994 Ingabo za FPR-INKOTANYI zarokoye Abatutsi bari mu Nkambi ya Kabgayi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-tariki-02-06-1994-ingabo-za-fpr-inkotanyi-zarokoye-abatutsi-bari-mu-nkambi-ya-kabgayi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-tariki-02-06-1994-ingabo-za-fpr-inkotanyi-zarokoye-abatutsi-bari-mu-nkambi-ya-kabgayi</guid>

		<dc:date>2020-06-02T10:41:09Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu gihe Jenoside yakorwaga mu ntangiriro z’ukwezi kwa kane 1994, Abatutsi batangiye guhunga berekeza i Kabgayi bavuye mu bice bitandukanye kuva ku itariki 12 Mata 1994. Kugeza ku itariki ya 20&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Tariki 02/06/1994 Ingabo za FPR-INKOTANYI zarokoye Abatutsi bari mu Nkambi ya Kabgayi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136605 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/fpr_inkotanyi-2.jpg' width="581" height="508" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Kuva Abatutsi bahagera, Interahamwe n’abasirikare bazaga kurobanuramo bamwe bakicirwa imbere mu bigo by’ayo mazu, hanze yabyo, ndetse no mu ishyamba rya Kabgayi. Ku wa 31 Gicurasi 1994, MINUAR yatangaje ko abagera kuri magana atanu (500) bishwe inoherezayo inzobere zemeje ko ubwo bwicanyi koko bwakozwe. Abarokotse ubwo bwicanyi bwose nibo Ingabo za FPR-INKOTANYI zarokoye ku wa 02 Kamena 1994.</p>
<p><strong>1.	IMITERERE Y’INKAMBI YA KABGAYI</strong></p>
<p>Impunzi z’i Kabgayi zari mu mazu atandukanye ya Kiliziya Gatolika akurikira: Mu kigo cy’amashuri abanza cya Kabgayi A, mu kigo cy’amashuri abanza cya Kabgayi B, mu kigo cy’amashuri yisumbuye cya Mutagatifu Yozefu, mu Iseminari Nto yitiriwe mutagatifu Leon, mu Iseminari Nkuru ya Kabgayi (Philosophicum), mu kigo cya Mutagatifu Kagwa ahahoze TRAFIPRO (ahazwi ku izina rya CND), mu mashuri y’abigiraga gatigisimu, aho bitaga mu Gishumba no mu bitaro bya Kabgayi.</p>
<p>Muri ibi bigo, uretse kwa Kagwa (CND), ahandi impunzi z’Abatutsi zabaga ziri kumwe n’impunzi z’Abahutu ziganjemo izari zaraturutse i Nyacyonga. Muri Eveché kwa Musenyeri habagamo n’abasirikare. Abatutsi bari bakambitse muri Katedrali ya Kabgayi basohowemo ku mabwiriza ya Musenyeri Tadeyo Nsengiyumva wayoboraga Diyosezi ya Kabgayi, ngo kugira ngo itazasenywa.</p>
<p>Musenyeri Tadeyo Nsengiyumva kandi yasabye ko abo Batutsi batahicirwa ngo batazateza umwanda, bikaba byaratumye abagendaga bicwa benshi barabajyanaga kubicira hanze ya Kabgayi.</p>
<p> Iyi Katedrali kandi yasomerwagamo Misa buri munsi, ndetse abicanyi bakabanza mu Misa mu gitondo mbere yo kujya gushaka Abatutsi bo kwica. Ku muhanda uva Gitarama winjira muri Kabgayi, hari za bariyeri nyinshi ku buryo Abatutsi benshi bahahungiraga batabashije no kwinjira muri ibyo bigo. Bariyeri zari aha hakurikira: muri Rugeramigozi ku muhanda ugana i Mbare, munsi y’irimbi ry’abapadiri ry’i Kabgayi, ku marembo ya ESI-Kabgayi (Ecole des Sciences Infirmières), imbere ya Imprimerie de Kabgayi, ku irembo ry’ibitaro bya Kabgayi no ku muhanda ugana ku Iseminari Nkuru ya Kabgayi.</p>
<p><strong>2.	AMATARIKI Y’INGENZI YARANZE IKORWA RYA JENOSIDE I KABGAYI</strong></p>
<p><strong> Hari amatariki amwe azwi yaranzwe n’ubwicanyi bukomeye:</strong></p>
<p>Mu ntangiriro z’ukwezi kwa Mata 1994, kuri Ecole des Sciences Infirmières, igitero kigizwe n’abasirikare cyarahateye babaririza UMURUNGI Chantal wari Animatrice muri icyo kigo. Uwari umuyobozi w’icyo kigo wari umuhutukazi witwa MUKANDANGA Dorothée yarwanye kuri uwo mukobwa, yanga ko bamujyana ndetse ananga ko basambanya abandi bakobwa bari bahari, bahita bamurasira hamwe na UMURUNGI Chantal ndetse na musaza we MUGUNGA Narcisse wari waje kumusura. Bombi bari abana ba MUBERUKA Jean Baptiste w’i Nyanza.</p>
<p>Tariki ya 15/4/1994 mu ishuri rya Saint Joseph haje igitero cyamaze amasaha atanu kirobanura. Icyo gihe cyatwaye benshi barimo umudamu wa Rudahunga Louis, umwalimu witwa Justin wigishaga muri ETEKA n’abandi.</p>
<p>Muri iri shuri, ku itariki 08/5/1994, nabwo abasirikare bagiyeyo bafite urutonde rw’abatutsi bagomba gutwara. Kuri uwo munsi, batwaye abatutsi 27 mu gitondo, babajyana mu kigo cya gisirikare i Gitarama, birirwa bakubitwa. Ku mugoroba, babagabanyijemo amakipe atatu, bamwe babajyana i Murambi ya Gitarama, abandi mu Byimana, abandi kuri Nyabarongo barahabicira. Muri aba bose uko ari 27 harokotse umwe.</p>
<p>Bamwe mu bashoboye kumenyekana batwawe uwo munsi ni RWICANINYONI Emmanuel wakoraga muri MINEDUC muri bureau pédagogique ishami ry’amateka, GATSINZI Gervais wigishaga muri ACEJ Karama, NIYOYITA André, NTIBYIRAGWA Jean Marie Vianney bitaga Maso, HODARI na NYAKARASHI Ignace. Bose bari abarimu muri Collège Saint-Joseph ya Kabgayi, n’abandi batamenyekanye.</p>
<p>Tariki 24/5/1994, Abatutsi bakuwe mu Iseminari Nkuru ya Kabgayi bajya kwicirwa mu Byimana. Abayobozi ba kiriziya gaturika i Kabgayi bari baragennye ko abihayimana bagomba guhungira mu Iseminari Nkuru, ariko hakaba hari n’Abatutsi basanzwe bahari; habaga n’izindi mpunzi z’abahutu zari zaraturutse i Kigali n’ahandi.</p>
<p>Bamwe mu bari bagize Guverinoma y’Abatabazi bari bahafite ibyumba, akenshi bakahajya nijoro barimo KAMBANDA na SINDIKUBWABO. Buri gice cyahererezwaga mu ruhande rwacyo uretse abihayimana bo babanaga batarobanuye.</p>
<p>Kuri iyo tariki ya 24/05/1994, Seminari Nkuru ya Kabgayi yazengurutswe n’abicanyi b’abasivili n’abasirikare baje mu masaha ya saa yine, basohora impunzi, bazicaza mu kibuga. Hari umufaratiri w’umuhutu witwaga Adalbert wajyaga kuzana urutonde ruriho amazina y’Abatutsi bakabahamagara bakabatwara, bakajya kubica.</p>
<p>Mu bihayimana batwaye, harimo abafurere b’abayozefiti MUREKEZI Fidèle, MUGABO Emmanuel, MUNYANSHONGORE Martin na RUSEZERANGABO Théophile. Harimo kandi Abafurere b’abamarisiti barimo GATARI Gaspard, NYIRINKINDI Canisius na BISENGIMANA Fabien. Batwaye kandi Umwenebikira witwaga Bénigne NAKANA, Abapadiri NIWENSHUTI Célestin, MUSONERA Callixte na NYIRIBAKWE Vedaste wigishaga mu Iseminari Nkuru. Batwaye kandi Karinda Viateur wari umunyamakuru wa Radio-Rwanda. Aba bose bahamagawe hari na Musenyeri Thadeyo NSENGIYUMVA, wari waje gukoresha inama impunzi, abonye abicanyi bagose yurira imodoka asubira mu icumbi rye.</p>
<p>Ku itariki ya 29/5/1994, nanone ku ishuri rya Saint Joseph hagiyeyo ikindi gitero. Abicanyi bari bafite bus bapakiramo Abatutsi bajya kwicirwa kuri Nyabarongo. Mu batwawe harimo RURANGWA Alexis wari umucamanza, RWAGAKIGA Prudence wacuruzaga mu Ngororero, umudamu witwa MUKOBWAJANA Eugenie, GASASIRA Vital, MUKANGAMIJE Beline yari umukozi mu ishuri rya Saint Joseph, UTAZIRUBANDA Leonard, MUCYURABUHORO mwene GATABAZI, MUNYESHURI Jean Marie Vianney wari agronome, HABIMANA Deogratias wari umwarimu n’abandi.</p>
<p>Mu kwezi kwa Gicurasi 1994, ku itariki itibukwa neza, ahahoze TRAFIPRO (bitaga CND) haje abasirikare batwara Abatutsi barimo Isidore mwene Ruyenzi, KAJANGWE Célestin, NIZEYIMANA Jean Bosco n’abandi bajya kubica. Muri uko kwezi nanone, igitero cyagabwe mu ishuri ribanza rya Kabgayi A n’abicanyi b’i Mushubati bari bariyise “Abazulu”. Bazaga inshuro nyinshi bateye i Kabgayi mu nkambi zaho.</p>
<p>Mu bitero bitandukanye bagiye bagaba i Kabgayi harimo icyo bishemo abantu batandatu babiciye mu ishyamba riri munsi y’ikigo cy’abana babana n’ubumuga. Mu Iseminari ntoya Saint-Léon ya Kabgayi, hagabwe ibitero bibiri bikomeye hagati ya Gicurasi na Kamena 1994. Kimwe cyagabwe mu mpera z’ukwezi kwa Gicurasi 1994, icyo gitero cyatwaye Abatutsi benshi bajonjowe mu isaka ryakozwe muri icyo kigo. Biciwe mu ishyamba rya Byimana n’ahandi. Igitero cya kabiri cyari icy’Interahamwe zitwaga Abazulu b’i Mushubati, nacyo cyatwaye Abatutsi b’i Mushubati bari bahungiye i Kabgayi bajyanwa kwicwa.</p>
<p>Igitero cyo ku wa 30/05/1994 cyanyuze aho Abatutsi bari bihishe hose muri Kabgayi kigenda gitoranya abajya kwicwa, batwawe muri za bus bajya kwicirwa kuri mu Ngororero. Iki gitero cyari kiyobowe n’abicanyi bavuye mu Ngororero bavugaga ko babaruye imirambo y’Abatutsi bahiciwe bagira iyo babura bajya kureba ko bahungiye i Kabgayi ; ni yo mpamvu bagiye kwicirwa mu Ngororero ariko mu bo batwaye harimo n’abari batuye ahandi.</p>
<p><strong>3.	JENOSIDE Y’I KABGAYI YAKOZWE MU BURYO BUTANDUKANYE N’AHANDI</strong></p>
<p>Kubera ko i Kabgayi hahungiye Abatutsi baturutse mu mpande nyinshi z’Igihugu, byatumye abategetsi ba Komini n’abicanyi baturutse mu zindi Perefegitura bajyayo bitwaje amalisiti y’Abatutsi bahungiye i Kabgayi bavuye mu makomini yabo, abicanyi bakabatwara bakajya kubicira ahandi. Bivuze ko rimwe na rimwe Abatutsi batangwaga n’impunzi z’abahutu zabaga ziri kumwe nabo, zarahabasanze, ziva mu bice FPR-INKOTANYI yabaga imaze kubohora.</p>
<p>Ubwicanyi bw’i Kabgayi bwakozwe n’abantu baturukaga mu bice bitandukanye by’igihugu aho buri Komini yajyaga gushaka Abatutsi bayikomokamo. Hari abajandarume, abasirikare bo mu mutwe warindaga uwari umukuru w’igihugu, abasirikare basanzwe barindaga abihayimana n’abagize guverinoma y’abatabazi.</p>
<p>Uretse kwica Abatutsi, hakozwe n’ibikorwa bibi byo gufata abagore n’abakobwa ku ngufu, hari ubwo babatwaraga bakaza kubagarura cyangwa bagahita babica. Hari ubwo bateraga ibisasu cyane ahitwa muri CND bigahitana abantu. Ikindi kiri mu byishe Abatutsi bari bahungiye i Kabgayi ni inzara n’indwara yaterwaga n’umwanda kuko nta mazi bagiraga.</p>
<p>Nyuma imirambo yaje kuba myinshi n’umwuka mubi uba mwinshi, abicanyi bafata icyemezo cy’uko batazongera kwicira abantu aho ngaho, nibwo bigiriye inama yo kujya bazana imodoka bagapakira Abatutsi bahereye ku bize cyangwa bifashije kuko bari barabaruwe, bagatwara cyane cyane abasore n’abagabo, bakajya kubicira ahandi. Buri munsi hicwaga Abatutsi ku buryo imibare itapfaga kumenyekana.</p>
<p><strong>Bamwe mu bagize uruhare mu bwicanyi bwakorewe i Kabgayi ni : </strong></p>
<p>	Superefe Rutegesha Misago Antoine urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Gitarama rwamukatiye gufungwa burundu ;<br class='autobr' />
	Superefe Gatera Gaspard urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Gitarama rwamukatiye gufungwa burundu ;<br class='autobr' />
	Gahutu Emmanuel Demarere wari maneko urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Gihuma B rwamukatiye gufungwa imyaka 30 ;<br class='autobr' />
	Sagahutu Thomas wakoraga mu Kigo cy’abinjira n’abasohoka mu Gihugu ;<br class='autobr' />
	Gilbert wari uhagarariye ishyaka rya C.D.R mu mujyi wa Gitarama ;<br class='autobr' />
	Sergent-Major witwa Karata ;<br class='autobr' />
	Faratiri Adalbert watanze abihayimana b’Abatutsi baricwa. Bivugwa ko yaba yarabaye  padiri akaba aba muri Zambiya ;<br class='autobr' />
	uwitwaga Gasirikare wari impunzi y’umuhutu yavuye i Nyacyonga yiyoberanyije abana n’Abatutsi babaga kuri TRAFIPRO akaba ari na we watangaga Abatutsi baho ;<br class='autobr' />
	 Sous-Lieutenant Musabyimana ;<br class='autobr' />
	Philippe mwene Théopiste ;<br class='autobr' />
	Major Nyirahabimana Anne-Marie yakatiwe igifungo cya burundu arafunze ;<br class='autobr' />
	 Tuyisenge Narcisse yakatiwe gufungwa imyaka15 ;<br class='autobr' />
	Hakizimana Papias yakatiwe imyaka 15 ;<br class='autobr' />
	Nicolas bitaga Bob mwene Rupaca Janvier yakatiwe imyaka 19, Rindiro yakatiwe gufungwa imyaka 19 ;<br class='autobr' />
	Nigena Protogene yakatiwe imyaka 30. Bose bakatiwe n’urukiko gacaca rwa Gatikabisi.</p>
<p>Mu bicanyi baturukaga i Mushubati biyitaga Abazulu harimo Sadam, Mitterand, Basesekaza, Twagirimana Clément, Protogène, Evode mwene Révocat, Mutabaruka Hassan, Abasirikare babiri Rachidi na Semanyenzi Jean Claude, Mugemana, Kimonyo Tharcisse wari umushoferi, abasirikare bari bazwi ku mazina y’amahimabano nka Shitani na Kajisho babaga mu kigo cya Gitarama babaga bari kumwe n’umusivire witwa Gikeri, Nsanzineza Vincent n’abandi.</p>
<p><strong>UMWANZURO</strong></p>
<p>Inkambi ya Kabgayi niyo Ingabo za FPR-INKOTANYI zashoboye kurokoramo Abatutsi benshi. Ahandi zahageraga zisanga abicanyi babarangije hasigaye mbarwa. I Kabgayi, INKOTANYI zaguye abicanyi gitumo bariho bashaka uburyo babarimbura mbere yuko INKOTANYI ZIHAGERA. Kwibuka aya mateka bizahoraho. Abashaka kuyagoreka bazahora batsindwa.</p>
<p><strong>Iyi nyandiko yo ku wa 02/06/2020, Kigali Today iyikesha Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG).</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/fpr_inkotanyi-2.jpg"
				length="71366"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Minisitiri Munyangaju yasabye abakunzi b'imikino kurangwa n'urukundo</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/minisitiri-munyangaju-yasabye-abakunzi-b-imikino-kurangwa-n-urukundo</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/minisitiri-munyangaju-yasabye-abakunzi-b-imikino-kurangwa-n-urukundo</guid>

		<dc:date>2020-06-01T12:09:45Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Isaac Kuradusenge
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Kuri uyu wa mbere tariki ya 01 Kamena 2020 ku Rwibutso rwa Jenoside rwa Kigali ku Gisozi habereye umuhango wo gutangiza ku mugaragaro icyumweru cyo kwibuka abari abakinnyi, abatoza, abafana ndetse&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Minisitiri Munyangaju yasabye abakunzi b&#8217;imikino kurangwa n&#8217;urukundo</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136577 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="84" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/minisitiri_munyangaju.jpg' width="700" height="707" alt="Minisitiri Munyangaju yunamira abazize Jenoside bashyinguye mu rwibutso rwa Gisozi" title="Minisitiri Munyangaju yunamira abazize Jenoside bashyinguye mu rwibutso rwa Gisozi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Minisitiri Munyangaju yunamira abazize Jenoside bashyinguye mu rwibutso rwa Gisozi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ni umuhango witabiriwe na Minisitiri wa Siporo Aurore Memosa Munyangaju, ndetse n’abandi bayobozi barimo n’abayobora amashyirahamwe y’imikino mu Rwanda.</p>
<p>Mu ijambo yatangiye ku rwibutso Minisitiri wa Siporo yasabye abakunzi b&#8217;imikino kurangwa n&#8217;urukundo. Yagize ati “Indangagaciro z&#8217;abasiporutifu ni amahoro, ubumwe, ishyaka ndetse n&#8217;ubutwari. Mu gihe twibuka buri mukunzi w&#8217;imikino wese arasabwa kugira igikorwa cyo kwibuka icye kuko gifasha igihugu kubona amahoro”.</p>
<p>Minisitiri Munyangaju yakomeje asaba Abanyarwanda muri rusange gukomeza kurwanya ingengabitekerezo cya Jenoside ndetse no kurwanya icyatuma Jenoside yongera kugaruka.</p>
<div class='spip_document_136578 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="82" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/minispor.jpg' width="700" height="377" alt="Abayobozi b'amashyirahamwe bashyize indabo ku mva zishyinguyemo abazize Jenoside" title="Abayobozi b'amashyirahamwe bashyize indabo ku mva zishyinguyemo abazize Jenoside" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Abayobozi b&#8217;amashyirahamwe bashyize indabo ku mva zishyinguyemo abazize Jenoside</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ukuriye komite itegura imikino yo kwibuka, Nyirishema Richard, yavuze kuri gahunda z&#8217;iki cyumweru, hazibandwa ku biganiro bizatangwa ku maradio n&#8217;amatelevisiyo atandukanye ya hano mu Rwanda mu rwego rwo gutanga ubutumwa burebana no kwibuka abari abakunzi b&#8217;imikino.</p>
<p>Buri mwaka Minisiteri ya Siporo ifatanyije na Komite Olempike y&#8217;u Rwanda bategura irushanwa ryo kwibuka mu mashyirahamwe atandukanye y’imikino. Uyu mwaka ariko iri rushanwa ntirizaba kubera kwirinda icyorezo cya Covid-19.</p>
<p>Icyumweru cyo kwibuka abari abasiporutifu bazize Jenoside yakorwe Abatutsi mu Rwanda mu 1994 cyatangiye kuri uyu wa mbere tariki ya 01 kizageza tariki ya 06  Kamena 2020.</p>
<div class='spip_document_136579 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="60" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/minister-5.jpg' width="700" height="525" alt="Minisiteri ya Siporo yageneye inkunga Urwibutso rwa Kigali" title="Minisiteri ya Siporo yageneye inkunga Urwibutso rwa Kigali" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Minisiteri ya Siporo yageneye inkunga Urwibutso rwa Kigali</strong></div></div>
</figure>
</div>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/minisitiri_munyangaju.jpg"
				length="107778"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Uko impunzi zavanywe muri H&#244;tel Des Mille Collines, n'urupfu rwa Kapiteni Mbaye Diagne wo muri MINUAR</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-uko-impunzi-zavanywe-muri-hotel-des-mille-collines-n-urupfu-rwa-kapiteni-mbaye-diagne-wo-muri-minuar</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-uko-impunzi-zavanywe-muri-hotel-des-mille-collines-n-urupfu-rwa-kapiteni-mbaye-diagne-wo-muri-minuar</guid>

		<dc:date>2020-05-30T18:47:40Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Kuva muri Mata 1994, muri Hôtel des Mille Collines i Kigali hari harahungiye abantu b’ingeri zose biganjemo Abatutsi n’Abahutu batavugaga rumwe na Leta y’abicanyi.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Uko impunzi zavanywe muri Hôtel Des Mille Collines, n’urupfu rwa Kapiteni Mbaye Diagne wo muri MINUAR</h1>

			

			

			<p>Hashingiwe ku byagezweho n’imishyikirano yakomeje kuba hagati ya Guverinoma yiyitaga iy’Abatabazi n’ingabo za FPR-INKOTANYI hagamijwe kwimura abantu bari bahungiye kuri Hotel des Mille Collines bakajyanwa mu bice bifuza, icyo gikorwa cyarakozwe guhera tariki ya 27 Gicurasi 1994 kugeza ku ya 31 Gicurasi 1994.</p>
<p>Ingabo za Guverinoma y’Abajenosideri ntizubahirije ayo masezerano kuko Interahamwe n’Impuzamugambi zakomeje gushyira bariyeri ahantu hatandukanye mu Mujyi wa Kigali, zikavana abatutsi mu modoka za MINUAR bakabica.</p>
<div class='spip_document_136492 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="23" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mbaye-diagne.jpg' width="640" height="360" alt="Kapiteni Mbaye Diagne" title="Kapiteni Mbaye Diagne" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Kapiteni Mbaye Diagne</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Capitaine Mbaye Diagne yitambitse imbere y’Interahamwe yanga ko zivana Abatutsi mu modoka za MINUAR ngo zibice, ahitanwa n’amasasu kuri bariyeri yanga ko Interahamwe zijyana abantu kubica. Kapiteni Mbaye Diagne yapfuye afite imyaka 36. Ku wa 04 Nyakanga 2010, Nyakubahwa Perezida wa Repuburika y’U Rwanda, Paul KAGAME, yageneye kapiteni Mbaye Diagne umudari w’umurinzi kubera ubutwari bwe budasanzwe yagaragaje akiza abantu muri Jenoside yakorewe Abatutsi. Iyo abasilikare bose ba MINUAR bakora nka kapiteni Mbaye Diagne, baba barahagaritse Jenoside, hakarokoka benshi.</p>
<p><strong>Paul RUSESABAGINA WIYIRITIRA KUROKORA ABATUTSI N’ABAHUTU BARI MURI HOTEL DES MILLE COLLINES ARABESHYA</strong></p>
<p>Nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi, Paul Rusesabagina yatangije gahunda y’ubusambo abeshya amahanga ko ariwe warokoye impunzi ziganjemo Abatutsi zari zahungiye muri Hotel des Mille Collines. Paul Rusesabagina yakoresheje iyo turufu abeshya abazungu bamufasha gukora filime yamenyekanye cyane ku izina rya Hotel Rwanda. Nyamara, nta ruhare na ruto Paul Rusesabagina yagize mu gukiza abo bantu, ahubwo yarabasahuye, bamwe akabagambanira, kandi agakorana bya hafi n’inzego z’iperereza za Guverinoma y’abicanyi.</p>
<p><strong>1.	Paul RUSESABAGINA YARI MANEKO WA LETA YA HABYARIMANA </strong></p>
<p>Paul RUSESABAGINA yakoreye Leta yateguye Jenoside nka maneko, mu guhiga no gutoteza Abatutsi guhera mu kwezi kw’Ukwakira 1990 ubwo FPR-INKOTANYI yatangizaga urugamba rw’intambara yo kubohoza igihugu. Kimwe mu bimenyetso bibigaragaza ni inyandiko yo ku wa 29/11/1990 yakozwe n’umukozi ushinzwe iperereza mu Mujyi wa Kigali yandikiye umuyobozi mukuru w’Urwego rw’igihugu rw’iperereza amugezaho raporo yahawe na Rusesabagina.</p>
<p>Uwo mukozi yabwiye umuyobozi we ko Paul Rusesabagina, wari diregiteri wungirije muri Hotel des Mille Collines yatanze amakuru ko umudipolomate w’Umurundi w’Umututsi witwaga Habonimana Leonidas, yabwiye umukozi w’umututsikazi ukora kuri reception ya Hotel des Mille Collines ko iryo joro Abahutu bazica Abatutsi.Yakomeje avuga ko uwo mu diplomate yagiye no kubibwira abandi batutsikazi b’abacuruzi bitwaga Jeannette na Helene, abasaba ko bahungira muri Ambassade y’Uburundi mu Rwanda. Uwo mukozi ushinzwe iperereza muri Kigali, ashingiye ku makuru yahawe na Paul Rusesabagina, yashoje asaba Umuyobozi mukuru w’Urwego rw’iperereza mu Gihugu, ko uwo mudiplomate w’Umurundi w’Umututsi, yakwirukanwa mu Rwanda.</p>
<p>Niba Paul Rusesabagina yaragambaniraga Abatutsi muri 1990, akabikora nka maneko wa Leta yateguye Jenoside, ni gute yahinduka muri Jenoside hagati, akarokora Abatutsi yagambaniraga mu myaka yose kuva muri 1990 ?</p>
<p><strong>2.	IBIKORWA BYA Paul RUSESABAGINA BYUBAKIYE KU NGENGABITEKEREZO YA JENOSIDE YO KU RWEGO RWO HEJURU</strong></p>
<p>Paul RUSESABAGINA ntiyarokora Abatutsi muri Jenoside, ngo ahinduke mu kanya gato umuhakanyi wa Jenoside wo ku rwego rwo hejuru nkuko ateye ubu ngubu. Nta nubwo yarokora Abatutsi ngo ahindukire abe umuyoboke ukomeye wa FDLR uyitera inkunga mu buryo bwose.</p>
<p>Mu biganiro Paul RUSESABAGINA atanga hirya no hino mu mahanga, yirengagiza ukuri nkana akemeza ko habaye Jenoside ebyiri mu Rwanda. Paul RUSESABAGINA agoreka amateka nkana yerekana ko abatutsi bahunze igihugu muri 1959 ngo kubera ko bakoranaga  n’Umukoloni. Ubwicanyi bwakorewe Abatutsi hagati ya 1959-1966 Rusesabagina ntacyo abuvugaho, kandi muri 1963 aribwo bwa mbere ubwo bwicanyi bwiswe Jenoside mu mateka y’u Rwanda. Mu biganiro atanga, Paul RUSESABAGINA avuga ko abarenga 50% y’abakoze Jenoside bakatiwe n’Inkiko z’u Rwandas ndetse n’Urukiko Mpanabyaha Mpuzamahanga Rwashyiriweho u Rwanda, barengana, ngo bazizwa gusa ko ari Abahutu.</p>
<p>Paul RUSESABAGINA yirengagiza ko Jenoside yakorewe Abatutsi yemejwe n’Umuryango w’Abibumbye hamwe n’ibyemezo b’Urukiko Mpanabyaha Mpuzamahanga Rwashyiriweho u Rwanda (ICTR), n’izindi nkiko z’ibihugu nk’Ububirigi, Ubuholandi, Canada, Suwedi, Norveji, Leta Zunze Ubumwe za Amerika, u Budage n’u Bufaransa.</p>
<p>Hari Abakoze Jenoside bemeye icyaha nka Jean Kambanda wari Minisitiri w’Intebe [The guilty plea of Jean Kambanda : The Prosecutor versus Jean Kambanda, case No ICTR 97-23-s;   appeal chamber  Case No. ICTR 97-23-A, October 2000], n’abandi benshi bahamwa n’icyaha cya Jenoside muri TPIR/ICTR. Uru rukiko rwanafashe icyemezo cy’ihame mpuzamahanga kivuga ko mu Rwanda habaye Jenoside yakorewe Abatutsi ko bitagomba kugibwaho impaka. [Judicial notice on the genocide perpetrated against the Tutsi in Rwanda. Appeals Chamber of the ICTR, 16 June 2006, a judicial notice (ICTR-98-44-AR73 (C)].</p>
<p>Hari kandi Icyemezo cy’Umuryango w’Abibumbye 58/234 gishyiraho umunsi wo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi [Resolution adopted by the General Assembly 58/234.  International Day of Reflection on the 1994 Genocide in Rwanda.4. UN Security Council].</p>
<p><strong>3.	Paul RUSESABAGINA NI UMUYOBOKE N’UMUTERANKUNGA WA FDLR </strong></p>
<p>Ubuhamya bw’abantu bitandukanije na FDLR barimo abari mu nzego nkuru z’ubuyobozi bwayo bwa gisilikare nka Major Vital UWUMUREMYI, Liyetona Kolonel Tharcisse NDITURENDE n’abandi, bwemeza ko Paul RUSESABAGINA akusanya amafaranga hirya no hino mu mahanga ayoherereza FDLR mu mashyamba ya Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo agamije guhungabanya umutekano w’u Rwanda.</p>
<p>Imiryango mouzamahanga itandukanye nk&#8217;Umuryango w&#8217; Abibumbye, Umuryango w&#8217;Ubumwe bwa Afurika, Umuryango w&#8217; Ibihugu by’Iburayi, Inama Mpuzamahanga y&#8217;Akarere k&#8217;Ibiyaga Bigari, yose yemeje ko FDLR ifatwa nk&#8217;umutwe w&#8217;iterabwoba. Kuva tariki ya 01 Ugushyingo 2005, mu myanzuro myinshi nk&#8217;umwanzuro 1596 n&#8217;uwa 1896, Inama ishinzwe umutekano y&#8217;Umuryango w&#8217; Abibumbye yafatiye ibihano abayobozi ba FDLR.</p>
<p>Mu mwanzuro 2150 (2014) washyizweho umukono tariki ya 16/412014, Inama ishinzwe Amahoro ku Isi y’Umuryango w’Abibumbye yibukije ko abayobozi n&#8217;abandi bagize FDLR bari mu bakoze Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda; iranibutsa ko abagize FDLR bari mu gatsiko kafatiwe ibihano n&#8217;Umuryango w&#8217; Abibumbye bakomeje gukora ubwicanyi bushingiye ku moko, ndetse n&#8217;ubundi bwicanyi mu Rwanda no muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, ikanibutsa ko ari ngombwa kubuza ako gatsiko gukomeza ibyo bikorwa nk&#8217;uko biteganywa n&#8217;umwanzuro 2098 (2013).</p>
<p>Mu guhana bariya bayobozi babiri ba FDLR, Ubudage bwashyize mu bikorwa umwanzuro 2150 (2014) usaba ibihugu byose bigize Umuryango w&#8217; Abibumbye gukora iperereza no gukurikirana abantu bose baregwa Jenoside yakorewe Abatutsi bari ku butaka bwabyo, batibagiwe abayobozi ba FDLR. Tariki ya 28/9/2015, Ubudage bwaciriwe urubanza abayobozi bakuru babiri mu rwego rwa politiki, Ignace MURWANASHYAKA na Straton MUSONI bakatirwa igifungo cy’imyaka <br class='autobr' />
cy&#8217;imyaka cumi n&#8217;itatu (13) kuri MURWANASHYAKA naho MUSONI rumuhanisha igifungo cy&#8217;imyaka umunani (8).</p>
<p><strong>UMWANZURO</strong></p>
<p>Nta ruhare na ruto Paul RUSESABAGINA yagize mu gukiza Abatutsi muri 1994. Ahubwo aho agereye muri Hotel Mille Collines, yakoresheje abakozi inama, abasaba gusohora mu byumba abantu bose barimo badafite ubwishyu, bakaryama mu birongozi (corridor). Umuntu wabaga adafite ubwishyu, Paul RUSESABAGINA yamusinyishaga sheki y’ingwate ku gahato. Mu gihe Paul RUSESABAGNNA yamaze kandi acunga iyi Hotel, yaranzwe kandi no gufatanya n’abayobozi bakuru b’Interahamwe n’abayobozi b’ingabo za ex-FAR bari ku isonga ya Jenoside. Ubwo bufatanye hagati ya Paul RUSESABAGINA n’ibikomerezwa byo muri Leta y’u Rwanda yateguye ikanashyira mu bikorwa Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p><strong>Iyi nyandiko yo ku wa 30/05/2020 Kigali Today iyikesha Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG)</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mbaye-diagne.jpg"
				length="23646"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Nyaruguru: Abarokotse Jenoside bakiriye bate igihano cyahawe Ladislas Ntaganzwa?</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/ubutabera/jenoside/article/nyaruguru-abarokotse-jenoside-bakiriye-bate-igihano-cyahawe-ladislas-ntaganzwa</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/ubutabera/jenoside/article/nyaruguru-abarokotse-jenoside-bakiriye-bate-igihano-cyahawe-ladislas-ntaganzwa</guid>

		<dc:date>2020-05-29T19:43:32Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Jenoside
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Nyaruguru
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Marie Claire Joyeuse
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Nyuma y’uko Ladislas Ntaganzwa wari Burugumesitiri wa Komine Nyakizu yaburanishijwe  agakatirwa igifungo cya burundu ku bw’ibyaha bya Jenoside, abarokotse Jenoside bo mu Karere ka Nyaruguru&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Nyaruguru: Abarokotse Jenoside bakiriye bate igihano cyahawe Ladislas Ntaganzwa?</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136452 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="46" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ladisls-ntaganzwa-nyaruguru.jpg' width="700" height="372" alt="Ladislas Ntaganzwa yakatiwe gufungwa burundu" title="Ladislas Ntaganzwa yakatiwe gufungwa burundu" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ladislas Ntaganzwa yakatiwe gufungwa burundu</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Perezida wa Ibuka mu Karere ka Nyaruguru, Bertin Muhizi, agira ati “Turabanza gushima ubutabera bw’u Rwanda kubera ko uriya mugabo yagize uruhare mu kwica Abatutsi babarirwa mu bihumbi 30 bari bahungiye muri kiliziya ya Cyahinda. Yahamwe n’ibyaha, arakatirwa. Ni ikigaragaza ko ubutabera bw’u Rwanda bwaduhaye ubutabera nyabwo.”</p>
<p>Michel Nsengiyumva, Perezida wa Ibuka mu Murenge wa Cyahinda (hamwe mu hari hagize Komini Nyakizu), avuga ko no gufatwa  ngo aburanishwe na byo byabashimishije.</p>
<p>Ati “Twabanje kwishima agifatwa kuko yari amaze igihe kirekire ashakishwa kandi ari mu bari ku isonga mu kwica Abatutsi i Nyakizu. Kuba noneho yanakatiwe byadushimishije kurusha.”</p>
<p>Ku rundi ruhande ariko, ngo kuba atarakatiwe burundu y’umwihariko nk’uko byari byagenze muri Gacaca, ngo bituma yumva igihano yahawe kidahagije.</p>
<p>Ati “Mu gihe cya Gacaca yari yakatiwe burundu y’umwihariko n’Inkiko Gacaca z’imirenge ine yose. Keretse niba igihano cya burundu y’umwihariko cyaravanyweho, ariko cyari cyahuriweho n’inkiko enye kubera uburemere bw’ibyaha yakoze.”</p>
<p>Nsengiyumva  anavuga ko atemeranya no kuba  Ntaganzwa yarahanaguweho icyaha cyo gushishikariza abantu gukora Jenoside, kuko ngo ari we wategetse ko Abatutsi babarirwa mu bihumbi 30 bari bahungiye mu kiliziya i Cyahinda bicwa.</p>
<p>Bernard Kabahuza wari wahungiye i Cyahinda akaza kurokoka, na we avuga ko Ntaganzwa ari we watanze itegeko ryo kwica abari bahungiye i Cyahinda, kandi ngo ni na we wazanye abajandarume babimburiye abicanyi, babarasa.</p>
<p>Ati “Icyo gihe nari mfite imyaka 11, ariko ibyabaye ndabyibuka. Icyo gihe hari abari baturutse muri komine Mubuga, afata megaphone arabahamagaza ngo nibatahe, kandi ngo nibamara iminota itanu bataragenda baramubona. Iminota itanu ntiyashize, bahise batangira kurasa.”</p>
<p>Ladislas Ntaganzwa yari Burugumesitiri wa Komine Nyakizu mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka wa 1994.</p>
<p>Ashyikirizwa ubutabera yaregwaga ibyaha bitanu birimo icya Jenoside, icyo gushishikariza abantu gukora Jenoside, icyo kurimbura imbaga, icyo kwica nk’icyaha cyibasiye inyoko muntu, n’icyaha cyo gukoresha imibonano mpuzabitsina ku gahato nk’icyaha cyibasiye inyoko muntu.</p>
<p>Urugereko rw’urukiko rukuru ruburanisha ibyaha mpuzamahanga n’ibyaha byambukiranya imipaka rw’i Nyanza, kuwa kane tariki ya 28 Gicurasi 2020 rwamuhamije ibi byaha byose, ariko rumuhanagurahpo icyo gushishikariza abantu gukora Jenoside.</p>
<p>Nubwo abarokotse Jenoside b’ahahoze ari muri Komini Nyakizu bavuga ko igihano cya burundu y’umwihariko ari cyo cyari kimukwiye ku bw’uburemere bw’ibyaha yakoze, icyo gihano cyakuwe mu bihano byemewe mu Rwanda, mu itegeko ryasohotse mu mwaka wa 2018.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ladisls-ntaganzwa-nyaruguru.jpg"
				length="74767"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Mu mpera za Gicurasi 1994 Jenoside yakomeje gukaza umurego mu Majyepfo</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Kwibuka26-Mu-mpera-za-Gicurasi-1994-Jenoside-yakomeje-gukaza-umurego-mu-Majyepfo</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Kwibuka26-Mu-mpera-za-Gicurasi-1994-Jenoside-yakomeje-gukaza-umurego-mu-Majyepfo</guid>

		<dc:date>2020-05-29T10:31:34Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Amatariki y’impera za Gicurasi 1994 yaranzwe n’ingufu ingabo za FPR-INKOTANYI zashyize mu gukora ibishoboka byose ngo zihutishe ihagarikwa rya Jenoside yakorerwaga Abatutsi, ariko ku ruhande rwa&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Mu mpera za Gicurasi 1994 Jenoside yakomeje gukaza umurego mu Majyepfo</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136440 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="48" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/basilika_kabgayi.jpg' width="512" height="384" alt="Aha i Kabgayi hiciwe Abatutsi bari bahahungiye" title="Aha i Kabgayi hiciwe Abatutsi bari bahahungiye" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Aha i Kabgayi hiciwe Abatutsi bari bahahungiye</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p><strong>1)	IYICWA RY’ABATUTSI BARENGA 500 BAVANYWE MU MAZU YA KILIZIYA GATOLIKA BARI BAHUNGIYEMO I KABGAYI</strong></p>
<p>Uko ingabo za Leta y’abicanyi n’Interahamwe/Impuzamugambi zagendaga zitsindwa, Jenoside igahagarikwa n’ingabo za FPR-INKOTANYI, benshi mu bicanyi bagahunga i Kigali, aho bageraga hose bakahasanga Umututsi baramwicaga. Niko byagendekeye Abatutsi bari bataricwa i Kabgayi. Mu mpera z’ukwezi kwa Gicurasi 1994 hagati ya tariki 28 na 30, Interahamwe zatwaye Abatutsi barenga magana atanu (500) bamwe zibakuye mu nzira aho bageragezaga kugana i Kabgayi bahizeye ubuhungiro, abandi zibavanye mu mpunzi z’abatutsi zari zikambitse mu mazu atandukanye ya Kiliziya gatorika i Kabgayi zijya kubica.</p>
<p>MINUAR niyo yabaye iya mbere mu gutangaza ayo makuru ku wa 31 Gicurasi 1994 aho umwe mu bayobozi bayo, Dr Abdul Kadia, wari umwe mu bungirije Jenerali Dallaire, yatangarije itangazamakuru ko abantu barenga 500 bishwe n’ingabo za Leta i Gitarama barimo benshi bavanywe i Kabgayi. Dr Kadia yavuze ko MINUAR igiye gukora iperereza kuri ubwo bwicanyi.</p>
<p>Radiyo mpuzamahanga zitandukanye zatangaje iby’ubwo bwicanyi harimo RFI mu makuru yo ku wa 31 Gicurasi 1994. Radio y’Abadage, Deutsche Welle yo ku wa 31 Gicurasi 1994 nayo yemeje ayo makuru inavuga ko MINUAR yohereje intumwa zayo i Kabgayi gukora iperereza kuri ubwo bwicanyi. Amakuru kandi yemejwe na Radiyo BBC.</p>
<p>Ubuhamya bw’abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi i Kabgayi busobanura ko mu bihe bitandukanye muri 1994, impunzi z’Abatutsi zimaze kugera i Kabgayi, Interahamwe za MRND n’Impuzamugambi za CDR n’abandi bahutu bo mu Mashyaka ya Hutu Power, bagiye baza buhoro buhoro gutwara ku gahato Abatutsi bakajya kubica. Benshi muribo biciwe kuri Nyabarongo batabwa mu mazi. Abakobwa n’abagore bo barimo benshi baroshywe muri Nyaborongo ari bazima ; abandi basambanywa ku gahato mbere yo kwicwa.</p>
<p>Ingabo za FPR-INKOTANYI zabohoye Kabgayi ku wa 02 Kamena 1994.</p>
<p><strong>2)	INGABO ZA FPR-INKOTANYI ZAKOMEJE KUBOHORA IBICE BY’UMUJYI WA KIGALI NA GUVERINOMA Y’ABATABAZI IHUNGIRA KU KIBUYE</strong></p>
<p>Ku wa 26 Gicurasi 1994, ingabo za FPR-INKOTANYI zigaruriye burundu bimwe mu bice by’Umujyi wa Kigali bya Kicukiro na Gatenga, barokora bamwe mu Batutsi n’abandi baturage bari mu maboko y’abicanyi. Gatenga cyari igice kirimo Interahamwe nyinshi zari zikuriwe n’uwitwa TWAHIRWA Seraphin wari umukozi wa Minisiteri y’imirimo ya Leta (MINITRAPE), ubu wihishe mu Bubiligi. Abasilikare ba Leta y’abicanyi n’Interahamwe zayo batangiye guhunga Umujyi wa Kigali, berekeza i Gitarama na Ruhengeri.</p>
<p>Ku itariki 27 Gicurasi 1994, MINUAR yatangiye kuvana abantu bari bihishe muri Hotel des Mille Collines ibajyana aho bifuje. Bamwe bifuje kujya mu gice cyari kikigenzurwa na Guverinoma y’Abatabazi, abandi benshi bajya mu gicye cyari cyarabohojwe na FPR-INKOTANYI.</p>
<p>Ingabo za FPR-INKOTANYI zakomeje gusaba ko abasilikare ba Leta bashyira intwaro hasi, bakareka ubwicanyi, bagafatanya gusana ibyangiritse no kubaka igihugu, ariko biba iby’ubusa. Kuri iyi tariki, igice kirenga icya kabiri cy’u Rwanda cyari kimaze kubohorwa n’ingabo za FPR-INKOTANYI.</p>
<p>Kuri iyo tariki kandi, MINUAR yatangaje ko ibona mu minsi ya vuba, ingabo za FPR-INKOTANYI zizaba zimaze kwigarurira Umujyi wose wa Kigali.</p>
<p>Ku wa 28 Gicurasi 1994, Radiyo Mpuzamahanga y’Abafransa (RFI) yatangaje ko abagize Guverinoma y’Abatabazi bavuye i Gitarama, bagahungira ku Kibuye. Umunyamakuru wa RFI, Monique Mass, wari mu Rwanda yagiye i Nyamata avuga ko abaturage barenga icya kabiri cy’abari batuye mu Mujyi wa Nyamata mbere ya Jenoside batsembwe n’Interahamwe zifatanyije n’ingabo za Leta. Ibyo byanemejwe na Profeseri Alain Verhaegen w’Umubiligi mu kiganiro yahaye RFI i Bruxelles avuye mu Rwanda mu kazi yakoranaga n’umuryango w’abaganga batagira imipaka (Medecins Sans Frontieres Belgique).</p>
<p>Uwo munsi, Ambasaderi Amuri SUED wari mu bavanywe muri Hotel des Mille Collines na MINUAR agasanga FPR-INKOTANYI, nawe yatangaje kuri RFI uburemere bw’ubwicanyi bwa Jenoside yakorewe Abatutsi, bukozwe na Leta y’Abatabazi n’Interahamwe, asaba ko urugamba FPR-INKOTANYI irwana rwo guhagarika Jenoside rukwiye gushyigikirwa n’isi yose.</p>
<p><strong>3)	BAMWE MU BANYAMAHANGA BARERUYE BEMEZA KO IYICWA RY’ABATUTSI MU RWANDA ARI UMUGAMBI WA LETA, ARIKO LETA Y’ABICANYI IKOMEZA KUBIHAKANA </strong></p>
<p>Guhera tariki 22 Gicurasi 1994, Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye Ishinzwe Uburenganzira bwa Muntu yatangiye inama yigaga ku miterere y’ubwicanyi bwakorerwaga Abatutsi mu Rwanda, ari nako itangaza ko abakora ubwicanyi mu Rwanda bashobora kuzabibazwa mu nkiko. Muri iyo nama, Musenyeri Desmund Tutu, ukomoka muri Afurika y’Epfo yafashe ijambo yamagana ikorwa rya Jenoside mu Rwanda, nawe asaba ko ababukora bakurikiranwa.</p>
<p>Stanislas Mbonampeka, wari visi perezida wa kabiri wa P.L. Power, umwe mu ntumwa zari zoherejwe muri iyo nama na Guverinoma y’abicanyi yamagana Desmund Tutu abeshya ko nta bwicanyi bukorwa na Leta yari ahagarariye, ko abicwa bakwiye kubazwa FPR. Mbonampeka ntiyari ayobewe ko i Gitarama, Kibuye n’ahandi hariho hicwa Abatutsi icyo gihe, ko atari mu bice byagenzurwaga na FPR-INKOTANYI. Yabivugaga ashaka kuyobya uburari, avana icyaha kuri Leta ye. Mbonampeka avuye Geneve yagiye i Paris mbere yo kugaruka mu Rwanda.</p>
<p>Ku itariki ya 24 Gicurasi 1994, Radiyo Mpuzamahanga y’Abafransa (RFI) yatangaje ko Umuryango mpuzamahanga uharanira uburenganzira bwa muntu, Amnesty International, wamaganye ubwicanyi bukorwa n’ingabo za Leta y’u Rwanda na Guverinoma y’Abatabazi.</p>
<p>Ku itariki 25 Gicurasi 1994, intumwa y’Umuryango w’Abibumbye, Iqbar Riza, wari mu ruzinduko mu Rwanda, yabonanye n’abahagarariye Guverinoma y’u Rwanda, ariko ntibyagira icyo bitanga mu ihagarikwa rya Jenoside. Iqbar Riza yabasanze mu ndiri yabo i Gitarama aho bari bakambitse.</p>
<p><strong>UMWANZURO</strong></p>
<p>Jenoside yakorewe Abatutsi ni igikorwa kibi cya Leta yiyise iy’Abatabazi. Jenoside yakomeje gukorwa mu gihe mu Muryango w’Abibumbye bari bakirwana n’amagambo yo kwemeza inyito y’ubwo bwicanyi, ariko ntibagire ubutwari bwo gufata ibyemezo bihagarika ubwicanyi bwakorerwaga Abatutsi.</p>
<p><strong>Iyi nyandiko yo ku wa 29/05/2020, Kigali Today iyikesha Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG).</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/basilika_kabgayi.jpg"
				length="51049"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Amerika n'u Bwongereza baba bivuguruza ku nyito ya Jenoside yakorewe Abatutsi? </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/amerika-n-u-bwongereza-baba-bivuguruza-ku-nyito-ya-jenoside-yakorewe-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/amerika-n-u-bwongereza-baba-bivuguruza-ku-nyito-ya-jenoside-yakorewe-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-05-27T17:07:27Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Edmund Kagire na Christophe Kivunge 
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Leta y’u Rwanda yerekanye aho ihagaze ku cyemezo cya Leta Zunze Ubumwe za Amerika (USA) n’u Bwongereza cyo kudakoresha imvugo ‘Jenoside yakorewe Abatutsi’ nubwo ibyo bihugu byagiye byemeza inzira&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Amerika n’u Bwongereza baba bivuguruza ku nyito ya Jenoside yakorewe Abatutsi? </h1>

			

			

			<div class='spip_document_136311 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="107" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/usa_uk_rwanda.jpg' width="615" height="409" alt="Minisitiri w'Intebe w'u Bwongereza Boris Johnson na Perezida wa Leta zunze ubumwe za Amerika Donald Trump" title="Minisitiri w'Intebe w'u Bwongereza Boris Johnson na Perezida wa Leta zunze ubumwe za Amerika Donald Trump" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Minisitiri w&#8217;Intebe w&#8217;u Bwongereza Boris Johnson na Perezida wa Leta zunze ubumwe za Amerika Donald Trump</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ku wa kabiri tariki 26 Gicurasi 2020, u Rwanda rwasobanuye mu buryo bwimbitse aho umuryango mpuzamahanga uhagaze ku bijyanye no gukoresha imvugo ‘Jenoside Yakorewe Abatutsi’, nyuma y&#8217;uko abahagarariye ibyo bihugu byombi batanze amabaruwa mu nama rusange y&#8217;Umuryango w&#8217;Abibumbye mu kwezi kwa Mata.</p>
<p>Nubwo Umuryango w&#8217;Abibumbye wemeje ko tariki 07 Mata ari umunsi mpuzamahanga wo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, Leta zunze Ubumwe za Amerika n’u Bwongereza byakomeje kwanga gukoresha imvugo ‘Jenoside yakorewe Abatutsi’ mu nyandiko zitandukanye ndetse no mu butumwa ibyo bihugu bitanga kuri uwo munsi; ahubwo bigakoresha imvugo "Jenoside y&#8217;Abanyarwanda", ndetse bikavuga ko hishwe "abatutsi ibihumbi 800 n&#8217;Abahutu batari abahezanguni".</p>
<p>Ni mu gihe u Rwanda rwo ruvuga ko hakurikijwe amakuru ahari n&#8217;ubushakashatsi bwakozwe, Jenoside yateguwe ari umugambi wo kurimbura Abatutsi, kandi ko imibare yerekana ko abishwe barenga miliyoni imwe.</p>
<p>Ambasaderi Valentine Rugwabiza uhagarariye u Rwanda mu Muryango w’Abibumbye (ONU), ku wa kabiri tariki 26 Gicurasi 2020, yavuze ko izina ry&#8217;Umunsi mpuzamahanga wo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi ryemejwe n&#8217;abagize inteko rusange y&#8217;Umuryango w&#8217;Abibumbye kandi ko umuntu uwo ari we wese waba atemeranya na ryo, nta bushobozi afite bwo guhindura izina ryemewe ku rwego mpuzamahanga.</p>
<p>Agira ati: "Hari amakuru atari yo yakomeje kuvugwa yerekeranye n&#8217;umwanzuro 74/273 w&#8217;inama rusange y&#8217;Umuryango w&#8217;Abibumbye ushyiraho &#8217;Umunsi mpuzamahanga wo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994&#8217;, wemejwe n&#8217;inteko rusange tariki 20 Mata 2020."</p>
<p>"Dore amakuru ya nyayo. Umwanzuro 74/273 wahawe izina &#8217;Umunsi mpuzamahanga wo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994&#8217; wemejwe ku bwumvikane, bishatse ko kuvuga ko ibihugu byose bigize UN uko ari 193 byemeje uyu mwanzuro 74/273."</p>
<p>Amb. Rugwabiza avuga ko umwanzuro 74/273 wongerera ingufu icyemezo 72/550 cyo ku itariki 26 Mutarama 2018 kivuga ko "biteye impungenge kuba benshi mu bateguye bakanashyira mu bikorwa Jenoside yakorewe Abatutsi bagikomeje kwihisha ubutabera, ndetse bikaba ari ngombwa ko ibihugu byose bigira uruhare mu kurwanya akarengane..."</p>
<p>Akomeza avuga ko umwanzuro 74/273 "Wishimira ko ibihugu bigize Umuryango w&#8217;Abibumbye biri gushyira ingufu mu kugenza no kuburanisha abakekwaho kugira uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi, ukanahamagarira  ibihugu byose gufatanya na Guverinoma y&#8217;u Rwanda mu gukora iperereza, guta muri yombi, kuburanisha ndetse no kohereza mu Rwanda abantu bose bacitse ubutabera."</p>
<p>Amb. Rugwabiza akomeza avuga ko umwanzuro 74/273 ushimangira ibyemezo by&#8217;Urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha Rwashyiriweho u Rwanda (ICTR) bivuga ko "ari ibintu bizwi na bose ko hagati ya tariki 6 Mata na 17 Nyakanga 1994, habaye Jenoside yakorewe ubwoko bw&#8217;Abatutsi."</p>
<p>Agira ati:"Bamwe mu banyamuryango bifatanya n&#8217;ibindi bihugu mu kwemeza umwanzuro 74/273 ariko bakanagira ibindi bitekerezo batanga mu gihe umwanzuro 74/273 wari ukirimo kwigwaho. Igisubizo cyacu ku bitekerezo batanga kirumvikana, kandi umuntu uwo ari we wese ashobora kugisoma."</p>
<p>Mu ibaruwa yanditse tariki 29 Mata 2020, Amb. Rugwabiza asubiza USA n&#8217;u Bwongereza, akerekana ko ibihugu byombi bivuguruzanya ku mateka bishingiraho byemeza Jenoside yabereye mu Rwanda ndetse n&#8217;ibindi byemezo bya UN.</p>
<p>Agira ati: "Biratangaje kuba ibisobanuro bitangwa n&#8217;ibihugu byombi byerekana akamaro k&#8217;ibimenyetso by&#8217;amateka ndetse n&#8217;ibikorwa byo kwibuka mu kwirinda ko Jenoside yakongera kuba ukundi, ariko bigasubira inyuma bikagoreka ibi bimenyetso by&#8217;amateka, bikanirengagiza imyanzuro y&#8217;akanama k&#8217;Umuryango w&#8217;Abibumbye gashinzwe amahoro ku isi n&#8217;iy&#8217;Urukiko Mpuzamahanga Mpanabyaha rwashyiriweho u Rwanda, ibihugu byombi byashyizeho umukono."</p>
<p>Umwe muri iyo myanzuro ni uwo ku itariki 11 Ukuboza 1946 uvuga ko Jenoside ari ibikorwa bikoranywe umugambi wo kurimbura bose cyangwa igice cy&#8217;abantu bahuriye ku  bwenegihugu,  ubwoko,  ibara  ry&#8217;uruhu, n&#8217;idini. Umuryango w&#8217;Abibumbye ukaba waremeje ko icyaha kimeze nk&#8217;ibivugwa muri uyu mwanzuro cyakozwe mu Rwanda, mu mwaka wa 1994.</p>
<p>Ibi byanatumye akanama k&#8217;Umuryango w&#8217;Abibumbye gashinzwe amahoro ku isi gashyiraho urukiko ICTR rwagombaga gukurikirana abantu bagize uruhare muri Jenoside yakozwe hagati ya tariki ya 1 Mutarama na 31 Ukuboza 1994.</p>
<p>Martin Ngonga, wigeze kuba Umushinjacyaha Mukuru mu Rwanda, kuri ubu akaba ayobora Inteko Ishinga Amategeko y&#8217;Umuryango wa Afurika y&#8217;Iburasirazuba (EALA) avuga ko kuba USA n&#8217;u Bwongereza byifata mu gukoresha imvugo "Jenoside yakorewe Abatutsi" nta gaciro imbere y&#8217;amategeko.</p>
<p>Mu butumwa yanyujije kuri Twitter, Martin Ngoga yagize ati:"Kwifata ntabwo bigabanya agaciro k&#8217;umwanzuro habe na gato. Kwifata bituma igihugu gisa nk&#8217;aho kitari kwivuguruza ku myanzuro yindi kigeze gufata ariko yataye agaciro."</p>
<p>Impuguke akaba n’umushakashatsi ku mateka ya Jenoside, Tom Ndahiro, we yibaza ikihishe inyuma yo kugarura ibiganiro ku izina rigomba guhabwa Jenoside yakorewe Abatutsi, mu gihe ibi biganiro byarangiye mu myaka ibiri ishize ubwo Umuryango w&#8217;Abibumbye wemezaga ko Jenoside yakorewe "Abatutsi."</p>
<p>Agira ati: "Ndakeka ko inzego za politiki mu bihugu byombi zidasobanukiwe n&#8217;amateka; cyangwa se ziyahakana. Hari ababiligi 11 biciwe mu Rwanda n&#8217;abakoze Jenoside. Na bo se tubongeremo?</p>
<p>Akomeza agira ati:"Nzi umunya-Canada, umugabo we ndetse n&#8217;abana babo na bo bishwe n&#8217;abakoze Jenoside. Usibye ibyo, imyanzuro ya ICTR n&#8217;iy&#8217;akanama k&#8217;Umuryango w&#8217;Abibumbye gashinzwe amahoro ku isi, irasobanutse; kandi ibihugu byombi ni bimwe mu by&#8217;ingenzi byagize uruhare mu ishyirwaho ry&#8217;iyo myanzuro."<br class='autobr' />
Tom Ndahiro akaba yibaza impamvu ibyo bihugu byakwisubiraho.</p>
<p>Nubwo amabaruwa y&#8217;u Bwongereza na Leta Zunze Ubumwe za Amerika yanditswe mu kwezi kwa Mata, iby&#8217;ayo bitangiye kujya ahagaragara, nyuma y&#8217;uko Félicien Kabuga atawe muri yombi i Paris mu Bufaransa.</p>
<p>Félicien Kabuga akaba ari umwe mu bantu bashakishwaga ku bw&#8217;uruhare rukomeye yagize mu itegurwa n&#8217;ishyirwa mu bikorwa rya Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/usa_uk_rwanda.jpg"
				length="43064"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Ubuhamya bwa Dusengiyumva warokotse wenyine mu muryango, nk'uko umubyeyi we yari yarabihanuye (Video)</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubuhamya-bwa-dusengiyumva-warokotse-wenyine-mu-muryango-nk-uko-umubyeyi-we-yari-yarabihanuye-video</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubuhamya-bwa-dusengiyumva-warokotse-wenyine-mu-muryango-nk-uko-umubyeyi-we-yari-yarabihanuye-video</guid>

		<dc:date>2020-05-25T08:33:19Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Dusengiyumva Samuel akomoka mu cyahoze ari Komini Ntongwe, ubu ni mu Karere ka Ruhango. Yarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, afite imyaka 13 gusa.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Ubuhamya bwa Dusengiyumva warokotse wenyine mu muryango, nk’uko umubyeyi we yari yarabihanuye (Video)</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136229 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/samuel-.jpg' width="700" height="321" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Mu buhamya bwe, Dusengiyumva avuga ko yavukaga mu muryango w’abana batanu, abo bavukana uko ari bane ndetse n’ababyeyi babo bakaba barishwe muri Jenoside, arokoka wenyine binyuze mu nzira ndende kandi igoye.</p>
<p>Nubwo ababyeyi be bishwe muri 1994, ariko na mbere yaho baratotezwaga mu buryo butandukanye. Avuga ko se yari umushumba w’itorero (Pasiteri), naho nyina akaba yari umuganga, ayobora ikigo nderabuzima.</p>
<p>Akenshi ngo se yababwiraga ko kuva muri 1973, yari ageze mu mwaka wa gatanu w’amashuri yisumbuye, ariko nubwo atigeze ahagarika kwiga, yarinze yicwa muri 1994, atarangije iyo myaka ibiri ngo abone impamyabumenyi ye.</p>
<p>Dusengiyumva avuga ko kuba se atarabonaga impamyabumenyi, bitaterwaga n’uko yari umuswa, kuko ngo bajyaga babona indangamanota ze, bakabona atsinda neza, gusa ngo iyo umwaka w’amashuri wajyaga kurangira, ntibaburaga ibyo bamushinja, rimwe na rimwe akanafungwa, bityo akadindira.</p>
<p>Nyina na we, nubwo yari umuganga bahoraga bamutumiza kuri parike (ubushinjacyaha), bamushinja ko ahungabanya umutekano w’igihugu kandi ngo ntabyo yabaga yakoze.</p>
<p>Mu gihe cya Jenoside muri 1994, indege y’uwari Perezida w’u Rwanda icyo gihe imaze guhanuka, ku itariki ya 07 Mata, ngo nta kintu kidasanzwe cyabaye aho bari batuye, keretse amarondo yatangiye gukorwa, ku buryo umuntu yari gutekereza ko hari ikintu kibi kigiye kuba.</p>
<p>Mu minsi mike yakurikiyeho, batangiye kubona abantu bahunga baturuka mu Bugesera, batemaguwe, abandi batwikirwa. Kugeza ku itariki ya 12 Mata, ngo nibwo ibitero byatangiye kwica Abatutsi no kubatwikira aho muri Komini Ntongwe.</p>
<p>Umunsi wakurikiyeho nibwo uwari Burugumesitiri wa Komini Ntongwe witwaga Kagabo yagiriye inama abaturage bo muri za segiteri zose yo guhungira kuri Komini, ngo kuko bazaharindirwa.</p>
<p><strong>Uko birwanyeho</strong></p>
<p>Dusengiyumva, avuga ko umutekano bari bijejwe kubona kuri Komini ntawo babonye, kuko ngo intego yari ukubakusanyiriza hamwe, kugira ngo babone uko babica. Ngo hari hateraniye abantu benshi bagera nko ku bihumbi ijana, ariko nta mazi yari ahari, nta cyo kurya, mu by’ukuri ngo bwari ubuzima bugoye cyane.</p>
<div class='spip_document_136230 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="140" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/samuel_dus.jpg' width="700" height="404" alt="Samuel Dusengiyumva (umwana wambaye agapira karimo ibara ritukura, useka) hamwe na se na nyina n'abavandimwe be n'abashyitsi bari babasuye" title="Samuel Dusengiyumva (umwana wambaye agapira karimo ibara ritukura, useka) hamwe na se na nyina n'abavandimwe be n'abashyitsi bari babasuye" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Samuel Dusengiyumva (umwana wambaye agapira karimo ibara ritukura, useka) hamwe na se na nyina n&#8217;abavandimwe be n&#8217;abashyitsi bari babasuye</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Nyuma y’iminsi ibiri, ibitero by’interahamwe byatangiye kubasanga kuri Komini, bagerageza kwirwanaho nubwo nta ntwaro babaga bafite, kuko Umututsi wageraga aho kuri Komini, Burugumesitiri n’abapolisi bahitaga bamwambura icyo yabaga yitwaje cyose, yaba inkoni cyangwa umuhoro, bikabikwa.</p>
<p>Birwanyeho rero bakoresheje amabuye, abana n’abagore bakayarunda, abagabo n’abasore bakayatera. Iminsi ibiri ibanza basubijeyo ibitero, ku munsi wa gatatu igitero cyaje kirimo n’abasirikare bica abantu batanu, mu bageragezaga kwirwanaho, bahita batangira kubona ko ibintu bikomeye.</p>
<p>Nyuma y’icyo gitero byagaragaye ko batazashobora kubatsinda aho kuri Komini, kuko hari ahantu ku musozi, igitero kikaza bakibona, bakitegura. Burugumesitiri Kagabo yahise atumiza abandi basirikare n’abajandarume ndetse n’abapolisi kuri Superefegitura ya Nyanza n’iya Ruhango, icyo gihe arangije abwira Abatutsi bari bahungiye kuri Komini ko kuhabarindira bitagishobotse.</p>
<p>Uwo Burugumesitiri Kagabo yabagiriye inama yo guhungira kuri Superefegitura ya Ruhango, ariko wari umutego, kuko inzira iva aho kuri Komini igana kuri Superefegitura yanyuranga ahantu hari ikibaya cyitwa Nyamukuma kiri hagati y’imisozi, aba ari ho babategera igico, kuko ntibashoboraga kwirwanaho.</p>
<div class='spip_document_136231 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/take-my-son-2.jpg' width="700" height="778" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Ku itariki 20 Mata, Abatutsi bavuye kuri Komini bagerageza kujya kuri Superefegitura bageze muri icyo kibaya, basanga bahabategeye, barabarasa babatera za gerenade, ku buryo nko mu minota mirongo itatu bamaze barasa, Abatutsi bari bahunze, hafi ya bose bari baryamye hasi, abenshi bapfuye.Nyuma interahamwe ziraza zirabatemagura kuko ntibashoraga kwirwanaho.</p>
<p><strong>‘Mujyane, hari igihe ari we wazarokoka!’</strong></p>
<p>Dusengiyumva avuga ko aho ari ho yatandukaniye n’umuryango we, icyakora ajyana na murumuna we umwe na Nyirarume, bagenda bahunga baza kugera i Shyogwe, Nyirarume amushyira mu muryango wari inshuti z’iwabo, na murumuna we bamuhisha mu wundi muryango baturanye,naho uwo Nyirarume akomereza i Kabgayi aho yaje kwicirwa na we.</p>
<p>Nyina wa Dusengiyumva na we yaje kugera aho i Shyogwe, we yihisha mu cyumba cy’ishuri, nyuma igihe cyo guhunga kigeze, kuko ingabo za RPF, zagendaga zisatira aho i Shyogwe, umugore wo mu rugo rwari ruhishe Dusengiyumva yagiye kubaza nyina ati, “Ese uyu mwana ko nari muhishe tukaba tugiye guhunga muguhe cyangwa se tujyane?”</p>
<div class='spip_document_136232 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="21" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/my-son-5.jpg' width="700" height="526" alt="Samuel Dusengiyumva" title="Samuel Dusengiyumva" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Samuel Dusengiyumva</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Nyina wa Dusengiyumva ngo yamusubije ijambo rikomeye ryamuherekeje mu buzima bugoye yanyuzemo nyuma ya Jenoside. Ngo yaramubwiye ati, “Uwo mwana n’ubundi ni wowe wari umuhishe mujyane, hari igihe ari we wazarokoka.”</p>
<p>Uko ni ko byagenze kuko murumuna we wari warahishwe n’undi muryango w’aho i Shyogwe, mu gihe cyo guhunga bageze i Kaduha ku Gikongoro, yahuye n’abana biganaga bamuzi bamwereka interahamwe ziramwica.</p>
<p>Abandi bana babiri bavukanaga bahunganye na se, agerageza kugera ku ishuri rya paruwasi kuko yari Umupasiteri, ariko ntabyamukundira kuko yageze kuri bariyeri baramwica, abana bari kumwe na we basubira inyuma, ariko Burugumesitiri Kagabo arabafata, abohereza aho bakomoka na bo barabica.</p>
<p>Nyina na we yagerageje guhunga ari kumwe n’umwana w’umuhererezi bari kumwe, bageze ahitwa i Mushubati, ahasanga interahamwe zimuzi zimwicana n’uwo mwana bari kumwe.</p>
<p><strong>Ku Gikongoro, Dusengiyumva yagarukiye hejuru y’icyobo</strong></p>
<p>Dusengiyumva n’umuryango wamuhishe bageze ku Gikongoro, yibwiye ko ari kure y’aho akomoka, ko nta kibazo, ngo ajya mu isoko ari kumwe n’umwana wo mu muryango wari umuhishe. Agezeyo, ahura n’umwana biganaga, abwira interahamwe ati, ‘mbonye umwana wo kwa Ruhamya’.</p>
<p>Icyo gihe ngo bamukozeho uruziga bagiye kumwica, bamwegereza icyobo, bamukuramo imyenda, ariko umwe muri bo abwira bagenzi be ko se w’uwo mwana yari Pasiteri, ngo bareke abanze asenge, gusa umwana wo mu muryango wari umuhishe, yabonye bamufashe ajya kubwira ababyeyi be.</p>
<p>Nyuma umubyeyi wo muri urwo rugo, yahise yitabaza umupolisi wari hafi aho, ati ‘bagiye kunyicira umwana’ uwo mupolisi ahita aza arahamukura asubira mu muryango wari umuhishe, ariko atangira kubona ko aho atazahakirira ashakisha uko yahava’.</p>
<p>Dusengiyumva yaje kubona Abasirikare b’Abafaransa, abasaba kumukura aho, bashaka kumwangira, ariko arakomeza arahatiriza birangira bamushyize mu ikamyo yabo bamujyana aho bari bafite ibirindiro i Murambi.<br class='autobr' />
Ahageze nabwo yabonye ko nta mutekano uhari kuko interahamwe zajyaga ziza zigatwara abantu cyangwa zikabicira ku irembo ry’icyo kigo cya Murambi Abafaransa barebera ntibagire icyo bakora, ikindi kandi ngo yabonaga Abasirikare ba Habyarimana bahora baza aho, bakaganira n’abo Bafaransa.</p>
<p>Ibyo byatumye rero ashaka uko yazagera mu gice cyari cyarafashwe n’Inkotanyi, ni ukuvuga icyari Butare icyo gihe. Nubwo byari bigoye cyane kuhagera kuko hari n’abandi bagendaga basubira mu gice cyafashwe n’Inkotanyi, na we yarabigerageje birakunda, arahagera yakirwa neza, anahasanga bamwe mu bo bari kumwe i Murambi.</p>
<p><strong>Abana be bose yabise izina rya se ‘Ruhamya’</strong></p>
<div class='spip_document_136233 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/my-son-4.jpg' width="700" height="468" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Kimwe mu bintu Dusengiyumva avuga ko byamugoye kubyumva ni ukuntu uwigishije ingengabitekerezo ya Jenoside yabigenje ku buryo igera no mu bana bato, kuko ngo bahunga hari aho banyuze basanga abana bari hagati y’imyaka 5-10, babatera amabuye, na we ubwe rimwe rimukomeretsa mu mutwe ariko arakomeza, akibaza ukuntu byari byarinjiye no mu mitwe y’abana bato ko Abatutsi bagomba gupfa.</p>
<p>Nyuma yo kurokoka, Dusengiyumva yakomeje amashuri ye, arangiza kaminuza muri 2005, kuko yumvaga ashaka kugira umuryango kugira ngo izina rya se ritazazima, yahise ashinga urugo muri 2008. Ubu afite abana bane, akaba bose yarabise izina rya sekuru ari ryo ‘Ruhamya’, bityo akaba yizeye ko mu minsi izaza hazabaho umuryango witwa ‘Abahamya’, abo bana be kandi yanabise amazina y’abavandimwe be bishwe.</p>
<p>Gusa ikindi Dusengiyumva avuga, ni uko yababariye abo bose bamuhemukiye. Avuga ko hari bamwe muri bo baje kumusaba imbabazi, arazibaha. Ashimangira ko gutanga imbabazi bitavuze ko ari umunyantege nke, ahubwo ngo ni amahitamo yakoze.</p>
<iframe width="100%" height="402" src="//www.youtube.com/embed/meIe1TxHJno" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/samuel-.jpg"
				length="91089"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Kwita ku barokotse Jenoside batishoboye byatumye bakira ibikomere</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwita-ku-barokotse-jenoside-batishoboye-byatumye-bakira-ibikomere</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwita-ku-barokotse-jenoside-batishoboye-byatumye-bakira-ibikomere</guid>

		<dc:date>2020-05-25T06:50:20Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Muhanga
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Ephrem Murindabigwi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 batujwe mu Mudugudu wa Kagitarama mu Karere ka Muhanga, baravuga ko gutuzwa aho bifuza hose mu gihugu byabafashije kwiyakira no kumva bafite umutekano&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Kwita ku barokotse Jenoside batishoboye byatumye bakira ibikomere</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136225 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="125" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/naftal.jpg' width="700" height="526" alt="Ahishakiye avuga ko ibikorwa by'ubuvugizi ku bacitse ku icumu byatumye batangira kwiteza imbere no kwiyunga n'ababahemukiye" title="Ahishakiye avuga ko ibikorwa by'ubuvugizi ku bacitse ku icumu byatumye batangira kwiteza imbere no kwiyunga n'ababahemukiye" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ahishakiye avuga ko ibikorwa by&#8217;ubuvugizi ku bacitse ku icumu byatumye batangira kwiteza imbere no kwiyunga n&#8217;ababahemukiye</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abatujwe mu Mudugudu wa Kagitarama bavuga ko bavuye mu zindi Ntara bahunga Jenoside bakarokokera i Muhanga baranahatuzwa bitabwaho bahabwa inzu, ubuvuzi n’izindi nkunga zibateza imbere.</p>
<p>Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umuryango uharanira inyungu z’abacitse ku icumu rya Jenoside IBUKA, Ahishakiye Naftal, avuga ko hakozwe byinshi bijyanye n’ubuvugizi kugira ngo abacitse ku icumu rya  Jenoside yakorewe Abatutsi babashe kongera kwiyubaka.</p>
<p>Avuga ko habayeho kuvuza abari bakeneye ubuvuzi bwihuse kubera ibikomere bya Jenoside, kubakirwa amacumbi, uburezi ku rubyiruko no kubaha ubutabera nyuma yo kubura imiryango yabo n’ibyabo.</p>
<p>Nubwo inzira igikomeje, Ahishakiye avuga ko ibyakozwe byatumye abarokotse Jenoside muri rusange batangira urugendo rwo kwiyukabaka, komorana ibikomere, ndetse n’ubumwe n’ubwiyunge.</p>
<p>Agira ati “Hari byinshi twagezeho, hari abagitunzwe na Leta kuko bageze mu za bukuru mujya mubona ko bubakirwa amazu, abana barize amashuri, abadafite amacumbi barubakiwe, nubwo haba hakiri utubazo duke tutarabonerwa ibisubizo ariko ubuzima bw’abarokotse Jensoide bwakomeje kwitabwaho”.</p>
<p><strong>Hari abatujwe aho barokokeye bidasabye gusubira aho bavukaga</strong></p>
<p>Abatujwe mu Karere ka Muhanga baturutse mu bice bitandukanye by’igihugu bavuga ko bishimira uko bafashijwe mu kuva mu buzima bwo kwiheba ahubwo bagatangira inzira yo kwiyubaka n’ubumwe n’ubwiyunge.</p>
<p>Umukesha Marie Claire ufite ubumuga yatewe na Jenoside yakorewe Abatutsi, ubusanzwe avuka muri Nyamagabe akaba yaraje ahunga Jenoside akarokokera i Muhanga. Yatangiye kuvuzwa n’Ikigega gifasaha abarokotse Jenoside batishoboye FARG mu mwaka wa 2017 abagwa umutwe ashyirwamo insimburangingo.</p>
<div class='spip_document_136226 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="56" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/umukesha.jpg' width="700" height="525" alt="Umukesha avuga ko ashimira ubufasha yahawe bwo kuvuzwa" title="Umukesha avuga ko ashimira ubufasha yahawe bwo kuvuzwa" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Umukesha avuga ko ashimira ubufasha yahawe bwo kuvuzwa</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umukesha ashimira ubufasha yahawe n’ubuyobozi kandi yateye intambwe yo kwiyakira kandi yumva ku mutima we yarababariye abamuhemukiye muri Jenoside baba abo yamenye n’abo atamenye.</p>
<p>Agira ati “Ubu nubwo mporana ububabare nshimira Leta y’ubumwe yatangiye kumvuza, nitabwaho mpabwa inkunga y’ingoboka nanabashije kurera abo nari nshinzwe bose ubu bafite aho bigejeje”.</p>
<p>Yamuragiye Verene uvuka mu Karere ka Nyamagabe yatujwe mu Mudugudu wa Kagitarama mu Karere ka Muhanga, akaba avuga ko nyuma yo gutuzwa yagerageje gukora akiteza imbere kandi abanye neza n’abaturanyi be dore ko nta rwikekwe rw’irondakarere nk’uko byagendaga kera.</p>
<p>Agira ati “Abaturanyi banjye hano tubanye neza dusabana umuriro, twaje duhunga ariko twishimira uburyo batwubakiye amazu hano mu mujyi tutahavuka, bigaragaza ko buri Munyarwanda wese afite uburenganzira bwo gutura aho ashaka bitandukanye na kera”.</p>
<div class='spip_document_136227 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="124" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/yamuragiye.jpg' width="700" height="525" alt="Yamuragiye avuga ko guturana n'abo badakomoka hamwe bimugaragariza uburenganzira bwo gutura aho buri wese yifuza ntabizire" title="Yamuragiye avuga ko guturana n'abo badakomoka hamwe bimugaragariza uburenganzira bwo gutura aho buri wese yifuza ntabizire" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Yamuragiye avuga ko guturana n&#8217;abo badakomoka hamwe bimugaragariza uburenganzira bwo gutura aho buri wese yifuza ntabizire</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Ubu mbanye neza n’abaturanyi hano, no ku isambu njyayo ngasabana n’abo nsanzeyo ni na bo bahinga amasambu yanjye urumva ko twateye intambwe y’ubumwe n’ubwiyunge nta rwikekwe”.</p>
<p>Tugireyezu yavuye mu yahoze ari Komini Kibirira mu 1992 ahunze ubwicanyi bwakorerwaga Abatutsi muri Kibirira, ubu ni mu Karere ka Ngororero, ahungira mu Majyepfo aza kubakirwa mu Mudugudu wa Kagitarama.</p>
<p>Tugireyezu yateye intambwe mu kwiyubaka kandi atera n’intambwe yo kubabarira abamuhemukiye kubera ko yumva yamaze kwiyakira nyuma yo kubona atuye aho abanzi be batamuhiga.</p>
<p>Agira ati “Niteje imbere ndakora mfite abo mfasha ndetse n’abampemukiye baje nabafasha kuko mfite umutekano mbayeho ntawe umpiga, icy’ingenzi ni ukuba ndyama ngasinzira, nta kibazo mfitanye n’abampemukiye kuko n’iyo ngiye ku isambu nsabana na bo nta kibazo mfitanye na bo”.</p>
<p><strong>Inzego z’ibanze zisura kenshi abatujwe ngo zisuzume ibibazo byabo</strong></p>
<p>Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Nyamabuye Gakwerere Eraste, avuga ko ibikorwa byo gutuza abarokotse Jenoside byatumye babasha gutangira ubuzima bushya buzira kwiheba kandi bugamije inzira y’ubumwe n’ubwiyunge.</p>
<p>Ibyo binemezwa n’umuyobozi w’Umuryango IBUKA mu Karere ka Muhanga Rudasingwa Jean Bosco, uvuga ko ibikorwa byo kwita ku bazahajwe na Jenoside yakorewe Abatutsi byatumye uwacitse ku icumu atera intambwe mu bumwe n’ubwiyunge n’ababahemukiye.</p>
<p>Rudasingwa avuga ko muri rusange ubuzima bw’abazahajwe na Jenoside n’ingaruka zayo butakimeze nabi kandi ko ubuvugizi bwakozwe n’umuryango Ibuka bwabigizemo uruhare rukomeye.</p>
<div class='spip_document_136228 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="80" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rudasingwa.jpg' width="700" height="525" alt="Rudasingwa avuga ko ibikorwa byo gufasha abacitse ku icumu bikorwa nta vangura" title="Rudasingwa avuga ko ibikorwa byo gufasha abacitse ku icumu bikorwa nta vangura" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Rudasingwa avuga ko ibikorwa byo gufasha abacitse ku icumu bikorwa nta vangura</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Agira ati “Ubu uwacitse ku icumu yishimira kubona uwamwiciye barongeye kwiyunga bagafatanyiriza hamwe kubaka igihugu, hari ibikorwa byinshi bikorerwa abarokotse Jenoside kandi bigizwemo uruhare n’Abanyarwanda bose nta kuvuga ko bigomba gukorwa no gukorerwa gusa abacitse ku icumu”.</p>
<p>Umuryango IBUKA utangaza ko ibikorwa birimo inzu zishaje, ku bacitse ku icumu zizakomeza gusanwa no gusimbuzwa aho biri ngombwa, ndetse no kubonera amacumbi abandi batarayabona, ubufasha bwose bukenewe bukaba buzatangwa ngo ibyagezweho bidasubira inyuma.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/naftal.jpg"
				length="107601"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Mu mbuga y'inyubako Radio Salus ikoreramo habonetse imibiri bikekwa ko ari iy'abishwe muri Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/mu-mbuga-y-inyubako-radio-salus-ikoreramo-habonetse-imibiri-bikekwa-ko-ari-iy-abishwe-muri-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/mu-mbuga-y-inyubako-radio-salus-ikoreramo-habonetse-imibiri-bikekwa-ko-ari-iy-abishwe-muri-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-05-22T16:03:31Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Amakuru aturuka mu Karere ka Huye mu Ntara y’Amajyepfo aravuga ko mu mbuga irimo inyubako Radio Salus ikoreramo habonetse ibimenyetso bigaragaza ko hashobora kuba hari imibiri bikekwa ko ari&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Mu mbuga y’inyubako Radio Salus ikoreramo habonetse imibiri bikekwa ko ari iy’abishwe muri Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136169 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="114" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/salus_huye.jpg' width="700" height="525" alt="Nyuma y'ibimenyetso byagaragaye, bazindukiye mu bikorwa byo gushaka imibiri muri iyi mbuga (Ifoto: Social Media)" title="Nyuma y'ibimenyetso byagaragaye, bazindukiye mu bikorwa byo gushaka imibiri muri iyi mbuga (Ifoto: Social Media)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Nyuma y&#8217;ibimenyetso byagaragaye, bazindukiye mu bikorwa byo gushaka imibiri muri iyi mbuga (Ifoto: Social Media)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Amakuru atangwa n’ubuyobozi bwa Radio Salus, Ubuyobozi bw’Akarere ka Huye n’ubuyobozi bwa Ibuka mu Murenge wa Ngoma muri ako karere aravuga ko abanyamakuru b’iyo Radio ari bo babonye ibimenyetso birimo imyenda, babigeza ku buyobozi bwa Radio, nabwo bubigeza ku buyobozi bw’Akarere, bituma mu gitondo cyo kuri uyu wa Gatanu tariki 22 Gicurasi 2020 haba ibikorwa byo gushakisha imibiri n’ibindi bimenyetso muri iyo mbuga.</p>
<p>Iyo nyubako yahoze ituyemo abakozi b’iyahoze ari Kaminuza y’u Rwanda, yegereye Stade ya Huye, bikavugwa ko hari abantu bahazanwaga mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi bakicirwa mu nkengero z’iyo Stade.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Murenge wa Ngoma mu Karere ka Huye, Norbert Mbabazi, avuga ko imibiri yabonetse mu mbuga ya Salus tariki 22 Gicurasi 2020, yaba yaragiye ibonwa n’abatunganyije ubusitani, ariko ntibayigaragaze.</p>
<div class='spip_document_136183 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="118" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/huye_salus_imibiri.jpg' width="700" height="525" alt="Imibiri yabonetse bigaragara ko hari abashobora kuba barayikuye aho yahoze bari gukora ubusitani, ntibatange amakuru" title="Imibiri yabonetse bigaragara ko hari abashobora kuba barayikuye aho yahoze bari gukora ubusitani, ntibatange amakuru" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Imibiri yabonetse bigaragara ko hari abashobora kuba barayikuye aho yahoze bari gukora ubusitani, ntibatange amakuru</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ibi abivuga ahereye ku kuba icyagaragaye ahari habonetse ibimenyetso by’uko hashobora kuba hari imibiri y’Abatutsi bishwe mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi, ari imyambaro ukwayo, itari kumwe n’imibiri uko yakabaye, ndetse n’amagufa manini ariko hatagaragara amatoya yayo, na yo ategeranye ku buryo wabona “ishusho” ya nyiri umubiri.</p>
<p>Ati “Bigaragara ko abatunganyije ubusitani bagiye bakurura itaka iyo mibiri na yo irimo, hanyuma bakongera bakayitaba, ntibanabitangeho amakuru.”</p>
<p>Mbabazi anavuga ko impamvu baketse ko imibiri iri muri buriya busitani ari iy’Abatutsi bishwe mu gihe cya Jenoside, ari ukubera ko mu gihe cyo gutanga amakuru muri Gacaca hari abavuze ko bagiye gufata intwaro zo kwicisha Abatutsi muri Sitade Huye, hanyuma Abatutsi bari bahazanye bakajya kubicira hanze yayo.</p>
<p>Ubusitani bwabonywemo iriya mibiri ni ubw’inzu ebyiri za Kaminuza y’u Rwanda Radio Salus ikoreramo, ziri inyuma neza neza ya Stade Huye. Ni na yo mpamvu hakekwa ko imibiri yahabonetse yaba ari iya ba Batutsi biciwe inyuma ya Stade Huye.</p>
<div class='spip_document_136184 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="48" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/radio_salus_imibiri.jpg' width="700" height="525" alt="Mu busitani bwa Radio Salus, ahabonywe imibiri" title="Mu busitani bwa Radio Salus, ahabonywe imibiri" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Mu busitani bwa Radio Salus, ahabonywe imibiri</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Mbabazi anavuga ko ubu bari gushakisha amakuru ku bari batuye muri ziriya nzu zombi, kimwe no mu zindi ziri hafi aho, kugira ngo bamenye neza iby’iriya mibiri yabonetse. Ibizavamo ngo ni na byo bizababashisha gukomeza gushakisha imibiri muri buriya busitani.</p>
<p>Kugeza ubu icyo bumvise, ngo ni uko mu nzu za Kaminuza y’u Rwanda ziri inyuma ya Stade Huye hari iyari ituwemo n’Umurundi ndetse n’umu CDR bagize uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu Mujyi wa Butare.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/salus_huye.jpg"
				length="61200"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Ifatwa ry'Ikibuga cy'Indege cya Kanombe riri mu byaciye intege Leta y'abicanyi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Kwibuka26-Ifatwa-ry-Ikibuga-cy-Indege-cya-Kanombe-riri-mu-byaciye-intege-Leta-y-abicanyi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Kwibuka26-Ifatwa-ry-Ikibuga-cy-Indege-cya-Kanombe-riri-mu-byaciye-intege-Leta-y-abicanyi</guid>

		<dc:date>2020-05-22T14:23:26Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Ku munsi nk’uyu w’itariki ya 22 Gicurasi 1994, Ikibuga cy’Indege Mpuzamahanga cya Kanombe cyakuwe mu maboko y’abicanyi, iyo tariki ikaba ari imwe mu matariki akomeye mu guhagarika Jenoside. Mu&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Ifatwa ry&#8217;Ikibuga cy&#8217;Indege cya Kanombe riri mu byaciye intege Leta y’abicanyi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_136162 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/aeroport_kanombe_kigali.jpg' width="700" height="423" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p><strong>1)	Ifatwa ry’ikibuga cy’indege cya Kanombe n’ikigo cya gisirikari cya Kanombe, intambwe ikomeye mu gutsinda abicanyi bakoraga Jenoside</strong></p>
<p>Tariki ya 21/5/1994, radiyo RTLM yavuze ko Jenerali Dallaire agomba kwicwa, ndetse abasirikari ba Leta y’Abatabazi barashe ku cyicaro cya MINUAR, ariko amahanga arabyamagana bituma badakomeza iyo gahunda.</p>
<p>Tariki ya 22/5/1994, ikibuga cy’indege cya Kanombe cyarafashwe, Inkotanyi zigikura mu maboko y’abicanyi.</p>
<p>Icyo gikorwa gikomeye cyabaye kuri iyi tariki ya 22/5/1994 kikaba ari kimwe mu bikorwa bikomeye mu kurwanya Leta yakoraga Jenoside byagezweho na FPR Inkotanyi kuva yatangiza urugamba rwo guhagarika Jenoside tariki ya 8 Mata 1994.</p>
<p>Uwo munsi, uwari perezida wa Leta yiyise iy’Abatabazi, Theodore Sindikubwabo, yandikiye perezida w’u Bufaransa François Mitterrand amubwira ko ingabo ze zahunze kubera ko zabuze amasasu, kandi ko agomba kumutabara vuba, anamuhamagara kuri telefoni amushimira inkunga yakomeje kumutera.</p>
<p><strong>2)	Ubwicanyi bwakorewe Abatutsi ku bitaro bya Kigeme i Nyamagabe</strong></p>
<p>Ibitaro bya Kigeme bibarizwa mu Karere ka Nyamagabe, Umurenge wa Gasaka mu Kagari ka Kigeme. Ku itariki ya 07 Mata 1994 abicanyi batangiye kwica Abatutsi muri Komini ya Mudasomwa ibyo bitaro bya Kigeme byatangiye kwakira inkomere umunani (8) z’abakozi bakoreraga EMUJECO muri Mudasomwa, hagenda haza n’izindi nkomere ziturutse ku Kitabi mu ruganda rw’icyayi rwaho.</p>
<p>Ku wa 13 Mata 1994, nabwo haje inkomere nyinshi ziturutse muri Komini Rukondo aho Abatutsi bari bahungiye kuri ADEPR Maheresho, bari batangiye kwicwa. Abakomeretse babaye benshi bituma ibitaro byitabaza abaganga bari muri Konji ndetse n’abanyeshuri bigaga mu rwunge rw’amashuri rwa Kigeme bigagamo ubuforomo bari muri stage kugira ngo babashe gufasha abari bakomeretse.</p>
<p>Muri iyo minsi n’ubwo abazaga bakomeretse bafashwaga ariko hari abamaraga gukira bakajyanwa rwihishwa bakicwa. Muri iyo minsi kandi hazaga imodoka nijoro igatwara Abatutsi babaga bahazanywe kuvurwa bakabeshya ko babajyanye i Murambi kubacungira umutekano babageza kuri bariyeri y’ahitwa Mwumba bakabica.</p>
<p>Kuwa 22 Gicurasi 1994, ku munsi wa Pentekoti, mu masaha ya saa kumi n’ebyiri za mu gitondo, haje ibitero by’Interahamwe biturutse muri Mudasomwa, muri santeri y’ubucuruzi ya Kigeme, Gatyazo n’ahandi bitwara Abatutsi bari bakiri bazima hamwe n’abarwaza ndetse na bamwe mu baganga b’Abatutsi bahakoraga babajyana kubicira hepfo y’ibitaro hafi y’ibikoni batekeramo.</p>
<p>Abasigaye bihishe mu mfuruka no munsi y’ibitanda cyane cyane mu byumba byihariye by’abarwayi (Chambres privées) kuko ho ibitero bitinjiyemo. Nyuma y’uko bicwa, haje perefe Bucyibaruta Laurent ari kumwe na Burugumesitiri Semakwavu na Capitaine Sebuhura Fausti, abarokotse icyo gitero babatwara mu modoka bajyanwa i Murambi ahari hariciwe Abatutsi benshi kandi mu bajyanyweyo harimo inkomere zidafite uzazivura ndetse nta n’ibyo kurya bari kubona.</p>
<p>Kugeza ubu abamenyekanye biciwe muri ibi bitaro kandi hakaba hari n’imyirondoro yabo bagera kuri 29, ariko umubare w’abahiciwe ni mu nini kuko inkomere zahazanwaga ntabwo imyirondoro yamenyekanye.</p>
<p><strong>Abagize uruhare mu bwicanyi harimo:</strong></p>
<p>	Dr Twagiramungu Edson wari umuyobozi w’ibitaro;<br class='autobr' />
	Filipo wari umucuruzi muri centre ya Kigeme;<br class='autobr' />
	Uwitwa Zimbabwe wari umushoferi wa Musenyeri w’abanglikani Kayumba Normand;<br class='autobr' />
	 Gasana Venuste wari umucuruzi;<br class='autobr' />
	Abitwa: Kamugi Christophe, Mukono mwene Karamage, Kibuye, Munyentwari Rodrigue, Mutiganda Evariste, Ngoga wo mu Gasarenda, Mbiligi, Munyenkware wakatiwe na Gacaca agwa muri Gereza, Minani, Nyiraneza, bamwe mu bazamu bahakoraga barimo Karuranga David, n’izindi interahamwe n’abaturage b’abahutu benshi.</p>
<p><strong>3)	Ubwicanyi bwakorewe Abatutsi i Nyamirembe,  aho bitaga CND, muri Kamonyi</strong></p>
<p>Mu ntangiriro z’ukwezi kwa Gatanu, abicanyi baje guhimba umugambi wo kugira ngo babone abantu bari basigaye bataricwa, nibwo bavuze ko hatanzwe ihumure ntakongera kwica abagore n’abakobwa ngo kuko nta bwoko bafite. Icyo gihe abatutsi benshi biganjemo abagore n’abana basohotse mu bwihisho, abari mu ngo no mu bihuru bavamo. Ku buryo icyo gihe abagore n’abakobwa bamaze nk’ibyumweru nka bibiri batihishe cyane, bamwe banakora imirimo mu ngo z’abari babacumbikiye, abandi bajya mu nzu yitwa ikibeho yo ku kiliziya i Kayenzi.</p>
<p>Umunsi rero waje kugera, abicanyi babakusanyiriza aho ku kibuga bise kuri CND nko mu ma saa kumi z’umugoroba. Babanje kubasambanya babakuranwaho, hanyuma bacana igishyito, hanyuma ku gitekerezo cyatanzwe n’umusore witwa KANUSU n’umuvandimwe we, bakaba ari bene KARAGIZO, bakaba aba bombi barigaga muri Kaminuza y’i Butare, bavuze ko hari uburyo bwiza bakoresheje bwiza bwo kubabaza, muri kaminuza bwo gukoresha ipasi.</p>
<p>Icyo gihe rero bafashe amapasi y’amakara, uwitwa LINI arayashyushya, batangira kuyabakozaho ku myanya isanzwe ari iy’ibanga, ku mabere, ku bibero no ku gitsina. Muri uko kubatwika, babashinjaga ko bafite imbunda, radiyo bavuganiraho n’inkotanyi, ko ababyeyi babo bajyaga i Kinihira n’ibindi.</p>
<p>Kubera ububabare bamwe muri abo bakobwa n’abagore nk’uwitwa MUKAMANZI Eularia na Atharia mwene MUNYANKINDI, bemeye ko ibyo byose babifite, icyo gitero kibanza kubajyana iwabo wa Eularia, bacukura mu ndabo imbunda barazibura, babakomezanya iwabo w’Atharia ahitwa i Gaji, bagezeyo baracukura naho baraheba. Ubwo batemberanaga abo bakobwa muri iryo joro nta kenda, ibikomere by’amapasi umubiri wose.</p>
<p>Icyo gihe rero bamaze kubura izo mbunda iwabo w’Anatharie nibwo bahise bafata umwanzuro wo kubicira aho mu rugo kwa Munyankindi. Ikizwi ni uko babashyize mu musarane wo muri urwo rugo; urupfu bishwe ntiruramenyekana.</p>
<p>Bamwe mu biciwe aho hantu babashije kumenyekana harimo MUKAMANZI Eularie, Atharia, KANAKUZE, MUKANYONGA na Rosette n’abandi. Kuri uwo munsi hishwe benshi ariko aba baramenyekanye kubera urwo rupfu rwabo.</p>
<p>Ababigizemo uruhare harimo KANUSU n’umuvandimwe we n’uwitwa LINI. Cyari igitero kinini ariko abo ni bo bavugwa cyane.</p>
<p><strong>UMUSOZO:</strong></p>
<p>Jenoside yakorewe Abatutsi yarateguwe ishyirwa mu bikorwa na Leta. Uwo mugambi ni wo wakomeje gushyirwa mu bikorwa ahari hakiri mu maboka ya Leta y‘abicanyi.</p>
<p><strong>Iyi nyandiko yo ku itariki 22/5/2020 Kigali Today iyikesha Komisiyo y’Igihugu yo kurwanya Jenoside (CNLG).</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/aeroport_kanombe_kigali.jpg"
				length="104713"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>CNLG yatangaje abandi baganga, abaforomo n'abakoraga mu nzego z'ubuzima bakoze Jenoside </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/cnlg-yatangaje-abandi-baganga-abaforomo-n-abakoraga-mu-nzego-z-ubuzima-bakoze-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/cnlg-yatangaje-abandi-baganga-abaforomo-n-abakoraga-mu-nzego-z-ubuzima-bakoze-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-05-15T15:26:59Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG), ku wa kane tariki 14 Gicurasi 2020 yasohoye inyandiko igaragaramo urutonde rwa bamwe mu bari bashinzwe kurengera ubuzima bw’abantu, harimo abaganga&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>CNLG yatangaje abandi baganga, abaforomo n’abakoraga mu nzego z&#8217;ubuzima bakoze Jenoside </h1>

			

			

			<div class='spip_document_135894 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="158" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kabgayi_muhanga_jenoside.jpg' width="700" height="467" alt="I Kabgayi mu Karere ka Muhanga ubwo bibukaga ku nshuro ya 24 Jenoside yakorewe Abatutsi, banashyinguye mu cyubahiro imibiri yabonetse mu nkengero za Kabgayi" title="I Kabgayi mu Karere ka Muhanga ubwo bibukaga ku nshuro ya 24 Jenoside yakorewe Abatutsi, banashyinguye mu cyubahiro imibiri yabonetse mu nkengero za Kabgayi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>I Kabgayi mu Karere ka Muhanga ubwo bibukaga ku nshuro ya 24 Jenoside yakorewe Abatutsi, banashyinguye mu cyubahiro imibiri yabonetse mu nkengero za Kabgayi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Benshi mu baganga n’abaforomo bishe Abatutsi bari bahungiye mu bitaro, abandi bagiye mu bitero no gutanga amabwiriza yo kwica. Ubu bwicanyi bwakorewe hose mu Rwanda, CNLG ikaba yasohoye urundi rutonde rugaragaraho abari abakozi bo mu nzego z’ubuzima mu Ntara y’Amajyepfo ukuyemo Akarere ka Huye, bakoze Jenoside.</p>
<p>Mu bitaro no mu bigo nderabuzima binyuranye byo mu Rwanda, hiciwe Abatutsi benshi, bicwa nabi kandi byose bitegurwa n’abaganga n’abandi bakozi b’ibitaro n’amavuriro bari mu buyobozi bwabyo. Nyuma ya Jenoside, abaganga bakoze Jenoside batorotse ubutabera. Kuri bamwe muri bo Urwego Rukuru rw’Ubushinjacyaha rwatanze impapuro zibafata, ubu bakaba bari mu bashakishwa na Interpol. Ikibabaje ni uko bose bageze hanze bariyoberanya, bakomeza umurimo wo kuvura mu bihugu bahungiyemo.</p>
<p>Muri iyi nyandiko CNLG iragaragaza uruhare rwa bamwe mu baganga, abaforomo n’abakozi b’inzego z’ubuzima bakoreraga mu bitaro, mu bigo nderabuzima no mu mavuriro mu Turere tw’Intara y’Amajyepfo.</p>
<p><strong>I.	IBITARO</strong></p>
<p><strong>1)	Ibitaro bya Kabgayi, Muhanga</strong></p>
<p>Dr Niyitegeka Théoneste yavukiye i Cyeza mu Karere ka Muhanga muri 1964. Amashuri yisumbuye yayarangirije i Rilima muri 1984 naho kaminuza ayiga mu Burusiya aho yaminuje mu kuvura abana. Muri 1994 yakoraga ku bitaro by’i Kabgayi ndetse na nyuma yayo yakomeje gukorera muri ibyo bitaro. Ku wa 05/02/2008, Urukiko Gacaca rw’Ubujurire rwa Gihuma rwo mu Murenge wa Nyamabuye (Muhanga) rwamuhamije icyaha cy’ubufatanyacyaha muri Jenoside yakoreye mu bitaro bya Kabgayi ahanishwa igifungo cy’imyaka cumi n’itanu (15).  Dr Niyitegeka Théoneste afungiye muri gereza ya Rubavu.</p>
<p><strong>2)	Ibitaro bya Nyanza, Nyanza</strong></p>
<p>Dr Higiro Petero Selesitini bitaga Majambe ari mu bateguye bakanashyira mu bikorwa umugambi wa Jenoside i Nyanza. Yari umuyoboke ukomeye wa CDR. Ku wa 02/06/2009, Urukiko Gacaca rwo mu Mujyi wa Nyanza rwahamije Dr Higiro Pierre Celestin icyaha cya jenoside kigizwe no gutanga abari abakozi b’abatutsi b’ibitaro bakicwa, kugaragaza umugambi wo gutegura jenoside atega igisasu aho yari atuye nyuma agakwiza ko cyatezwe n’abatutsi abeshya agamije kubicisha, gukora urutonde rw’abatutsi bagombaga kwicwa. Dr Higiro yarezwe mu rubanza rumwe na Basomingera Wellars wahanishijwe igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19) na Mwemezi Bertin wahanishijwe igihano cy’igifungo cy’imyaka irindwi (07). Aba bafatanyije mu bwicanyi mu bitaro no mu Mujyi wa Nyanza. Dr Higiro Pierre Celestin urukiko Gacaca rwamuhanishije igifungo cya burundu y’umwihariko. Yaburanye afungiye muri gereza ya Nyanza. Mu bo bareganwaga, Basomingera yahanishijwe igifungo cy’imyaka 19 naho Mwemezi Bertin ahanishwa igifungo cy’imyaka irindwi (7). Yaguye muri gereza.</p>
<p><strong>3)	Ibitaro bya Kaduha, Nyamagabe</strong></p>
<p>Nta muganga wahakoze jenoside keretse abandi bakozi barimo umuforomo witwaga Rutaboba Tasiyani wavukaga i Cyangugu. Yarireze yemera icyaha arafungurwa, ndetse akanatanga ubuhamya mu Nkiko Gacaca, aza gupfa ku buryo butunguranye bikavugwa ko yaba yararozwe n’abatinyaga ko abavuga. Abandi ni abaforomokazi babiri bitwa Mukamana Lidia akatiye imyaka cumi n’icyenda (19) na Nyiramana Catherine akatiye imyaka 25. Bombi bafungiye muri gereza ya Nyamagabe.</p>
<p><strong>4)	Ibitaro bya Kigeme, Nyamagabe</strong></p>
<p>Dr Twagiramungu Edson yayoboraga ibitaro bya Kigeme ahakora Jenoside. Aba muri Kenya. Muri ibyo bitaro, hari n’abaforomo bitwa Munyentwari Rodrigue na Mutiganda Evariste bagize uruhare mu iyicwa ry’abatutsi mu bitaro bya Kigeme.</p>
<p><strong>5)	Munini, Nyaruguru</strong></p>
<p>Nta muganga wahakoze Jenoside. Umuforomo witwa Nyirinkindi Thomas niwe wagiye mu bwicanyi ku Munini n’I Kibeho. Yakatiwe adahari na Gacaca.</p>
<p><strong>II.	IBIGO NDERABUZIMA</strong></p>
<p><strong>1)	Ruhashya, Huye</strong></p>
<p>Leopold Munyakayanza yari umuforomo, akaba umuyobozi w’ikigo nderabuzima cya Ruhashya kuva mu myaka ya 1980. Yabaye umusilikare mu ngabo za Leta ya Habyarimana hanyuma avamo ajya gukora nk’umuforomo. Yari atuye ahitwa I Mahembe muri Komini Rusatira, i Butare. Yakoze Jenoside ku buryo bukomeye afatanyije na Nyawenda Esdron wari burugumesitiri wa Rusatira wahungiye mu Bubiligi. Leopold Munyakayanza hamwe na Burugumesitiri Esdron Nyawenda nibo babaye ku isonga yo gukoresha inama zitegura Jenoside I Rusatira ku buryo perezida Theodore Sindikubwabo na Minisitiri w’intebe Jean Kambanda bayoboye Guverinoma yakoze Jenoside, baje kuyitangiza i Butare ku wa 19 mata 1994 basanga Leopold Munyakayanza na Esdron Nyawenda baramaze kwitegura.</p>
<p>Ku itariki 23 mata 1994, Leopold Munyakayanza yayoboye ibitero bikomeye byisnh Abatutsi I Rusatira harimo Twagiramutara Laurent wari veterineri muri ISAR Rubona wishwe n’umuryango we wose, Kanyandekwe Charles wari umucungamari muri ISAR Rubona n’umuryango we wose, Ruzindana wari agronome wa Komini Rusatira n’umuryango we, n’abandi Batutsi batagira ingano, barimo abiciwe I Kinkanga ariwe ubigizemo uruher rukomeye.</p>
<p>Umugore wa Leopold Munyakayanza witwaga Iyamuremyee Apolinariya wari umuyobozi wa serivisi ishinzwe imibereho myiza (assistante sociale) ku Kigo nderabuzima cya Rusatira nawe yagize uruhare rukomeye mu kwica Abatutsi muri Jenoside. Aba bombi bahunze igihugu. Munyakayanza bivugwa ko yaaba yarapfuye naho umugore we Iyamuremye Apolinariya aba mu Bufaransa.</p>
<p><strong>2)	Mugina, Kamonyi</strong></p>
<p>Budengeri Jean Chrysostome yari umuforomo akaba yari anashinzwe porogaramu yo gukingira abana muri Komini Mugina na Ntongwe. Yakoze jenoside muri Mugina na Kinazi afatanyije na burugumesitiri Martin Ndamage, Major Pierre Claver Karangwa, umucuruzi Francois Twagiramungu, burugumesitiri wa Ntongwe Charles Kagabo n’izindi nterahamwe. Akiva mu Rwanda yabanje gutura muri Zambiya, aba umwe mu bashinze FDLR muri icyo gihugu, anayibera visi perezida wa mbere. Nyuma yahungiye ubutabera muri Norvege kugeza ubu. Undi muforomo wakoze jenoside muri icyo kigo ni Umurerwa Annonciata. Yarangije igihano.</p>
<p><strong>3)	Kinazi, Ruhango</strong></p>
<p>Umuyobozi wa disipanseri ya Kinazi mu cyahoze ari komini Ntongwe, KAGABO Charles yagizwe burugumesitiri wa Ntogwe muri jenoside hagati, ashyizweho na Guverinoma y’Abatabazi, burugumesitiri Habumugisha Alfred amaze kwicwa. Kagabo Charles yavukiye mu yahoze ari segiteri Nyakabungo ya Ntongwe, yiga i Butare mu Indatwa (GSOB) mu ishami ry’abafasha b’abaganga. Yabanje gukora mu bitaro bya Nyanza. Yamamaye mu kurimbura Abatutsi muri Komini Ntongwe yayoboraga no muri Komini Mugina. Yazengurutse komini abwira Abatutsi ngo bajye ku biro bya Komini babarinde, bamaze kuhaba benshi abambura intwaro za gakondo bari bahunganye, aboherereza abasirikare, interahamwe n’Abarundi. Ashinjwa kandi ubwicanyi bwakorewe ahitwa Nyamukumba ku kibuga cy’umupira aho Abatutsi benshi yari yohereje mu Ruhango biciwe.</p>
<p>Muri 2008 yaburanishijwe adahari n’Inteko Gacaca nyinshi: Inteko ya Gikoma mu Murenge wa Ruhango, inteko ya Gitisi mu Murenge wa Bweramana; Inteko ya Rutabo mu Murenge wa Kinazi n’Inteko ya Nyakabungo mu Murenge wa Ntongwe. Izo Nteko zose zimukatira igihano cya burundu y’umwihariko.</p>
<p><strong>4)	Gatagara, Nyanza</strong></p>
<p>Dr Hakizimana Jean Marie Vianney wayoboraga icyo kigo yagize uruhare mu kwica abarwayi ndetse no mu bwicanyi bwabereye mu kigo cy’abafite ubumuga (HVP Gatagara) afatanyije na Furere Jean Baptiste Rutihunza wakiyoboraga. Dr Hakizimana aba muri Uganda naho Furere Rutihunza Jean Baptiste aba mu Butaliyani.</p>
<p><strong>5)	Nyamure, Nyanza</strong></p>
<p>Ndahimana Matayo, umuyobozi w’icyo kigo avuka i Mbuye mu Karere ka Nyanza, Umurenge wa Kibilizi. Yarangije amashuri yisumbuye mu Rwunge rw’amashuri rwa Butare (GSOB) muri 1985 mu ishami ry’abafasha b’abaganga.   Yakoze muri CHUB no muri CHK i Kigali ariko muri jenoside yari yaragizwe umuyobozi w’icyo kigo nderabuzima cya Nyamure mu yahoze ari Komini Muyira. Yabaye ruharwa mu bwicanyi bwabereye muri ako Karere. Ndahimana yahungiye muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo (DRC) no muri Congo - Brazaville nyuma ajya muri Gabon. Yagarutse mu Rwanda azi neza ko byanze bikunze azabazwa uruhare rwe muri jenoside. Afungiye muri gereza ya Nyanza (Mpanga) kuva muri 1997.</p>
<p>Muri Gacaca yaburanye yemera uruhare rwe muri Jenoside, akagaragaza ko yakoresheje ambulance y’ibitaro mu bwicanyi, akajya mu bitero byinshi i Nyanza, Kibilizi, Nyamure, Rwezamenyo, Karama n’ahandi henshi mu bice bya Nyanza n’Amayaga. Ni we wagiye i Nyanza guhuruza no kuzana abajandarume bo kujya gutsimbura Abatutsi bari babanje kwirwanaho ku Mayaga aho bari bahungiye. Yaburanye ibyaha yakoreye henshi. Inteko y’Ubujurire bw’Umurenge ya Nyamure imukatira imyaka 30 mu kwezi kwa 12 muri 2009.</p>
<p><strong>6)	Ntyazo, Nyanza</strong></p>
<p>Kabanda Alexis wari umuyobozi w’ikigo, yayoboraga inama zitegura jenoside. Yarangije igihano.</p>
<p><strong>7)	Kibilizi, Nyanza</strong></p>
<p>Karasanyi Esdras wari umuyobozi w’icyo kigo yishe inkomere z’abatutsi zazanwaga ku ivuriro, anitabira ubwicanyi mu bitero. Yarapfuye.</p>
<p><strong>8)	Gikongoro, Nyamagabe </strong></p>
<p>Rwasa Eugene wari umuforomo ukomoka mu Karere ka Nyaruguru (Ruramba). Yahamijwe n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngiryi (mu Murenge wa Gasaka) ku wa 05/03/2010 ibyaha byo kuba yaratanze abakobwa b’Abatutsikazi bari bahungiye mu kigo nderabuzima cya Nyamagabe bakicwa, bamaze no gusambanywa ku gahato. Akimara gukatirwa igifungo cya burundu yahise acika. Bivugwa ko yahungiye muri Uganda. Umugore we Kabarere Venantie wakoraga muri SOS/ Gikongoro akatiye burundu kubera guhamwa n’ibyaha byo kwicisha abana b’imfubyi 29 bahahungiye baturutse i Kigali muri SOS Kacyiru. Afungiye muri gereza ya Nyamagabe.</p>
<p><strong>9)	Jenda, Nyamagabe</strong></p>
<p>Mugwaneza Léonard yari umuyobozi w’icyo kigo nderabuzima. Akomoka mu yahoze ari Perefegitura ya Cyangugu muri Komini Kirambo. Yagize uruhare mu iyicwa ry’abatutsi bari baharwariye mu kigo nderabuzima cya Musange n’abahungiye ku biro bya Komini Musange. Yahawe igihano cyo gufungwa burundu adahari. Aba i Bugande (Kampala). Akora mu ivuriro.</p>
<p><strong>10)	Kibeho, Nyaruguru</strong></p>
<p>Mutazihana Nathanael yari umuyobozi wa disipanseri ya Kibeho. Yakatiwe kuwa 05/7/2007 n’urukiko Gacaca rw’umurenge wa Kibeho igifungo cy’imyaka 25 rwemeza ko igihano cye azagikora mu buryo bukurikira: azatangirira kuri TIG ayikore imyaka 12,5 akurikizeho igihano cy’igifungo cy’imyaka 8,5 hanyuma arangirize ku isubikagifungo rizamara imyaka 4. Igifungo yaragikoze ariko nta TIG arakora. Ubu akora i Rwinkwavu.</p>
<p><strong>11)	Busanze, Nyaruguru</strong></p>
<p>Munyankindi Thomas wari umuforomo (assistant medical) yakoze jenoside mu yahoze ari Komini Nshili. Yahungiye I Burundi.</p>
<p><strong>Umwanzuro:</strong></p>
<p>Uru rutonde rwa bamwe mu baganga, abaforomo n’abakozi bo mu bitaro n’amavuriro CNLG yashoboye kumenya bijanditse muri Jenoside ruje rwiyongera ku rwagaragajwe ejo rurebana n’Umujyi wa Butare. Rurerekana ko benshi mu bari bashinzwe kuvura abantu batatiye igihango cy’umwuga wabo. Rurerekana kandi uburyo Jenoside yakorewe Abatutsi yabaye icyaha ndengakamere aho abaganga n’abaforo bareka umwuga wabo wo kurengera ubuzima bagahitamo kwica.</p>
<p>CNLG irasaba ibihugu bicumbikiye aba baganga, abaforomo n’abakozi b’inzego z’ubuzima bakoze jenoside, kandi bikaba byarabahaye akazi ko kuvura, ko bahagarikwa ku murimo wo kuvura, bakavanwa ku rutonde rw’abaganga n’abaforomo bemerewe gukora umwuga wo kuvura kandi bagashyikirizwa ubutabera mu gihe cya vuba.</p>
<p>CNLG ishimiye abantu bose bakomeje kugira uruhare muri iki gikorwa cy’ubutabera mu mahanga kugira ngo abakoze Jenoside bagatoroka igihugu babazwe ibyo bakoze.</p>
<p><strong>Iyi ni inyandiko yo ku wa 15/05/2020, Kigali Today ikesha  Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG)</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kabgayi_muhanga_jenoside.jpg"
				length="148215"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Uburemere bw'uruhare rw'abaganga n'abaforomo muri Jenoside yakorewe Abatutsi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/uburemere-bw-uruhare-rw-abaganga-n-abaforomo-muri-jenoside-yakorewe-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/uburemere-bw-uruhare-rw-abaganga-n-abaforomo-muri-jenoside-yakorewe-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-05-14T12:04:19Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Kimwe mu biranga ubukana bwa Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994, ni uko nta hantu na hamwe abicanyi batakoreye Jenoside, haba muri za Kiliziya, mu nsengero no mu mavuriro.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Uburemere bw&#8217;uruhare rw’abaganga n’abaforomo muri Jenoside yakorewe Abatutsi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_135846 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/huye_butare_jenoside.jpg' width="700" height="463" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Ikiremereye kurushaho ni uko na bamwe mu bari bashinzwe kurengera ubuzima bw’abantu, harimo abaganga babirahiriye mu mwuga wabo, ari bo babaye ku isonga yo gukora Jenoside, cyane cyane mu bitaro, mu bigo nderabuzima no mu mavuriro.</p>
<p>Benshi mu baganga n’abaforomo bishe Abatutsi bari bahungiye mu bitaro, abandi bagiye mu bitero no gutanga amabwiriza yo kwica. Ubu bwicanyi bwakorewe hose mu Rwanda.</p>
<p>Bamwe muri bo barafashwe, baraburana, bahamwa n’ibyaha, barafungwa muri gereza zo mu Rwanda. Abandi barakidegembya aho bahungiye mu mahanga, hakaba harimo n’abashatse akazi mu bitaro n’amavuriro yo mu mahanga, hirengagijwe amahame y’umwuga wabo batatiye.</p>
<p>Muri aba baganga, harimo abageze mu mahanga batangiza ibikorwa byo gukomeza kubiba ingengabitekerezo ya Jenoside, gupfobya no guhakana Jenoside yakorewe Abatutsi, gusebya ubuyobozi bw’u Rwanda no gushinga, hirya no hino ku isi, imitwe yitwa ko ari iya politiki ishingiye ku ngengabitekerezo ya Jenoside harimo FDLR, FDU-Inkingi, RUD URUNANA n’indi.</p>
<p>Kuri bamwe muri bo Urwego Rukuru rw’Ubushinjacyaha rwatanze impapuro zibafata, ubu bakaba bari mu bashakishwa na Interpol. Abaganga n’abaforomo bakoze Jenoside bahungiye mu bihugu bitandukanye birimo: u Bufaransa, u Bubiligi, u Buholandi, u Bwongereza, u Butaliyani, Norvège, Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Canada, Afurika y’Epfo, Zambia, Kenya, Uganda, Malawi, Swaziland, u Burundi n’ahandi.</p>
<p>Mu gihugu hose, umubare w’abaganga n’abaforomo bamenyekanye bakoze Jenoside ni mirongo itanu n’icyenda (59), harimo makumyabiri na batanu (25) bakoreye Jenoside mu Mujyi wa Butare.</p>
<p>Naho umubare wose w’abaforomo bakoze Jenoside bashoboye kumenyekana ni mirongo irindwi na bane (74), harimo mirongo itatu n’umwe (31) bakoreye Jenoside mu Mujyi wa Butare.</p>
<p>Ibitaro bya kaminuza bya Butare (CHUB) ni byo byaciye agahigo mu kugira umubare munini w’abaganga bakoze Jenoside.</p>
<p>Iyi nyandiko irerekana uruhare rukomeye rw’abo bantu mu bwicanyi bwabereye mu Mujyi wa Butare, ikagaragaza ko abaganga makumyabiri na batanu (25), abanyeshuri batatu (03) bigiraga ubuganga muri Kaminuza y’u Rwanda n’abaforomo mirongo itatu n’umwe (31) babaye abicanyi.</p>
<p>Mu baganga harimo n’inzobere zo mu rwego rwo hejuru u Rwanda rwari rufite.</p>
<p>Komisiyo y’Igihugu yo kurwanya Jenoside irasaba ko abo baganga n’abaforomo bakoze Jenoside bagahungira mu mahanga, imyaka ikaba ibaye makumyabiri n’itandatu (26), bahagarikwa mu mirimo yo kuvura, bakagezwa imbere y’ubutabera.</p>
<p>Umugereka w’iyi nyandiko uragaragaza ibyaha byakozwe n’abaganga n’abaforomo, aho babikoreye n’ibyemezo byafashwe n’Inkiko z’u Rwanda.</p>
<p><strong>I.	URUHARE RW’ABAGANGA MURI JENOSIDE MU MUJYI WA BUTARE</strong></p>
<p><strong>1)	Dr Nshimyumuremyi Jean-Berchmans </strong></p>
<p>Avuka muri Komini Butaro mu Ruhengeri. Muri 1994, yari umuyobozi wungirije wa Kaminuza y’u Rwanda (UNR).</p>
<p>Ni umwe mu bari ku isonga ry’icurwa ry’umugambi wa Jenoside muri Kaminuza no mu Mujyi wa Butare. Yashinze udutsiko tw’abicanyi twateguye tunashishikariza iyicwa ry’Abatutsi mu Mujyi wa Butare harimo akitwaga “Cercle des intellectuels Rwandais à Butare” kanditse inyandiko nyinshi zibiba urwango n’ubwicanyi.</p>
<p>Ku wa 24/11/2009 Urukiko Gacaca rw’Umurenge Butare Ville rwamukatiye igihano cy’igufungo cya burundu rumaze kumuhamya icyaha cya Jenoside kigizwe no kujya mu nama zitegura Jenoside muri Kaminuza no mu bitaro bikuru bya kaminuza (CHUB), gushishikariza abakozi kwica abatutsi, kwicisha abarimu n’abanyeshuri b’abatutsi, gushyiraho no kuyobora umutwe w’Interahamwe muri Kaminuza ya Butare.</p>
<p>Urukiko rwemeje kandi ko Dr Nshimyumuremyi Jean Berchmans yari yarashinze agatsiko ko gukusanya inkunga (amafaranga) igenewe Interahamwe n’ubwicanyi, agatsiko kitwaga “Comité de financement de l’auto-défense civile” yari afatanyije na Rutayisire Faustin wari superefe kuri Perefegitura ya Butare, Sebalinda Jean Baptiste wari Umuyobozi w’Ubutegetsi n’Imari (DAF) mu ruganda rw’ibibiriti i Butare na Gakwaya Venant w’umucuruzi.</p>
<p>Amafaranga yanyuzwaga kuri konti No 84343 bari barafunguje muri BK, ishami rya Butare. Dr Nshimyumuremyi kandi yahamwe n’ibyaha byo kuba yaratotezaga Abatutsi kuva kera barimo Porofeseri Jean Baptiste Habyarimana wishwe muri Jenoside ari Perefe wa Butare no kuba yarafatanyije ubwicanyi n’abaganga bo muri CHUB.</p>
<p><strong>2)	Dr Nshimyumukiza Jotham </strong></p>
<p>Muri Jenoside niwe wari umuyobozi w’ibitaro bya CHUB kugeza ahunze mu kwezi kwa Nyakanga 1994. Yicishije abarwayi ndetse n’abaganga n’abaforomo yayoboraga barimo Karekezi Jean-Claude wari umuforomo, kuko yabwiye abasirikari bo muri ESO ko ari umututsi bamunigira imbere y’abarwayi. Nk’umuyobozi mukuru w’ibitaro, Dr Nshimyumukiza Jotham niwe uri ku isonga ry’ibikorwa byose by’ubwicanyi bwabereye muri CHUB.</p>
<p><strong>3)	Dr Munyemana Sosthène</strong></p>
<p>Akomoka mu cyahoze ari Komini Musambira (Gitarama) aho yavukiye muri 1955 akaba yari mu Ishyaka rya MDR. Yakoraga mu bitaro bya Kaminuza i Butare (CHUB) ari nako atanga amasomo muri Kaminuza y’u Rwanda, Ishami ry’Ubuvuzi. Inkiko Gacaca zamuburanishije adahari ku byaha yakoreye muri CHUB n’ibyaha bya jenoside yakoreye i Tumba aho yari atuye muri komini Ngoma ya Butare.</p>
<p>Yakatiwe na Gacaca igifungo cy’imyaka 30 ku wa 05/08/2007 naho ku wa 22/01/2010 Urukiko Gacaca rwa Ngoma mu bujurire rwazamuye igihano rumukatira adahari igifungo cya burundu rumaze kumuhamya uruhare rwe mu itegurwa n’ikorwa rya Jenoside mu Mujyi wa Butare, by’umwihariko muri CHUB aho yishe abagore n’abana kimwe n’aho yari atuye i Tumba.</p>
<p>Mu mabi yakoreye i Tumba harimo gufungirana Abatutsi mu cyumba cy’inama cya segiteri Tumba akajonjora abicwa barimo Philippe Musake na Laurence Kanayire. Ibindi byamuhamye ni ugutanga intwaro yahawe na Kambanda Jean wari Minisitiri w’Intebe no gukora ubwicanyi kuri bariyeri yo ku Mukoni.</p>
<p>Dr Munyemana Sosthène yahungiye mu Bufaransa muri 1994, akomeza akazi ke k’ubuganga mu bitaro bya Villeneuve-sur-Lot, ahagarikwa muri 2009. Mu kwezi ku Ukuboza 2018 umushinjacyaha w’Ubufaransa yafashe icyemezo cyo kumugeza imbere y’ubutabera ariko ikirego cya mbere ku byaha bya Dr MUNYEMANA muri jenoside yakorewe Abatutsi cyatanzwe mu Bufaransa mu Rukiko rwa Bordeaux (TGI Bordeaux) mu mwaka wa 1995.</p>
<p><strong>4)	Dr Rwamucyo Eugène </strong></p>
<p>Yavukiye mu cyahoze ari Komini Gatonde mu Ruhengeri, akaba yari umuyobozi wa “Centre Universitaire de Santé Publique de Butare/ CUSP”, Ikigo cya Kaminuza y’u Rwanda. Dr Rwamucyo Eugène na we ari ku isonga ry’abateguye Jenoside mu Mujyi wa Butare.</p>
<p>Mu byaha yakoze, yategetse abaturage gutaburura imirambo bakajya kuyijugunya mu byobo byari byaracukuwe mbere. Ku wa 02/09/2009, Urukiko Gacaca rwa Ngoma rwamukatiye igihano cy’igifungo cya burundu rumaze kumuhamya ibyaha byo gushinga imitwe y’abicanyi yashishikarizaga ikorwa rya Jenoside, gutanga ibikoresho by’ubwicanyi, gufata bugwate abagore n’abakobwa b’abatutsikazi, kubara no kumenya abishwe.</p>
<p>Dr Rwamucyo ageze mu Bufaransa yahawe akazi mu bitaro bya Kaminuza bya Lille nyuma akorera ibitaro bya Maubeuge, ahagarikwa mu Ukwakira 2009, ibyo bitaro bimaze kumenya ko ashakishwa kubera uruhare rwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Ku wa 26/05/2010, Dr Rwamucyo yafashwe na Interpol hashingiwe ku mpapuro zo kumuta muri yombi zatanzwe n’Ubushinjacyaha Bukuru bw’u Rwanda, afatirwa mu irimbi rya Sannois aho yari yagiye guhamba umwicanyi Jean Bosco Barayagwiza waguye muri gereza y’Umuryango w’Abibumbye muri Benin aho yakoreraga igihano cy’igifungo cy’imyaka 35 yahawe n’Urukiko Mpanabyaha Mpuzamahanga Rwashyiriweho u Rwanda (TPIR/ICTR).</p>
<p>Dr Rwamucyo yafunzwe amezi ane (4) arekurwa ku wa 15/09/2010, Urukiko rw’Ubujurire rwa Versailles (mu Bufaransa) rwanga kumwohereza mu Rwanda, ariko rwemeza ko agomba gukurikiranwa mu Bufaransa. Imyaka icyenda irarenze nta butabera buratangwa.</p>
<p><strong>5)	Dr Bararengana Séraphin</strong></p>
<p>Akomoka mu Gasiza aho se NTIBAZIRIKANA Jean Baptiste bivugwa ko yatujwe n’abapadiri ahagana muri 1913. Ni ahahoze ari muri Komini Karago, ubu ni mu Mudugudu wa Gasiza, Akagali ka Nyundo, Umurenge wa Rambura mu Karere ka Nyabihu.</p>
<p>Igihe kirekire yabaye umuyobozi w’Ishami ry’ubuvuzi (doyen) muri kaminuza y’u Rwanda (UNR) ariko nk’abandi benshi yari n’umuganga muri CHUB. Ni murumuna wa Juvenal Habyarimana wari perezida wa Repubulika y’u Rwanda ndetse akaba no mubagize « AKAZU », agatsiko k’ibikomerezwa mu gisirikare no mu buyobozi bwite bwa Leta kari gafite ijambo rya nyuma ku butegetsi, imiyoborere, ubutabera, ubukungu n’igisirikare by’igihugu. Mu itegurwa rya Jenoside, Dr Bararengana yakanguriye abakozi bo muri CHUB kwitabira ubwicanyi no gutanga ibikoresho byo kwica.</p>
<p>Urukiko rwa Gacaca rw’Akagali ka Mamba, Umurenge wa Ngoma rwamukatiye igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) adahari ku wa 05/09/2007. Abandi icyo cyaha cyahamye muri urwo rubanza mu bufatanyacyaha bagahabwa igihano kimwe ni Dr Bigirimana Ignace, Dr Mugabo Pierre na Dr Karemera Alphonse. Dr Bararengana aba mu Bubiligi.</p>
<p><strong>6)	Dr Habarugira Pascal </strong></p>
<p>Yavukiye muri Komini Gafunzo (Cyangugu) mu Karere ka Nyamasheke, Umurenge wa Nyabitekeri mu mwaka wa 1957. Na we yakoraga muri CHUB ari muganga waminuje mu kuvura abagore (Gynécologue). Jenoside imaze guhagarikwa yabanje gukora igihe gito mu bitaro bikuru bya Kigali (CHUK), nyuma asubira gukora muri CHUB kugeza afungwa muri Werurwe 2005.</p>
<p>Ku wa 05/09/2007, Ubujurire bw’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma rwamukatiye igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) rumaze kumuhamya ibyaha byo kuba yarayoboye ubwicanyi bwabereye kuri bariyeri yo ku Mukoni yiciweho abantu benshi bajugunywaga mu cyobo bari baracukuye iruhande rwayo bitaga “Icyi Bisi”, kuba yaratanze umututsikazi witwa Mukangango Venantie akicwa, yishe umwana w’uruhinja w’umuhutukazi wari waramubyaranye n’umututsi. Ku wa 06/02/2008 Urukiko Gacaca rwamukatiye igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19) rumaze gusuzuma isubirishamo rye. Afungiye muri gereza ya Nyarugenge.</p>
<p><strong>7)	Dr Nsengiyumva Jean Népomuscène </strong></p>
<p>Yavukiye mu cyahoze ari komini Ruhondo (Ruhengeri) mu w’i 1947. Nyuma ya jenoside ahungutse yakoze mu bitaro bikuru bya Ruhengeri kugeza afashwe muri 2005.</p>
<p>Na we ku wa 05/09/2007, yahamijwe Jenoside na Gacaca yo mu Mujyi wa Butare ku byaha byo kuba yarajyaga mu nama zitegura kwica Abatutsi muri CHUB, gushishikariza abaganga, abaforomo n’abakozi ba CHUB gukora Jenoside no kubabuza kwakira no kuvura abarwayi b’abatutsi, bamwe bikaba byarabaviriyemo gupfa.</p>
<p>Yakatiwe igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30), afungiye muri gereza ya Huye. Umugore we Dr NYIRARUHANGO Berthe yakatiwe n’Inkiko Gacaca igihano cy’igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) ku wa 26/09/2007 adahari.</p>
<p><strong>8)	Dr Nyiraruhango Berthe </strong></p>
<p>Ni umuganga w’inzobere mu kuvura indwara zo mu muhogo, amazuru n’amatwi (ORL) wari warashakanye na Dr NSENGIYUMVA Jean Népomuscène. Bombi bakoraga mu bitaro ya Kaminuza y’u Rwanda. Dr Nyiraruhango Berthe yatangiye ubugome bwo kwikoma Abatutsi kuva muri 1990 ubwo bafungaga abo bitaga ibyitso by’Inkotanyi, we yari mu bakoraga lisiti z’Abatutsi bo gufunga. Muri Jenoside, Dr Nyiraruhango yatotezaga abarwayi b’Abatutsi akabaka indangamuntu akabarangira Interahamwe n’abasirikare bakaza bakabatwara bakabica; yanze kwakira no kuvura abarwayi b’abatutsi avuga ko atavura inyenzi.</p>
<p>Mu bo yishe bemejwe na Gacaca harimo umuforomo witwaga Hawa; yarezwe kandi kuba yarashimangiye umwana umusumari mu gutwi avuga ko atavura Inyenzi. Nyuma ya Jenoside, yahungiye muri Kenya. Ku wa 26/09/2007 nibwo Urukiko Gacaca rwamukatiye igihano cy’igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) adahari. Bivugwa ko yaguye mu buhungiro. Umugabo we, Dr Nsengiyumva Jean Nepomuscene, afungiye muri gereza ya Huye, yakatiwe igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) kubera ibyaha bya Jenoside yakoreye i Butare.</p>
<p><strong>9)	Dr Mugabo Pierre </strong></p>
<p>Ni umukwe wa Mbonyumutwa Dominique. Muri 1994 yakoraga muri “Laboratoire pharmaceutique” i Butare. Yakoze jenoside mu bitaro bya Kaminuza, agaragara no mu bwicanyi bwakorerwaga kuri bariyeri imbere ya Hotel Faucon.</p>
<p>Yakatiwe igifungo cy’imyaka 30 n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma, mu Karere ka Huye ku wa 05/09/2007 jenoside ku byaha byo kwica abaganga n’abarimu bari batuye i Buye, kuba mu gitero cyatwaye abana 25 bakuwe mu Rugo rukuru rw’Abenebikira (Maison Generalice) no gutanga abarwayi bakajya kwicwa.</p>
<p>Yakoze jenoside afatanyije n’umugore we Feresita Musanganire wakoraga muri CUSP Butare. Aba muri Afurika y’Epfo aho akora muri kaminuza ya Western Cape, mu ishami rya farumasi. We n’umugore we Musanganire Feresita bakora muri iyo kaminuza kandi bombi bakatiwe n’Inkiko Gacaca kubera ibyaha bya jenoside bakoreye muri Butare.</p>
<p><strong>10)	Dr Kageruka Martin</strong></p>
<p>Yari umuganga uvura indwara z’abagore (Gynécologie) muri CHUB ari na Nyumbakumi aho yari atuye. Yavukiye ku Kibuye muri Komini Mabanza, segiteri Mushubati muri 1946. Yaburaniye mu nkiko zisanzwe.</p>
<p>Mu byaha byamuhamye harimo kwitabira inama zitegura kandi zishishikariza ikorwa rya Jenoside muri CHUB, gukangurira abakozi ba CHUB gukora Jenoside harimo gushishikariza abaganga n’abaforomo kwanga kwakira no kuvura abarwayi b’Abatutsi. Mu byaha byahamye Dr Kageruka kandi, afatanyije na Liyetona Pierre Bizimana ku mabwiriza ya Kapiteni Ildephonse Nizeyimana, harimo iyicwa ry’umwamikazi Rosalie Gicanda.</p>
<p>Haba mu Rukiko rwa mbere Rwiremezo rwa Butare haba no mu Rukiko rw’Ubujurire rwa Kigali hose yahanishijwe igihano cy’igifungo cya burundu. Afungiye muri Gereza ya Nyarugenge.</p>
<p><strong>11)	Dr Ndindabahizi Jean Chrysostome</strong></p>
<p>Yakoraga muri CUSP, akomoka muri Nyakizu i Butare. Yari mu Ishyaka riharanira Imibereho Myiza na Demokarasi (PSD) nyuma ajya mu gice cya PSD power.  Yashinjwe mu rubanza rumwe na Dr Runyinya Barabwiriza wari umwarimu muri Kaminuza, akaba n’Umujyanama wa Perezida Habyarimana mu bya politiki. Ni urubanza rwabaye ku wa 05/09/2007.</p>
<p>Kuwa 11/05/2008, Inteko ya Tumba B yamukatiye adahari igihano cyo gufungwa burundu. Umugore we Dr Nduwamariya Jeanne avugwa mu kugira uruhare mu itegurwa rya Jenoside no mu ishyirwa mu bikorwa ryayo cyane cyane yitabira ubwicanyi kuri za bariyeri z’i Tumba. Aba bombi baba muri Gabon.</p>
<p><strong>12)	Dr Habiyaremye Innocent </strong></p>
<p>Akomoka mu cyahoze ari Komini Nkumba mu Ruhengeri aho yavukiye muri 1951. Ni inzobere yize microbiologie mu Bubiligi akaba yarakoraga muri laboratwari ya CHUB. Yahungiye ku Gikongoro agumayo akora muri Médecins Sans Frontières (MSF) kugeza afashwe agafungwa muri 1995.Yahamijwe ibyaha byo kuyobora inama zitegura Jenoside, gushyiraho za bariyeri no kuziyobora, ahanishwa igifungo cya burundu. Afungiye muri gereza ya Huye.</p>
<p><strong>13)	Dr Mutwewingabo Bernard </strong></p>
<p>Yari inzobere muri Anatomie – pathologie, akora muri laboratwari ya CHUB. Yahamwe n’ibyaha byo gutegura Jenoside, kwica no kugaba ibitero muri Kaminuza i Butare no mu Mujyi wa Butare. Ku wa 27/05/2009, Urukiko Gacaca rw’ubujurire rwa Ngoma rwamukatiye igifungo cya burundu y’umwihariko.</p>
<p>Yaguye muri gereza ya Huye. Umugore we, Marie-Thérèse Kampire, wigishaga muri Kaminuza, akaba umukobwa wa Dr Venant Ntabomvura, yakatiwe igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19) kubera gukora ibyaha bya Jenoside mu Mujyi wa Butare.</p>
<p><strong>14)	Dr Bigirimana Ignace bitaga Sederi (CDR)</strong></p>
<p>Akomoka muri Komini Gaseke (Gisenyi). Yavuraga muri CHUB. Yakatiwe na Gacaca igihano cy’imyaka mirongo itatu (30) ku wa 05/09/2007 ahamijwe icyaha cyo kujya mu mutwe w’abicanyi no kwica abatutsi i Butare. Yahungiye muri Kenya urubanza rutararangira ariko ubu aba muri Eswatini (igihugu cyahoze cyitwa Swaziland) akaba akora mu bitaro byitwa Mbabane Governmental Hospital.</p>
<p><strong>15)	Dr Karemera Alphonse </strong></p>
<p>Yavukiye muri Komini Nyabikenke (Gitarama) muri 1951. Yari umuyobozi w’Ishami ry’ubuganga rya Kaminuza i Butare. Dr Karemera ni umwicanyi ruharwa wayoboye ubwicanyi bwabereye mu bitaro bya Kaminuza i Butare no muri Kaminuza ahiciwe abanyeshuri, abakozi n’abarimu b’abatutsi.</p>
<p>Yitabiriye anayobora inama zitegura kandi zikangurira gukora Jenoside muri CHUB akagera n’aho ashishikariza abaganga n’abaforomo kwanga kwakira no kuvura abarwayi b’abatutsi. Yakatiwe na Gacaca adahari igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) ku wa 05/09/2007.</p>
<p><strong>16)	Dr Hakizimana Deogratias </strong></p>
<p>Yashinjwe mu rubanza rumwe na Dr Runyinya Barabwiriza wari umwarimu muri Kaminuza, akaba n’Umujyanama mu bya politiki wa Perezida Habyarimana, rwabaye ku wa 05/09/2007. Dr Hakizimana Deo yavugwagaho kuba yarajyaga mu nama zitegura kwica Abatutsi, gushishikariza Jenoside no kujya mu bitero.</p>
<p><strong>17)	Dr Nduwamariya Jeanne</strong></p>
<p>Yari umuganga mu bitaro bya Kabutare GSOB. Akomoka muri Komini Ndora (Butare). Yagize uruhare mu itegurwa rya Jenoside no mu ishyirwa mu bikorwa ryayo cyane cyane yitabira ubwicanyi kuri za bariyeri z’i Tumba. Azwiho cyane kwibasira by’umwihariko umuryango wa Berekimasi ahiga bukware umukobwa we Chantal kugeza aho yatangaga amafaranga ngo ahigwe, aboneke yicwe.</p>
<p>Ariko nawe yivugiraga ko azamwiyicira. Hari inama nyinshi zitegura Jenoside zabereye mu rugo rwe n’umugabo we. Ni umugore wa Dr Jean Chrysostome Ndindabahizi. Yaburanishijwe n’Inkiko Gacaca adahari akatirwa burundu y’umwihariko n’Inteko ya Tumba B tariki ya 28/10/2009.</p>
<p><strong>18)	Dr Mwigimba Cyrille </strong></p>
<p>Yari umuganga muri CHUB. Yahamijwe icyaha cya Jenoside ku wa 20/11/2009 n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Butare-Ville kigizwe n’ibi bikorwa: kwanga kuvura abarwayi b’abatutsi akabavangura no kubaha abasilikare bakabica afatanyije na Dr Rugina Nizeyimana Emmanuel na Dr Habimana Lin, kujya mu nama zateguraga Jenoside muri Kaminuza no muri CHUB, gutunga imbunda mu buryo butemewe n’amategeko aho yari atuye ku i Taba no kujya mu bitero byishe Abatutsi mu Rugo rukuru rw’Abenebikira (Maison Generalice), ahavanywe abana makumyabiri na batanu (25) bakajyanwa kwicwa. Urukiko rwamukatiye igifungo cya burundu y’umwihariko.</p>
<p><strong>19)	Dr Habimana Lin </strong></p>
<p>Ni umuganga w’umurundi wakoraga mu bitaro bya kaminuza. Ku wa 20/11/2009 yahamijwe n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Butare-Ville mu rubanza rumwe na Dr Rugina na Dr Mwigimba ibyaha byo gutunga agatoki abarwayi b’Abatutsi bakabaha abasirikare bo mu Ishuri ry’abasuzofisiye (Ecole des Sous-Officiers - ESO) ngo bajye kwicwa, kwanga kuvura abarwayi b’abatutsi bakabavangura bakabaha abasilikare n’Interahamwe bakajyanwa kwicwa, kwitabira inama z’ubwicanyi muri CHUB no muri Kaminuza bagambiriye kwicisha abakozi n’abanyeshuri b’abatutsi. Yahanishijwe igihano cy’igifungo cya burundu adahari.</p>
<p><strong>20)	Dr Nyagasaza Aloys</strong></p>
<p>Yakatiwe ku wa 16/11/2009 n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma igifungo cya burundu amaze guhamwa n’ibyaha byo kwamamara mu bwicanyi mu Mujyi wa Butare cyane cyane ku Mukoni na Kabutare, kwicira Abatutsi kuri bariyeri, gutunda imirambo akoresheje imodoka no kuba yarishe ubwe Nkundayezu Bernardin na Mushumba. Dr Nyagasaza kandi yari yaragaragaye nk’umufatanyacyaha wa Dr Habarugira Pascal mu rubanza rwaciwe n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma ku wa 06/02/2008, ahamwa n’ibyaha birimo kuba kuri bariyeri yo ku Mukoni yiciweho abantu benshi.</p>
<p><strong>21)	Dr Sijyeniyo Charles </strong></p>
<p>Yari umuganga w’amenyo n’indwara zo mu kanwa wize mu gihugu cy’Uburusiya, akomoka i Cyarwa mu cyahoze ari perefegitura ya Butare. Yahamijwe jenoside n’Inteko Gacaca yo mu Mujyi wa Butare ku wa 05/09/2007, hamwe na Dr Hakizimana Deo. Ibyaha byamuhamye ni ibyo kuba yarajyaga mu nama zitegura kwica Abatutsi, gushishikariza Jenoside no kujya mu bitero.</p>
<p><strong>22)	Dr Twagirayezu Emmanuel</strong></p>
<p>Yavutse muri 1950, avukira muri komini Ndora mu cyahoze ari perefegitura ya Butare, ubu ni mu Karere ka Gisagara. Ku wa 26/03/2010, Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma rwamuhamije ibyaha bya jenoside birimo: kujya mu nama zitegura Jenoside, guha abasilikare abatutsi biciwe ku bitaro, gushishikariza ikorwa rya Jenoside, kujya mu bitero akaba yaragize uruhare mu iyicwa ry’abatutsi bitwa Mujejende na Sebera no gusambanya abatutsikazi ku gahato barimo abanyeshuri. <br class='autobr' />
Yakatiwe adahari igifungo cya burundu.</p>
<p><strong>23)	Dr Ngirabatware Bruno </strong></p>
<p>Yavuraga mu bitaro bya Kaminuza i Butare. Nyuma ya Jenoside yahungiye muri Malawi, akaba ashakishwa n’ubutabera bw’u Rwanda. Yakatiwe imyaka 30 y’igifungo. Avukana na Mbonampeka Stanislas wahoze ari Minisitiri w’ubucamanza wo muri PL power wakoreye Jenoside i Ndera. Dr Ngirabatware Bruno yakatiwe imyaka 30 y’igifungo, atoroka ubutabera urubanza rutararangira.</p>
<p><strong>24)	Dr Gatera Godefroid </strong></p>
<p>Yakoraga muri serivisi yo kubaga abarwayi (chirurgie). Urukiko Gacaca rwa Butare rwamuhamije ibyaha byo gutegura no gukora Jenoside muri CHUB. Yaguye muri gereza ya Huye aho yakoreraga igihano yahawe.</p>
<p><strong>25)	Dr Murengezi Ildephonse </strong></p>
<p>Yari umuyobozi w’ikigo kigo cy’igihugu gishinzwe imiti (Laboratoire Pharmaceutique  bitaga LABOPHAR) I Butare. Akomoka mu yahoze ariko Komini Ruhashya muri Butare, ubu ni mu Karere ka Huye. Na we yakoreye Jenoside i Butare. Ku wa 26/03/2009, Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma, Akarere ka Huye, rwamukatiye igihano cy’igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19) rumaze kumuhamya ibyaha byo kujya kuri bariyeri yiciweho Abatutsi no mu bitero byishe Abatutsi ahantu hatandukanye mu Mujyi wa Butare.</p>
<p>Yahamwe kandi no kujya mu nama zitegura Jenoside zaberaga kwa Gasengayire, akaba yaranakanguriraga abakozi yayoboraga gushakisha no kwica Abatutsi. Ubu aba mu Bufransa cyangwa mu Busuwisi.</p>
<p><strong>26)	Dr Rutagengwa Emmanuel</strong></p>
<p>Yavukiye i Cyarwa muri Komini Ngoma i Butare muri 1954, ubu ni mu Karere ka Huye. Muri 1994 yakoraga mu kigo cy’igihugu gishinzwe imiti cyari gifite icyicaro i Butare. Kuwa 29/10/2008, Inteko Gacaca ya Cyarwa Cyimana A yamukatiye igihano cy’igifungo cya burundu y’umwihariko amaze guhamwa n’ibyaha bya jenoside muri Butare.</p>
<p>Mu byaha byamuhamye harimo gukoresha inama zitegura kandi zikora Jenoside, kuba yarahoraga yitwaje imbunda, akaba yarajyanye imodoka ya LABOPHAR irimo abasilikare gukora ubwicanyi burimo ubwahitanye Nzovu. Yagiye mu bitero byinshi afatanyije na Niyibizi Benoit, Gashirabake Louis, Mutwewingabo na Sendege. Yagiye kandi mu gitero cyagiye guhiga umugabo wa Ntakirutimana Mariya. Yahamwe kandi n’icyaha cyo gusambanya abagore n’abakobwa b’abatutsikazi ku gahato. Ubu aba mu gihugu cya Malawi.</p>
<p><strong>27)	Teganya Leonard </strong></p>
<p>Muri 1994 yari umunyeshuri mu mwaka wa nyuma wa kaminuza, Ishami ry’ubuganga. Yakoraga urutonde rw’abarwayi b’Abatutsi binjiye mu bitaro, akajya kuzana interahamwe n’abasirikare bakabatwara bakabica.</p>
<p>We ubwe yarishe, afata n’abagore ku ngufu.  Muri 1994, Teganya yahungiye muri Canada asaba ubuhungiro, nyuma ahungira muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika, afatirwayo, akatirwa igifungo cy’amezi 97 kubera kubeshya inzego z’abinjira n’abasohoka muri Leta Zunze Ubumwe z’Amerika ku ruhare rwe muri Jenoside.</p>
<p><strong>28)	Bikomagu </strong></p>
<p>Yigaga muri Kaminuza Ishami ry’ubuvuzi ari n’umusilikare, acumbitse kwa Dr Ndindabahizi Jean Chrysostome.  Mu rubanza rwa Dr Habarugira Pascal rwaciwe n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma ku wa 06/02/2008, Bikomagu yagaragajwe nk’umuntu wagize uruhare mu bitero byo guhiga abatutsi babaga bataricwa muri Kaminuza Nkuru y’u Rwanda (UNR), mu ishyamba rya kaminuza (Arboretum) no mu byumba babaga bihishemo.</p>
<p><strong>29)	Mupenzi Jean de la Paix</strong></p>
<p>Yari umunyeshuri muri kaminuza, urukiko Gacaca rwa Butare ville A rwamukatiye igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) ku wa 09/10/2009. Yatorotse ubutabera amaze gukatirwa. Bikomagu, Mupenzi na Teganya muri Butare bafatwaga nk’abaganga (docteurs) kuko bigaga mu Ishami ry’ubuvuzi kandi bababona mu bitaro bimenyereza.</p>
<p> </p>
<p><strong>II.	URUHARE RW’ABAFOROMO MURI JENOSIDE MU MUJYI WA BUTARE</strong></p>
<p><strong>1)	Remera Simeon</strong></p>
<p>Yari umuforomo (assistant médical) akorera ikigo cy’abafite ubumuga bwo mu mutwe cya CARAES, ishami rya Butare. Yari umukuru wa CDR muri Perefegitura ya Butare. Ni umwe mu bayoboye Jenoside ahantu hatandukanye mu Mujyi wa Butare no muri Komini Runyinya aho yakomokaga.</p>
<p>Kuwa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rwamukatiye adahari igihano cy’igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30). Umugore we, Gemma, yari umuforomokazi, Urukiko Gacaca rwa Tumba B rwamukatiye ku wa 27/07/2009 igihano cyo gufungwa burundu rumaze kumuhamya ibyaha bya jenoside yakoreye i Tumba.</p>
<p><strong>2)	Musanganire Felesita</strong></p>
<p>Yakoraga mu mushinga wa SIDA mu kigo cya kaminuza cyari gishinzwe ubuvuzi rusange (CUSP). Akomoka i Gitarama, ni umukobwa wa Dominique Mbonyumutwa wagizwe Perezida wa mbere w’u Rwanda.</p>
<p>Ku wa 20/12/2006, Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma rwamukatiye adahari igifungo cy’imyaka makumyabiri n’itanu (25). Mu byaha byamuhamye harimo iyicwa rya Prof. Pierre-Claver Karenzi biciye kuri bariyeri y’imbere ya Hotel Faucon, gufatanya na Dr Eugene Rwamucyo mu rupfu rwa Cécile Nyirasikubwabo wahoze ari umukozi wa CUSP.</p>
<p>Kuri iyo bariyeri Félicitée Musanganire yakoraga akazi ko kugenzura indangamuntu z’abantu atandukanya Abahutu n’Abatutsi, agatanga Abatutsi bakicwa n’interahamwe n’abasilikare. Yahungiye muri Afurika y’Epfo aho akora mu kigo gishinzwe iby’icyorezo cya sida cya kaminuza ya Western Cape, ari naho yakomereje amashuri amaze guhunga. Umugabo we Dr Pierre Mugabo bafatanyije gukora jenoside i Butare yakatiwe igihano cy’imyaka mirongo itatu (30) ku wa 05/09/2007.</p>
<p><strong>3)	Umubikira Mukarubibi Tewopista</strong></p>
<p>Ni umwenebikira wari ushinzwe igikoni cya CHUB mu bijyanye no kugaburira abarwayi biganjemo abakene badafite imiryango yabo ibagemurira. Yahamijwe ibyaha bitandukanye kubera gufatanya n’abaganga, abaforomo n’abandi bakozi ba CHUB mu bwicanyi bwakorewe mu bitaro bya Kaminuza. Inteko y’Urukiko Gacaca rwa Butare-ville rwamukatiye imyaka mirongo itatu (30) ku wa 11/08/2006. Afungiye muri gereza ya Nyamagabe.</p>
<p><strong>4)	Mukamuzima Philomene alias Kinanda</strong></p>
<p>Yavukiye ku Gikongoro muri 1954 mu yahoze ari komini Nshili.  Yakoze muri ONAPO/ Butare kuva muri 1993 ashinzwe serivisi yo kuringaniza imbyaro avuye muri CUSP aho yari umuforomokazi.  Yabaga mu itsinda ry’abicanyi ryari ryarashyizweho na Pauline Nyiramasuhuko n’umuhungu we Arsene Shalom Ntahobari, akaba yari n’inshuti magara ya Dr Seraphin Bararengana, murumuna wa Perezida Habyarimana.</p>
<p>Yabaga kandi mu itsinda ry’abategura Jenoside ryo muri CUSP. Mu bwicanyi yafatanyije kandi na Dr Rwamucyo Eugene na Depite Febronie Nsaguye wo muri MRND. Ku wa 26/03/2008, yahamijwe n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma ibyaha byo kujya mu nama zitegura jenoside kuri CUSP, gushyigikira ikorwa rya jenoside, kugenzura no kugambanira abakozi bagenzi be b’abatutsi bakicwa. Yakatiwe igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19).</p>
<p><strong>5)	Mukarurangwa Marie Rose bitaga Kaporali</strong></p>
<p>Akomoka i Mpare mu yahoze ari Komini Huye aho yavukiye muri 1959, ubu ni mu Karere ka Huye. Ni umukobwa wa Banyangiriki Zakariya wabaye Depite wa MRND igihe kinini. Bamuhimbaga izina rya Kaporali kubera ubugome bwe.</p>
<p>Ku wa 04/06/2008, yahamijwe n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma ibyaha byo kujya mu nama zitegura jenoside kuri CUSP, gushyigikira ikorwa rya jenoside, kugenzura no kugambanira abakozi bagenzi be b’abatutsi bakicwa, harimo barindwi (7) bashoboye kumenyekana. Yakatiwe igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19).</p>
<p><strong>6)	Mukabandora Scolastique </strong></p>
<p>Yari umuforomo mu bitaro bikuru bya kaminuza (CHUB) i Butare. Yavukiye i Ruli mu cyahoze ari komini Nyamabuye (Gitarama) mu mwaka wa 1952. Ku wa 05/09/2007,</p>
<p>Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Butare rwamuhamije icyaha cyo kwaka indangamuntu abarwayi, gucomokora serumu z’abarwayi b’abatutsi, kwica ubwe uruhinja arukubise hasi rucuritse umutwe, gutanga abarwayi ngo bajye kwicwa no kujya mu nama zitegura ubwicanyi ku bitaro.</p>
<p>Yari yakatiwe igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) nyuma gihindurwamo igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19) mu bujurire ku wa 15/03/2008. Yarangije igihano.</p>
<p><strong>7)	Mukamunana Juliette </strong></p>
<p>Yavutse muri 1952, avukira i Gahini mu Karere ka Kayonza. Yakoraga mu mushinga wa Croix Rouge muri CHUB. Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma rwamuhamije ibyaha byo kugambanira abatutsi bakicwa, kwigamba no kwishimira iyicwa ry’abatutsi, kwaka indangamuntu agamije kuvangura no kwerekana abatutsi bo kwica.</p>
<p>Ku wa 16/03/2007 Inteko y’Umurenge wa Ngoma (Huye) yemeje guhindura imikirize y’urubanza rwa mbere yakatiwemo igihano cy’imyaka mirongo itatu (30). Uru Rukiko rwasanze ubuhamya bwatanzwe budahuye n’ibyaha by’uregwa, rumuhanisha igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19). Yarangije igihano yakatiwe.</p>
<p><strong>8)	Uwimana Tereza </strong></p>
<p>Akomoka ku Gisenyi, yari umuforomokazi ukorera muri CUSP. Ku wa 04/06/2008, Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Butare Ville rwamuhamije ibyaha byo kujya mu nama zateguye Jenoside kuri CUSP, kugambanira abakozi b’abatutsi bakicwa no gushishikariza ikorwa rya Jenoside. Yakatiwe igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19).</p>
<p><strong>9)	Nyiramisago Tereza</strong></p>
<p>Akomoka muri Komini Shyanda (Butare), akaba ari mushiki wa Tewodori Sindikubwabo wari perezida wa Guverinoma y’Abatabazi. Yabaga mu itsinda ry’abategura Jenoside. Ku wa 04/06/2008, yahamijwe n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma ibyaha byo kujya mu nama zitegura jenoside kuri CUSP, gushyigikira ikorwa rya jenoside, kugenzura no kugambanira abakozi bagenzi be b’abatutsi bakicwa, harimo barindwi bashoboye kumenyekana. Yakatiwe igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19).</p>
<p><strong>10)	Kantengwa Annonciata </strong></p>
<p>Akomoka muri Komini Ngoma (Butare). Yabaga mu itsinda ry’abategura Jenoside. <br class='autobr' />
Ku wa 04/06/2008, yahamijwe n’Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma ibyaha byo kujya mu nama zitegura jenoside kuri CUSP, gushyigikira ikorwa rya jenoside, kugenzura no kugambanira abakozi bagenzi be b’abatutsi bakicwa, harimo barindwi (7) bashoboye kumenyekana. Yakatiwe igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19).</p>
<p><strong>11)	Nyirahirwa Immakulata</strong></p>
<p>Ku wa 30/01/2008, Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma rwamuhamije ibyaha bya jenoside byo kwica abatutsi muri CHUB, kwica impinja akazijugunya mu cyobo cya ruhurura. N’ubwo ibyo byaha bikomeye kandi akaba yaraburanye atemera icyaha Urukiko rwamuhanishije igifungo cy’imyaka cumi n’itanu (15). Ni igihano gito ugereranyije n’uburemere bw’icyaha cyo kwica impinja kandi yari umuforomo. Mu rundi rubanza rwabaye ku wa 26/09/2007, Nyirahirwa Immaculée yari yahanishijwe igifungo cy’imyaka cumi n’umunani (18).</p>
<p><strong>12)	Musabyemariya Mariserina </strong></p>
<p>Akomoka mu cyahoze ari Komini Ndora (Butare). Ni umukobwa wa Dr Ntabomvura Venant. Ku wa 16/07/2008 yahamijwe n’Urukiko Gacaca rwa Butare Ville, Umurenge wa Ngoma icyaha cya Jenoside kigizwe no kuvuga amagambo ashishikariza umugambi wa Jenoside no kuba yari mu gatsiko k’abagore bakoraga inama zitegura Jenoside kuri CUSP. Yaburanye yemera icyaha, ariko abikora atinze. Yakatiwe igifungo cy’imyaka cumi n’ibiri (12).</p>
<p><strong>13)	Murara Gabriel </strong></p>
<p>Ku wa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rw’Akagari ka Mamba rwamuhamije icyaha cya Jenoside akatirwa igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) adahari ahamijwe icyaha cyo kwica Abatutsi muri CHUB no mu Mujyi wa Butare.</p>
<p>Urukiko Gacaca rwa Gishamvu rwamukatiye igifungo cya burundu ku wa 19/12/2008.</p>
<p><strong>14)	Twahirwa Joseph </strong></p>
<p>Yahamijwe ibyaha bya jenoside bigizwe no: kujya mu bitero, gukoresha inama zitegura Jenoside, gutanga udushoka two gukora Jenoside, kwigisha abakozi bato gukora jenoside no gukora Jenoside muri CHUB. Ku wa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rw’Umurenge wa Ngoma rwamuhamije icyaha cya Jenoside akatirwa igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) adahari.</p>
<p><strong>15)	Uwimbabazi Emmanuel bitaga Irivan </strong></p>
<p>Yari ukuriye abaforomo n’ababyaza ku bitaro bya Kabutare. Hari n’abandi bagenzi be babiri (2) Ildephonse wakoraga muri Laboratwari na Alexis wakoraga muri serivisi y’ubuvuzi bw’abana nabo bagize uruhare mu kwica abatutsi mu Mujyi wa Butare no ku bitaro bya Kabutare.</p>
<p><strong>16)	Habimana Athanase </strong></p>
<p>Ku wa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rwamuhamije icyaha cya Jenoside akatirwa igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) adahari ahamijwe icyaha cyo kwica Abatutsi muri CHUB no mu Mujyi wa Butare.</p>
<p><strong>17)	Gatera Anastase </strong></p>
<p>Ku wa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rw’Akagari ka Mamba rwamuhamije icyaha cya Jenoside akatirwa igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) adahari ahamijwe icyaha cyo kwica Abatutsi muri CHUB no mu Mujyi wa Butare.</p>
<p><strong>18)	Kubwimana Theodore  </strong></p>
<p>Ku wa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rwamuhamije icyaha cya Jenoside akatirwa igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) adahari ahamijwe icyaha cyo kwica Abatutsi muri CHUB no mu Mujyi wa Butare.</p>
<p><strong>19)	Mukandekezi Foromina</strong></p>
<p>Urukiko Gacaca rwa Ngoma rwamuhamije ibyaha byo kuba yarakaga abatutsi indangamuntu akazishyikiriza abasilikare bakabica, gusohora abarwayi b’abatutsi mu bitaro bya CHUB ngo bicwe n’ubufatanyacyaha mu iyicwa ry’Abatutsibaguye mu bitaro bya kaminuza. Yakatiwe igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) ku wa 19/03/2008.</p>
<p><strong>20)	Rwaliye Constance </strong></p>
<p>Ni umurundikazi wakoraga muri serivisi y’ababyeyi (maternite) ya CHUB. Yicishije abarwayi n’abakozi b’Abatutsi harimo uwari umukozi muri laboratwari ya CHUB witwaga Protais Nyangezi. Nyuma ya jenoside yasubiye i Burundi. Ku wa 05/09/2007, yakatiwe adahari n’Urukiko Gacaca igihano cy’igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19).</p>
<p><strong>21)	Hakizimana Gerard alias Kazungu </strong></p>
<p>Ku wa 29/09/2007, Urukiko Gacaca rwamuhamije ibyaha byo kujya mu nama z’ubwicanyi muri CHUB, gufatanya n’abandi kwica abatutsi muri CHUB no muri Kaminuza y’u Rwanda. Yakatiwe adahari igifungo cy’imyaka cumi n’umunani (18).</p>
<p><strong>22)	Ryumeko Charlotte:</strong> Yari umuforomokazi w’Umurundi. Ku wa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rwamuhamije Jenoside rumukatira igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30).</p>
<p><strong>23)	Nikuze Venantie:</strong> Ku wa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rwamuhamije ibyaha bya Jenoside rumukatira igifungo cy’imyaka cumi n’umunani (18).</p>
<p><strong>24)	Mukarugwiza Monique:</strong> Urukiko Gacaca rwamuhamije ibyaha bya Jenoside rumukatira igifungo cy’imyaka mirongo itatu (30) ku wa 26/09/2007.</p>
<p><strong>25)	Ukobizaba Janvier:</strong> Ku wa 26/09/2007 yahamijwe ibyaha bya jenoside, Urukiko Gacaca rumukatira igifungo cy’imyaka cumi n’umunani (18).</p>
<p><strong>26)	Nahimana Jean:</strong> Yakatiwe n’Urukiko Gacaca igifungo cy’imyaka cumi n’umunani (18) ku wa 26/09/200 rwamuhamije ibyaha bya Jenoside.</p>
<p><strong>27)	Ntahobavukira Réverien:</strong> Ku wa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rwamuhamije ibyaha bya Jenoside rumukatira igifungo cy’imyaka cumi n’umunani (18).</p>
<p><strong>28)	Kangabo Boniface:</strong> Yakatiwe igifungo cy’imyaka cumi n’umunani (18) ku wa 26/09/2007, Urukiko Gacaca rwamuhamije ibyaha bya Jenoside.</p>
<p><strong>29)	Rubangisa Alexis:</strong> Urukiko Gacaca rwamuhamije ibyaha bya Jenoside rumukatira igifungo cy’imyaka cumi n’umunani (18) ku wa 26/09/2007.</p>
<p><strong>30)	Munyentwali Martin:</strong> Yakatiwe n’Inteko Gacaca ya Butare Ville igihano cy’igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19) ku wa 21/11/2009.</p>
<p><strong>31)	Usabayezu Emmanuel:</strong> Ku wa 25/10/2006 yakatiwe igifungo cy’imyaka cumi n’icyenda (19) n’Inteko Gacaca ya Butare Ville.</p>
<p><strong>Umwanzuro</strong></p>
<p>Uru rutonde rw’abaganga n’abaforomo bijanditse muri Jenoside mu Mujyi wa Butare wonyine rurerekana ko abari bashinzwe kuvura abantu batatiye igihango cy’umwuga wabo. Rurerekana kandi uburyo Jenoside yakorewe Abatutsi yabaye icyaha ndengakamere aho abaganga bareka umwuga wabo wo kurengera ubuzima bagahitamo kwica. Ibihugu bamwe muri aba bicanyi bahungiyemo bigikeka ko ari abaganga biribeshya.</p>
<p>Bakwiye guhagarikwa ku murimo wo kuvura, bakavanwa ku rutonde rw’abaganga bemerewe gukora umwuga wo kuvura. Bakwiye kandi gushyikirizwa ubutabera mu gihe cya vuba kugira ngo abo biciye bahabwe ubutabera.</p>
<p>CNLG yishimiye ibyemezo byafatiwe bamwe mu baganga batorotse ubutabera mu bihugu bimwe, ibyemezo byo kubahagarika ku murimo wo kuvura no kubageza imbere y’umucamanza, kugira ngo baryozwe icyaha cya Jenoside.</p>
<p>CNLG ishimiye abantu bose bakomeje kugira uruhare muri iki gikorwa cy’ubutabera mu mahanga kugira ngo abakoze Jenoside bagatoroka igihugu babazwe ibyo bakoze.</p>
<p><strong>Iyi ni inyandiko Kigali Today ikesha Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG) </strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/huye_butare_jenoside.jpg"
				length="189341"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Mu Bisesero Abatutsi birwanyeho ariko barushwa imbaraga baricwa</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-mu-bisesero-abatutsi-birwanyeho-ariko-barushwa-imbaraga-baricwa</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-mu-bisesero-abatutsi-birwanyeho-ariko-barushwa-imbaraga-baricwa</guid>

		<dc:date>2020-05-13T17:50:53Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Karongi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, Bisesero yari muri Perefegirura Kibuye ubu akaba ari mu karere ka Karongi, ngo hari hatuwe n’Abatutsi benshi kuko babarurwaga mu bihumbi 60, bakaba&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Mu Bisesero Abatutsi birwanyeho ariko barushwa imbaraga baricwa</h1>

			

			

			<div class='spip_document_135820 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="133" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/bisesero_jenoside_rwanda.png' width="700" height="393" alt="mu kwezi kwa Gatandatu 2019 ubwo abacuruzi b'i Remera bari bavuye i Kigali basura urwibutso rwa Bisesero i Karongi mu Burengerazuba" title="mu kwezi kwa Gatandatu 2019 ubwo abacuruzi b'i Remera bari bavuye i Kigali basura urwibutso rwa Bisesero i Karongi mu Burengerazuba" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>mu kwezi kwa Gatandatu 2019 ubwo abacuruzi b&#8217;i Remera bari bavuye i Kigali basura urwibutso rwa Bisesero i Karongi mu Burengerazuba</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Uretse Abatutsi bari bahatuye, mu Bisesero hari hahungiye n’abandi Batutsi bari baturutse mu bice bitandukanye, cyane ko bari bazi ko bashoboye kwirwanaho nk’uko byabaye mu myaka ya 1959-1963 ndetse na nyuma yaho uko hagendaga habaho ubwicanyi bwabakorerwaga. Abo bose bishyize hamwe bihagararaho ku buryo byageze muri Gicurasi nta nzu n’imwe abicanyi bari baratwika ndetse nta n’inkba bari bararya.</p>
<p>Nk’uko bigaragara mu nyandiko ya Komisiyo y’igihugu yo kurwanya Jenoside (CNLG), ku itariki 7 Mata 1994 bimaze kumenyekana ko Habyarimana yapfuye, Abatutsi bo mu duce tumwe twa Kibuye na Gikongoro batangiye kwicwa bahungira mu bisesro, abaho na bo bahitamo kuva mu nzu bahungira ku misozi ya Muyira na Gitwe.</p>
<p>Bahabaye igihe kirekire bahangana n’ibitero by’abicanyi bakabitsimbura ndetse bakicamo abicanyi benshi bakanabambura imbunda nubwo batari bazi kuzikoresha ngo zibe zabarwanaho, bo mu guhangana n’abicanyi bakaba barakoreshaga amabuye, inkoni, amacumu n’imiheto.</p>
<p>Uburyo bakoreshaga mu kurwana aho bari bahungiye ku misozi ya Muyira na Gitwe, kwari ukwiroha mu bitero by’abicanyi bakarwana nubwo muri bo hari abapfaga ariko na bo bakagira abo bica mu bicanyi, kandi kenshi barabaneshaga, abicanyi bagacika intege bagahunga.</p>
<p>Ibitero bigitangira ku ya 7 Mata 1994, Abatutsi bo mu Bisesero bahagararaga mu mpinga z’imisozi aho barebaga ibitero by’abicanyi, bakabitera amabuye yamara gushira bakamanuka igihiriri babisanga kugira ngo abicanyi batabicira abana n’abagore ndetse ngo babe babarira inka, ni uko bakarwana  na bo kugeza babatsinze bagahunga.</p>
<p>Ibitero byaturukaga muri komini Gisovu, Rwamatamu, Mubuga na komini Gishyita, gusa nubwo byinshi ari ho byavaga, abicanyi baturukaga mu makomini yose ya Perefegitura Kibuye ndetse no muri amwe mu makomini ya Gikongoro. Abatutsi barwanaga bari bayobowe na Birara Aminadabu, umuhungu we Nzigira, Segikware, Habiyambere na Paul Bitega, abo bakaba barishwe na ho ababashije kurokoka ni Karamaga Simeon, Aron Gakoko na Vincent Munyaneza.</p>
<p>Kubera ko interahamwe zari zananiwe kwica Abatutsi bo mu Bisesero, abayobozi barimo uwari Perefe wa Kibuye, Kayishema Clement n’abandi, bandikiye ibaruwa uwari Minisitiri w’Ubutegetsi bw’igihugu witwaga Edouard Karemera, ngo bamusaba ubufasha bwo kwirukana Inkotanyi zari mu Bisesero (Abasesero ni bo biswe Inkotanyi ngo zahungabanyaga umutekano w’abaturage). Ubufasha yarabwemeye maze na we abisaba uwari ukuriye ingabo muri Gisenyi na Kibuye, Col Anatole Nsengiyumva, barabitegura.</p>
<p>Hagati y’itariki ya 1 Gicurasi na 12 Gicurasi 1994, nta bitero byagiye mu Bisesero ni uko Abatutsi batangira kugira ngo haje agahenge, bamwe batangira gusubira mu mirimo nko guhinga mu gihe abicanyi bo bari bagiye gutegura igitero simusiga.</p>
<p><strong>Ku ya 13 Gicurasi 1994 ni bwo mu Bisesero hagabwe ibitero simusiga</strong></p>
<p>Iyo tariki ni yo yabaye iya mbere y’ibitero simusiga byaje mu Bisesero bigizwe n’abasirikare barimo n’abarindaga umukuru w’igihugu bahungaga urugamba, interahamwe n’abicanyi bari bavuye mu Bugarama muri Cyangugu, Gisenyi, Ruhengeri na Gikongoro.</p>
<p>Abayobozi b’abicanyi bari bafite imbunda, barimo Minisitiri Eliezer Niyitegeka, Clement Kayishema, Alfred Musema, Obed Ruzindana wari umucuruzi ukomeye, murumuna we Joseph Mpambara, Charles Sikubwabo wari Burugumesitiri wa komini Gishyita n’abandi, abo bose bakaba bari bamenyereye kuyobora ibitero byamaze Abatutsi mu bice bitandukanye bya Kibuye na Cyangugu.</p>
<p>Ku itariki ya 13 Gicurasi 1994 na none, mu gitondo mu ma saa tatu ni bwo ubwicanyi bwatangiye bugeza mu ma saa kumi z’umugoroba. Haje amabisi ya ONATRACOM n’amakamyo ya sosiyete ya COLAS yakoraga umuhanda Kibuye-Gitarama n’izindi modoka nto harimo abayobozi, abasirikare, interahamwe nyinshi ari bo batangiye kwica Abatutsi bo mu Bisesero aho bari bahungiye ku misozi ya Muyira na Gitwe, bakaba bari barananiwe batakibasha guhangana n’ibyo bitero byari bifite intwaro zikomeye.</p>
<p>Abicanyi bagabye igitero ku Batutsi bavuza induru ngo ‘Tubatsembatsembe’, barabarasa, babateramo za gerenade na ho abandi bicanyi bagakoresha intwaro gakondo, imirambo myinshi y’abana, abagore n’abasaza yuzura aho, bikavugwa ko uwo munsi hishwe Abatutsi barenga ibihumbi 30, abicanyi basubika kwica mu ma saa kumi n’imwe n’igice bajya ahitwa ku Cyapa gutegura uko bari buzinduke bakomeza kwica.</p>
<p>Abicanyi baragarutse ku itariki ya 14 Gicurasi 1994, na bwo barica hasigara Abatutsi batarenga ibihumbi 10. Abo batangiye kubaho bihishahisha mu bihuru ndetse no kwirirwa birukanka ku misozi bahunga interahamwe ari ko zibarasa umugenda.</p>
<p><strong>Abari ku isonga muri ubwo bwicanyi</strong></p>
<p>Karemera Edouard, yakatiwe burundu n’Urukiko mpanabyaha mpuzamahanga rwashyiriweho u Rwanda kimwe na Eliezer Niyitegeka, we akaba yaraguye muri gereza. Hari kandi Ntakirutimana Elizaphan, wahamijwe icyaha cya Jenoside n’urwo rukiko rumukatira imyaka 10, Colonel Anatole Nzengiyumva rumukatira imya 15, Ntakiyimana Gérard rumukatira imyaka 25, Muhimana Mika akatirwa burundu.</p>
<p>Hari kandi Joseph Mpambara, wahamijwe icyaha cya Jenoside n’inkiko z’u Buholandi, akatirwa burundu. Hari Musema wakatiwe burundu, Obed Ruzindana wakatiwe imyaka 25, Munyakazi John Yusufu na we wakatiwe imyaka 25, Ndimbati Aloys ugishakishwa kuko yatorotse ubutabera ndetse na Sikubwabo Charles na we watorotse ubutabera, bombi bakaba bashakishwa n’Urukiko mpanabyaha mpuzamahanga rwashyiriweho u Rwanda.</p>
<p>Abandi bicanyi bahunze ubutabera bagize uruhare mu kwica Abatutsi mu Bisesero, harimo Nyakana Habyarimana Joseph. Nzihonga Elysée, Musabyimana Pierre ex FAR, Ndamage, Kayigema Alexis, Kamali mwene Mpamira wari umucuruzi, Twagirayezu Jean Baptiste, Ngerageze Dan, Bugingo Joseph, Padiri Hitayezu Marcel, Bizimungu ex FAR, Karibana Uziah na Muhirwa Uzziel, bose bakaba bari abayobozi mu nzego zitandukanye cyangwa abacuruzi bakomeye.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/png/bisesero_jenoside_rwanda.png"
				length="463033"
				type="image/png" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Tariki 06 Gicurasi 1994: Inkunga ya Gisirikari u Bufaransa bwahaga Leta y'abicanyi yihutishije Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-06-gicurasi-1994-inkunga-ya-gisirikari-u-bufaransa-bwahaga-leta-y-abicanyi-yihutishije-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-06-gicurasi-1994-inkunga-ya-gisirikari-u-bufaransa-bwahaga-leta-y-abicanyi-yihutishije-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-05-06T09:57:55Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu ntangiriro z‘ukwezi kwa gatanu 1994 Abatutsi bakomeje kwicwa, mu duce twari tukiri mu maboko y’ingabo z’abicanyi. Izo ngabo zakomeje guterwa inkunga na Leta y’u Bufaransa, kandi yari izi neza&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Tariki 06 Gicurasi 1994:  Inkunga ya Gisirikari u Bufaransa bwahaga Leta y’abicanyi yihutishije Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_135459 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="89" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/france_rwanda_genocide.jpg' width="700" height="463" alt="Abafaransa bagize uruhare mu gutegura no gushyira mu bikorwa Jenoside yakorewe Abatutsi" title="Abafaransa bagize uruhare mu gutegura no gushyira mu bikorwa Jenoside yakorewe Abatutsi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Abafaransa bagize uruhare mu gutegura no gushyira mu bikorwa Jenoside yakorewe Abatutsi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Inkunga ya gisirikari u Bufaransa bwahaga Leta ya Sindikubwabo na Kambanda yakoreshwaga mu kurimbura Abatutsi yarakomeje, Akanama gashinzwe Amahoro ku isi kihunza inshingano zako zo gutabara mu Rwanda, ariko Umuryango Utabara Imbabare ku isi ugaragariza amahanga uruhare rwayo mu gutererana u Rwanda no gukwirakwiza ibinyoma kuri Jenoside.</p>
<p><strong>1.	Intumwa za gisilikare z’u Rwanda zakiriwe n’abayobozi bakuru mu ngabo z’Ubufaransa bagirana ibiganiro birebana no guhabwa intwaro.</strong></p>
<p>Uwari uhagarariye inyungu za gisirikari muri Ambasade y’u Rwanda mu Bufaransa i Paris, Colonel Sébastien Ntahobari, yakiriwe kenshi i Paris na Jenerali Jean Pierre Huchon wari ushinzwe ubutwererane mu bya gisirikari hamwe na Colonel Dominique Delort, bagirana ibiganiro ku bijyanye n’ubufasha mu bya gisirikare.</p>
<p>Lt colonel Cyprien Kayumba, wari ushinzwe ibikoresho bya gisirikari muri minisiteri y’ingabo z’u Rwanda na we yagiye i Paris inshuro 2, mu mpera z’ukwezi kwa  Mata 1994, na nyuma y’aho aje gukurikirana intwaro u Bufaransa bwari bwemeye guha u Rwanda.</p>
<p>Ibyo byose byabaga hirengagijwe ko mu bwicanyi  bwakorerwaga Abatutsi guhera tariki ya 7 Mata 1994, abasirikari ba Leta y’u Rwanda ari bo babimburiraga Interahamwe  mu bitero byagabwaga aho Abatutsi babaga bahungiye mu mashuri, ibitaro, kiliziya no mu zindi nyubako za Leta. Abasirikari bakoreshaga grenades, n’imbunda n’amasasu, nyuma Interahamwe zikaza gusoza ubwo bwicanyi zikoresheje intwaro gakondo harimo impiri n’imipanga.</p>
<p>Minisiteri y’Ubutwererane y’u Bufaransa yayoborwaga na Michel Roussin ni yo yari ishinzwe gushaka no gushyikiriza inkunga Leta y’abicanyi.</p>
<p>Jenerali Huchon na Jenerali Quesnot ni bo bakurikiraniraga hafi inkunga ya gisirikari yahabwaga u Rwanda, byose bigakorwa ku cyemezo cya Perezida Mitterrand.</p>
<p>Bamwe mu bategetsi b’u Bufaransa bavuze ko ngo “batari bazi ko ubwicanyi bwakorerwaga Abatutsi bwari Jenoside”.</p>
<p>Aha ni ukubeshya kuko Abafaransa bari bazi kuva tariki ya 7 Mata 1994 ko mu Rwanda hakorwaga Jenoside ariko bakayihakana. Ibi general Christian Quesnot yabyemereye imbere ya komisiyo y’inteko y’Abafaransa (Mission d’information parlementaire), avuga ko “guhera tariki ya 6 Mata 1994, nyuma y’urupfu rwa Habyarimana, ikibazo cy’u Rwanda cyakurikiraniwe hafi n’abashinzwe igisirikari na politiki mu Bufaransa kandi ko byagaragraga ko ubwicanyi bwakorwaga  ntaho bwari buhuriye n’ubundi  bwakozwe mbere”.</p>
<p>Biragaragara ko Jenerali Quesnot yari azi neza ko ubwicanyi bwakorwaga bwari Jenoside.</p>
<p>Mitterrand, Hubert Vedrine na Alain Juppé bavugaga ko ubwicanyi bwakorerwaga Abatutsi mu Rwanda ari intambara y’amoko, ko amako yombi yicanaga. Ibi byavuzwe na Alain Juppé, tariki ya 28 Mata 1994, agira ati, “Intambara n’ubwicanyi birakomeje muri icyo gihugu cyazahajwe n’intambara y’amoko”.</p>
<p>Inshuro nyinshi Perezida Mitterrand yanze kwamagana Jenoside yakorerwaga Abatutsi akavuga ngo mu Rwanda buri wese yaricaga (« tout le monde tue tout le monde »).</p>
<p>Uretse inkunga yahabwaga Leta y’abicanyi, u Bufaransa bwakomeje guha inkunga umuryango wa Habyarimana, harimo umugore we Agathe Kanziga wari mu bateguye  Jenoside akanayishyira mu bikorwa.</p>
<p><strong>2.	Leta y’abicanyi yakomeje kwica no gukangurira Interahamwe kwihutisha ubwicanyi</strong></p>
<p>Minisitiri w’Intebe Jean Kambanda yavugiye kuri Radio Rwanda ashishikariza Interahamwe kwica cyane. Yagize ati “ Dufite abagabo, amasasu, Leta ishyize hamwe, ingabo zishyize hamwe kandi tugomba gutsinda. Buri wese agomba gufata intwaro kandi kugira intwaro zihagije ni kimwe mu byo Leta ishyizeho umutima kabone n’iyo ibindi byose bituruka mu mahanga byahagarara.</p>
<p>Kuri iyi tariki, Radio Rwanda yashyizemo ijambo ryose Kambanda yari yavugiye ku Kibuye tariki 3 Gicurasi 1994 asaba ko Jenoside yihutishwa hose mu gihugu no ku Kibuye by’umwihariko. Iryo jambo ryongeye kunyuzwa kuri Radio Rwanda ku wa 09 Gicurasi 1994, bikaba byerekana uburemere bw’ubutumwa bwari bukubiyemo mu kwihutisha Jenoside.</p>
<p><strong>3.	Akanama gashinzwe Amahoro ku isi kiyambuye inshingano zako zo kubungabunga amahoro ku isi no gutabara igihe Leta y’abicanyi yakoraga Jenoside</strong></p>
<p>Tariki ya 6/5/1994 ibihugu bidafite icyacaro gihoraho, Spain, New Zeland, Argentina, Czech Republic batanze umushinga wo guha ingufu za gisirikari u Rwanda. Bimwe mu bihugu bifite icyicaro gihoraho mu Kanama gashinzwe Amahoro ku isi byarabyanze ahubwo hatangwa igitekerezo ko ibibazo by’u Rwanda bigomba gusuzumwa n’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OUA).</p>
<p>Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango w’Abibumbye, Boutros-Boutros Ghali yandikiye Perezida wa Egypt Hosni Mubarak wagombaga kuba perezida w’uwo muryango. Mubarak yandikiye Umunyamabanga mukuru wa OUA, Salim Salim  amusaba ko ibihugu byo ku mugabane wa Afurika byashaka ingabo zakoherezwa mu Rwanda. Salim Salim yasubije Perezida Mubarak ko Afurika itashobora guhangana n’icyo kibazo kubera ubwicanyi bwakorerwaga mu Rwanda, ko Umuryango w’Abibumbye ari wo ufite ububasha bwo gukoresha ingufu za politiki no gushaka inkunga ikenewe kugira ngo hagire igikorwa mu Rwanda.</p>
<p>Yongeraho ko igihe cyose ibibazo nk’ibi byabayeho ari bwo buryo bwakoreshejwe mu kubikemura.</p>
<p><strong>4.	Umuryango utabara imbabare ku isi (CICR) wanenze imyitwarire y’amahanga yatereranye u Rwanda, ifata icyemezo cyo kugoboka impunzi aho byari bigishoboka</strong></p>
<p>Mu cyumweru cya mbere cy’ukwezi kwa gatanu, abakozi b’Umuryango utabara imbabare bari mu duce twa Kigali, Byumba, Gisenyi, Kabgayi na Kibungo bagerageje kwita ku nkomere n’abarwayi bari bugarijwe n’Interahamwe n’abasirikari.</p>
<p>Uwayoboraga uwo muryango Cornelio Sommaruga yavuganye na Philippe Gaillard wari uwuhagarariye mu Rwanda. Yasohoye inyandiko muri International Herald Tribune yamagana ibinyamakuru na Leta zitavugaga ku bwicanyi bwakorerwaga Abatutsi, ko ibihugu byose byari bibifitemo uruhare.</p>
<p>Gaillard yohereje inkunga yagombaga guhabwa impunzi zigera kuri 30,000 zari zarahunze ubwicanyi muri Gitarama, bakaba bari bakikijwe n’Interahamwe zashakaga kubica. Impunzi zahawe ubufasha bw’ibanze. Interahamwe zakomeje gufata bamwe mu mpunzi bakabica, bagafata n’abagore ku ngufu.</p>
<p><strong>Iyi ni inyandiko Kigali Today ikesha Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG)</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/france_rwanda_genocide.jpg"
				length="167681"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Umututsi w'umugabo wa nyuma i Bambiro yishwe tariki 03/5/1994</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/umututsi-w-umugabo-wa-nyuma-i-bambiro-yishwe-tariki-03-5-1994</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/umututsi-w-umugabo-wa-nyuma-i-bambiro-yishwe-tariki-03-5-1994</guid>

		<dc:date>2020-05-03T17:10:58Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Simon Kamuzinzi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside (CNLG) yatangaje ahantu h’umwihariko habereye Jenoside yakorewe Abatutsi ku itariki 03 Gicurasi 1994, harimo abiciwe ku i Bambiro muri Nyanza ndetse n’abari&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Umututsi w’umugabo wa nyuma i Bambiro yishwe tariki 03/5/1994</h1>

			

			

			<div class='spip_document_135310 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="82" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/muyira.png' width="700" height="413" alt="Iki gice cyahoze ari Komini Muyira ni ho habereye uwbo bwicanyi (Photo:Internet)" title="Iki gice cyahoze ari Komini Muyira ni ho habereye uwbo bwicanyi (Photo:Internet)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Iki gice cyahoze ari Komini Muyira ni ho habereye uwbo bwicanyi (Photo:Internet)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ahitwa Bambiro ubu ni mu Mudugudu wa Rutete, mu Kagari ka Cyeru, Umurenge wa Kibilizi mu Karere Nyanza, hahoze ari muri Komine Muyira, muri Segiteri ya Matara, Serire Rugunga.</p>
<p>CNLG ivuga ko ukwezi kwa Gicurasi mu mwaka wa 1994 kwageze Abatutsi b’abagabo muri aka gace bose barishwe abandi baratatanye, ariko ngo hasigara umusaza umwe witwaga Diyonizi Nzaramba, wari warasigajwe kugira ngo azabe urwibutso rw’uburyo Umututsi yasaga.</p>
<p>Inyandiko ya CNLG ivuga ko ukwezi kwa Gicurasi kugitangira, abagore, abakobwa n’abana (b’abakobwa) bagera kuri 454 bavuye mu bwihisho nyuma y’uko abicanyi babahamagaye babashuka ko bazabarindira umutekano.</p>
<p>CNLG ivuga ko mbere y’uko itariki yo kubica igera, Interahamwe ngo zabanje kujya zibakuramo bamwe zikabasambanya ku gahato ari na ko zambika ubusa ababyeyi, zarangiza zikabatemagura zikabaroha mu myobo no mu misarane bamwe bakiri bazima.</p>
<p>Ku itariki ya 03 Gicurasi 1994, abo bicanyi ngo baje bitwaje intwaro gakondo (amahiri, imihoro n’ibindi) bavuza amafirimbi, bambaye amakoma, bagaba igitero ku bagore n’abana b’akobwa bari basigaye, “maze mu kwikura uwo mwaku bica umusaza Diyonizi Nzaramba, Umututsi umwe rukumbi w’umugabo wari uhasigaye”.</p>
<p>Komisiyo y’Igihugu yo Kurwanya Jenoside, ivuga ko aba Batutsi biciwe ku i Bambiro nta wabashaga gutaka, ahubwo ngo bapfuye nk’intama, aho bari basigaye basenga baremeye urupfu.</p>
<p>Mu bashinjwa ubu bwicanyi harimo uwitwa Safari Jean Bosco mwene Mubiligi Athanase, ngo wazanye ishyaka MDR Power muri ako gace, kuri ubu uwo Safari akaba abarizwa muri Malawi.</p>
<p>Hari na Kageza Jean Nepomuscene na Ruduri Felicien bari abacuruzi, hari na mwishywa w’uwari Perezida Sindikubwabo witwa Hanyurwimfura Antoine, ngo wakoraga isuku mu rukiko rw’i Nyamiyaga, ndetse n’Umurundi witwa Mirenzo n’abahungu be ngo bari impunzi mu Rwanda.</p>
<p>CNLG ikomeza ivuga ko mu gihe ubwicanyi nk’ubu bwakorerwa i Nyanza n’ahandi henshi mu gihugu kuri iyi tariki, itakwibagirwa imbaga y’Abatutsi bari barahungiye mu rusengero rwa ADEPR Gihundwe, ubu ni mu Karere ka Rusizi, aha akaba ari ho habaye irembo ry’Ubupantekote mu Rwanda.</p>
<p>Uwari Perefe wa Cyangugu, Bagambiki Emmanuel, ngo yabanje kubashuka abasaba guhungira muri Sitade Kamarampaka ariko batinya kujyayo, nyuma yaho ubwo bari barahungiye mu rwunge rw’amashuri rwa Gihundwe, ngo baje kwicwa n’abajandarume bahurujwe n’abanyeshuri batatu bakomokaga mu Ruhengeri.</p>
<p>Uruhare runini muri ubu bwicanyi ngo rufitwe n’uwari Perefe Bagambiki, Sous-Perefe Theodore Munyangabe, Francois Nizeyimana, Lieutenant Imanishimwe Samuel, Major Vincent Munyarugerero, Nyandwi Christophe, Elysee Bisengimana wayoboraga GS Gihundwe, hamwe n’Abapasiteri barimo Nsanzurwimo Joseph, Remesha Simeon na Seromba.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/png/muyira.png"
				length="660718"
				type="image/png" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Umuhungu wa Gitera yigishije abanyeshuri kwica abo biganaga - Ubuhamya</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/umuhungu-wa-gitera-yigishije-abanyeshuri-kwica-abo-biganaga-ubuhamya</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/umuhungu-wa-gitera-yigishije-abanyeshuri-kwica-abo-biganaga-ubuhamya</guid>

		<dc:date>2020-05-02T10:31:01Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Ephrem Murindabigwi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu ishuri rya EAV Kabutare riherereye mu Karere ka Huye, baravuga ko uwari umuyobozi w’ikigo Mbarushimana Theophile akaba umuhungu wa Joseph Gitera, ari we&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Umuhungu wa Gitera yigishije abanyeshuri kwica abo biganaga - Ubuhamya</h1>

			

			

			<div class='spip_document_135230 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="83" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kabutare.jpg' width="700" height="450" alt="Muri EAVK hubtswe urwibutso ruriho amazina y'abanyeshuri bahiciwe bavuye i Byumba" title="Muri EAVK hubtswe urwibutso ruriho amazina y'abanyeshuri bahiciwe bavuye i Byumba" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Muri EAVK hubtswe urwibutso ruriho amazina y&#8217;abanyeshuri bahiciwe bavuye i Byumba</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Uwo Gitera Joseph ni we  washinze Ishyaka APROSOMA akanashyiraho amategeko 10 y’Abahutu.</p>
<p>Mu gitondo cyo ku itariki ya 01 Gicurasi 1994, ni bwo abanyeshuri 44 b’Abatutsi bari baraturutse muri Group Scolaire De la Salle i Byumba bakazanwa muri EAV Kabutare bahahungishirijwe intambara, bishwe na bagenzi babo biganaga b’Abahutu bahagarikiwe n’umuyobozi w’ishuri rya EAVK.</p>
<p>Shingiro Leonard wo mu Karere ka Nyagatare umwe muri bane barokokeye muri EAV Kabutare muri 44 bari bavuye i Byumba, avuga ko mu nzira bahunga ari bwo abanyeshuri b’Abahutu bari kumwe batangiye gukora urutonde rw’Abatutsi ngo bicwe bataragera iyo bagiye.</p>
<p>Nyuma y’iminsi ine bavuye i Byumba bageze i Shyorongi n’amaguru, ni bwo ngo hatangiye gushyira amazina y’Abatutsi ku rutonde maze batangira kugambanirwa ngo bicwe, ariko bahamagaye interahammwe yagombaga kuza kubica ihageze ngo ivuga ko inaniwe izabica bukeye bwaho.</p>
<p>Icyo gihe ngo ni bwo bwakeye Leta yoherezaga imodoka zo kubatwara zibageza mu Majyepfo i Butare, aho bagombaga kujya gukomereza amasomo y’ubuhinzi n’ubworozi mu ishuri rya EAVK ariko bageze yo ntibize ahubwo bakomeje guhigwa ngo bicwe.</p>
<p><strong>Umuyobozi w’ikigo yari Interahamwe yigishije abanyeshuri b’Abahutu kwica</strong></p>
<p>Shingiro warebaga imyitwarire y’abanyeshuri bagenzi be avuga ko babisabwe n’umuyobozi w’ikigo cya EAVK, abanyeshuri b’Abahutu batangiye gutozwa kwica, ibyo bikajya bikorerwa mu gihe cya nijoro mu kibuga cy’umupira.</p>
<p>Bwaracyaga abo banyeshuri bakaza kubwira bagenzi babo ko hari imyitozo yo kubica ku buryo ababishobora bahunga ariko bakabura uko bahava kuko ikigo cyabaga kirinzwe, ari na ho byaje kugera ku ya 01 Gicurasi 1994 maze bakazinduka bicwa.</p>
<p>Agira ati “Badushyize mu kato kagaragara mu ijoro ryo ku wa 30 Mata 1994, bukeye ni bwo baje basoma amalisiti y’Abatutsi maze badukuramo imyenda batangira kudukubita twambaye uko twavutse, ndetse bamwe muri twe bakabagwa nk’amatungo n’abo banyeshuri bagenzi bacu”.</p>
<div class='spip_document_135231 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="84" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/shingiro_eavk.jpg' width="669" height="466" alt="Shingiro wakomokaga i Nyagatare yazanye n'abandi baricwa we arokoka nk'ikimenyetso" title="Shingiro wakomokaga i Nyagatare yazanye n'abandi baricwa we arokoka nk'ikimenyetso" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Shingiro wakomokaga i Nyagatare yazanye n&#8217;abandi baricwa we arokoka nk&#8217;ikimenyetso</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Akomeza agira ati “Njyewe uko naje kurokoka ni uko bankubise nkitura hasi mu gihe nje kuzanzamuka nsanga abandi besnhi bishwe, hashize akanya numva ifirimbi ivuze ngo ubwicanyi buhagarare, ubwo ni abasirikare bo muri ESO bari baje maze basaba ko tutakwicwa ngo bage batwerekana uko Abatutsi basaga”.</p>
<p>Shingiro avuga ko babaye aho izahoze ari ingabo za RPA Inkotanyi zikabohora Butare, ari bwo yaje kuhava akajya i Kigali aho yasanze aho bamwe mu bagize umuryango we barokokeye agatangira ubundi buzima.</p>
<p><strong>Abicanyi bamwe barakidegembya</strong></p>
<p>Shingiro avuga ko ikibabaje uyu munsi ari uko ababishe bamwe bakidegembya mu bihugu bya Afurika ndetse n’uwari Umuyobozi w’ishuri akaba yarakatiwe burundu aho afungiye muri gereza ya Karubanda ariko akaba ahakana ibyaha.</p>
<p>Agira ati “Hari benshi nzi bakiri hanze bidegembya muri Cameroun no mu bindi bihugu, turasaba Polisi mpuzamahanga ko yagira uruhare ku bufatanye n’inzego za Leta yacu bagakurikiranwa tugahabwa ubutabera”.</p>
<p>Olivier Mbaraga yirukanwe muri EAV Kabutare ageze mu mwaka wa gatatu w’amashuri yisumbuye, we na bagenzi be 14 bazira ko bari Abatutsi, iyo ngengabitekerezo ikaba yarakwirakwizwaga na Mbarushimana Theophile umuhungu wa Gitera Joseph washinze Ishyaka APROSOMA akanashyiraho amategeko 10 y’Abahutu.</p>
<p>Mbaraga avuga ko ingengabitekerezo ya Mbarushimana ngo yayikomoye ku mubyeyi we na we ayigisha abanyeshuri yari abereye umuyobozi kugira ngo bange Abatutsi.</p>
<p>Avuga ko kugeza ubu imiryango yaburiye abayo muri EAVK iza kuhibukira kandi hakaba harubatswe urwibutso rutuma abana baza kuhibukira bagasobanurirwa amateka y’ibyahabereye ku buryo hari inyigisho nziza bahakura.</p>
<p>Icyakora ngo nubwo Inkiko Gacaca zakoze akazi kazo benshi mu bishe bagahanwa, hari n’abatarafatwa, hakaba kandi hakenewe n’amakuru ahagije ku rwibutso rw’abiciwe muri EAVKagaragaza uko Jenoside yagenze muri Butare ku buryo abajya kwibuka bayahasanga.</p>
<p>Agira ati “Byaba byiza hano hagiye hazanwa abana kuhibukira ku rwego rw’Igihugu nk’ahantu hiciwe abana nk’uko bikorwa ku zindi Site”.</p>
<p>Umuyobozi w’Umuryango Uharanira Inyungu z’Abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi IBUKA mu Karere ka Huye, Siboyintore Theodat, avuga ko hazakomeza gukorwa ubuvugizi abakidegembya bakoze Jenoside bagafatwa, kandi n’ibikorwa byo kwibukira muri EAV Kabutare bigakomeza kugira ngo birusheho kwigisha urubyiruko.</p>
<p>Avuga ko ku bufatanye hazakomeza gushakisha abasize bakoze Jenoside bari mu mahanga, kandi uko amakuru agenda atangwa bakomeza kugenda bafatwa, naho ku bijyanye no kwibukira kuri EAV Kabutare ngo bizajya bitanga cyane uburere bwiza ku bana bazajya basobanurirwa ububi bwo kwanga bagenzi babo, ahubwo barusheho kwimakaza urukundo.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kabutare.jpg"
				length="100914"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Yamaze imyaka 25 adakandagira iwabo kubera ibikomere bya Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/yamaze-imyaka-25-adakandagira-iwabo-kubera-ibikomere-bya-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/yamaze-imyaka-25-adakandagira-iwabo-kubera-ibikomere-bya-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-05-01T15:40:10Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Ephrem Murindabigwi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Goreth Mukantagara uvuka mu Karere ka Nyanza mu Ntara y’Amajyepfo ubu utuye mu Mujyi wa Kigali, atangaza ko yari amaze imyaka 25 atarasubira ku ivuko kwibuka abe kubera ibikomere bya Jenoside&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Yamaze imyaka 25 adakandagira iwabo kubera ibikomere bya Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_135200 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="130" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mukantagara.jpg' width="700" height="700" alt="Mukantagara avuga ko ibikomere bya Jenoside byatumye amara imyaka 25 adakandagira iwabo ku itongo kandi atabuze itike imujyanayo" title="Mukantagara avuga ko ibikomere bya Jenoside byatumye amara imyaka 25 adakandagira iwabo ku itongo kandi atabuze itike imujyanayo" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Mukantagara avuga ko ibikomere bya Jenoside byatumye amara imyaka 25 adakandagira iwabo ku itongo kandi atabuze itike imujyanayo</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Mukantagara avuga ko nyuma yo kurokoka Jenoside yumvaga asubiye iwabo yakwicwa n’ubundi akajya ajya kwibuka akagarukira ku Rwibutso rwa Jenoside rwa Nyanza, ariko ntahinguke iwabo kubera kumva ko ashobora kwicwa.</p>
<p>Mukantagara Goreth ni umukirisitukazi usengera mu Itorero ry’Ivugabutumwa n’Isanamitima mu Rwanda, Evangelical Restauration Church (ERC).</p>
<p>Mukantagara avuga ko icyamuteraga kumva atajya iwabo ari ukumva yihebye, no kumva nta cyo yaba agiye kumarayo usibye kuba ahubwo yakwicwa aramutse asubiyeyo.</p>
<p>Agira ati “Niba hari ikintu numvaga kimbangamiye ku mutima wanjye ni ukujya ku itongo ry’iwacu, numvaga nsa n’uwihebye numva ubuzima nta kintu bumariye kandi ko iwacu nta kintu naba ngiye kuhakora”.</p>
<p>Nyamara ngo yumvaga buri gihe yifuza icyatuma agera iwabo ngo wenda arebe uko itongo ryasigaye rimeze, ariko akabura imbaraga kubera ibikomere by’ibyo yabonye iwabo ubwo umuturanyi we bamwiciraga munsi y’igiti cya voka Mukantagara yari yihishemo byose bikaba abireba.</p>
<p>Agira ati “Nagiye kwihisha mu giti cya avoka haruguru y’iwacu ndurira maze umwe mu bagabo twari duturanye bamwicira munsi yacyo ndeba, noneho umwana we warokotse aje no gusubira ku itongo iwacu i Nyanza agarutse i Kigali arapfa, nkumva bavuga ko abaturage b’iwacu bigamba ko bamuhaye ibintu agapfa”.</p>
<p><strong>Mukantagara amaze umwaka umwe asubiye ku itongo ry’ababyeyi be</strong></p>
<p>Mu mwaka ushize wa 2019 ni bwo Mukantagara yabohotse ku mutima maze ajya kwibuka iwabo i Nyanza kandi anasura itongo ry’iwabo, maze yumva ubuzima bwe buhindutse bushya, kuko ngo ni bwo yumvise yongeye kuba umuntu”.</p>
<p>Avuga ko ageze iwabo yayobewe imbago z’itongo ryabo akajya kwifashisha abo bahoze baturanye uwamufashije akaba ri umwe mu nterahamwe zahigaga Abatutsi iwabo ariko umugore we akaba ari umwe mu bafashije Mukantagara guhunga.</p>
<p>Agira ati “Ntabwo nari narabuze amafaranga y’urugendo numvaga gusa ntabishaka kujyayo, ku rusengero nibwo batangiye kunganiriza bananyumvisha ko bagomba kumperekeza nkajya ku itongo ryacu”.</p>
<p>Ati “Abantu buzuye Coaster baramperekeza njyayo mpageze ndishima numva ndaruhutse ku mutima mbese numva ni bwo nongeye kuba umuntu. Urumva nawe nyuma y’imyaka 25 utagera iwanyu kuko nagarukiraga ku Rwibutso i Nyanza”.</p>
<p>Avuga ko urugendo rw’isanamitima yakoreye mu itorero ry’Ivugabutumwa n’Isanamitima (ERC) ari rwo rwatumye atura umutwaro yari yikoreye wo kwiheba no kwanga iwabo.</p>
<p>Umushumba w’itorero ry’Ivugabutumwa n’Isanamitima mu Rwanda, Masasu Joshua, avuga ko ibikorwa by’isanamitima byakorewe abasaga 300 barokotse Jenoside babarizwa muri Paruwasi ya Masoro mu Mujyi wa Kigali.</p>
<p>Avuga ko nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi bitari byoroshye kubwiriza abakirisitu bananiwe bihebye, kandi icyo gihe ari nabwo bari bakeneye kwegerwa by’umwihariko ku bacitse ku icumu rya Jenoside bari bafite ibikomere byinshi.</p>
<p>Imfubyi, abapfakazi n’abatishoboye barokotse Jenoside bakomeje gusindagizwa mu rugendo rw’isanamitima ngo bongere kugaruka mu buzima, ubu mu itorero ngo bikaba bigenda neza ku buryo abari bafite ibikomere babikize bagatangira no kubabarira ababahemukiye muri Jenoside.</p>
<p>Agira ati “Twebwe turabigisha kandi bakumva ko urukundo rw’Imana rubabarira ariko runababwiriza kubabarira abandi kugira ngo bagire amahoro babashe kubaka ubuvandimwe, kandi turabona bitanga umusaruro”.</p>
<p>Akomeza agira ati “Ibyiza ni uko tubigisha bo ubwabo bakumva ko bagomba gukomeza ubuzima, kubabarira nta zindi mbaraga zikoreshejwe, ni na byo byubaka ubumwe kurusha kubasunika”.</p>
<p>Kugira ngo abarokotse Jnoside bo muri Paruwasi ya Masoro babashe komorwa ibikomere bya Jenoside bashyiriweho gahunda yo guha imfubyi abandi babyeyi kugira ngo zikome kwitabwaho mu muryango, gufasha abarokotse gutanga ubuhamya bwo kubohoka, gusangira no kubatera inkunga yo gukora imishinga iciriritse.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mukantagara.jpg"
				length="78552"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Abanyarwanda baba muri Ghana bibutse Jenoside yakorewe Abatutsi, urubyiruko rwiyemeza kurwanya abayipfobya</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abanyarwanda-baba-muri-ghana-bibutse-jenoside-yakorewe-abatutsi-urubyiruko-rwiyemeza-kurwanya-abayipfobya</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abanyarwanda-baba-muri-ghana-bibutse-jenoside-yakorewe-abatutsi-urubyiruko-rwiyemeza-kurwanya-abayipfobya</guid>

		<dc:date>2020-04-28T09:29:09Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Charles Ruzindana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abanyarwanda n’inshuti z’u Rwanda baba muri Ghana, bibutse ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994. Uwo muhango wabaye ku Cyumweru tariki ya 26 Mata 2020, ukorwa hifashishijwe&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abanyarwanda baba muri Ghana bibutse Jenoside yakorewe Abatutsi, urubyiruko rwiyemeza kurwanya abayipfobya</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134934 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="139" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/kirabo_3.png' width="700" height="400" alt="Ambasaderi w'u Rwanda muri Ghana, Dr. Aisa Kirabo Kacyira, yasabye urubyiruko kwigira ku mateka igihugu cyanyuzemo bubaka ejo heza hazaza" title="Ambasaderi w'u Rwanda muri Ghana, Dr. Aisa Kirabo Kacyira, yasabye urubyiruko kwigira ku mateka igihugu cyanyuzemo bubaka ejo heza hazaza" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ambasaderi w&#8217;u Rwanda muri Ghana, Dr. Aisa Kirabo Kacyira, yasabye urubyiruko kwigira ku mateka igihugu cyanyuzemo bubaka ejo heza hazaza</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Muri uwo muhango, urubyiruko rwiyemeje guhangana n’abahakana n’abapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi, kandi rwiyemeza kuba umusemburo w’ubumwe n’ubwiyunge rugamije ko Jenoside itazongera kubaho.</p>
<p>Furaha Gafaranga, umunyeshuri wiga muri Kaminuza i Accra muri Ghana, yavutse nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi. Avuga ko kuva avutse yakuriye mu muryango utuzuye kuko hari bamwe mu bari bawugize bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Kimwe na bagenzi be babana muri Ghana, Gafaranga avuga ko nk’urubyiruko bifatanyije n’Abanyarwanda muri rusange, by’umwihariko abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi babafata mu mugongo, kandi bakabizeza ko bazaharanira kurwanya abapfobya n’abahakana Jenoside.</p>
<p>Ati “Nk’urubyiruko, ntituzihanganira abantu bapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi. Ni inshingano zacu kwibuka, dushyira imbere ubwiyunge no kwiyubaka, kandi tukishyira hamwe turwanya ko Jenoside yakongera kubaho”.</p>
<p>Mu butumwa Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane wa Ghana, Shirley Ayorkor Botchway yohereje, yavuze ko Leta ya Ghana ndetse n’abaturage bayo bifatanyije n’Abanyarwanda, muri ibi bihe byo kwibuka ku nshuro ya 26 jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda.</p>
<p>Ati “Icyubahiro gikwiyetwaha abazize Jenoside yakorewe Abatutsi, ni uko twakwiyemeza ku bushake bwacu tubifashijwemo n’Imana ko, tutazemera ko hari ubwicanyi nk’ubu bwazongera gukorerwa ikiremwa muntu”.</p>
<p>Ambasaderi w’u Rwanda muri Ghana, Dr. Aisa Kirabo Kacyira, yavuze ko mu gihe Abanyarwanda bibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi, ari umwanya wo guha icyubahiro Abatutsi barenga miliyoni bishwe mu 1994, ukaba n’umwanya wo guha icyubahiro abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, uburyo bagize umutima wo gutanga imbabzi mu gushyigikira gahunda y’ubumwe n’ubwiyunge.</p>
<p>Yagize ati “Ndashimira ingabo zahoze ari iza RPA zari ziyobowe na Perezida Kagame zahagaritse Jenoside, mu gihe Umuryango Mpuzamahanga wareberaga. Ndashimira kandi abari bakiri bato batanze ubuzima bwabo ngo bahagarike Jenoside. Ntabwo tuzabibagirwa”.</p>
<p>Ambasaderi Kacyira yavuze ko iki ari igihe cyo kwibuka abazize Jenoside, ariko hanibukwa ibihe by’umwijima igihugu cyanyuzemo, mu rwego rwo guharanira ejo heza hazira Jenoside.</p>
<p>Ati “Twarababaye ariko tugomba gukomeza kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside n’ivangura kuko ni yo ntandaro ya Jenoside”.</p>
<p>Yasabye urubyiruko kwigira ku mateka, bakubaka ejo hazaza heza, bigira ku miyoborere myiza ihari, kandi bagaharanira ko aho igihugu cyavuye kitahasubira, ubundi abasaba gushyira imbere ubumwe no kwihesha agaciro.</p>
<iframe width="100%" height="402" src="//www.youtube.com/embed/5jb33EcRBKs" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/png/kirabo_3.png"
				length="229824"
				type="image/png" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Abarundi n'umwe mu bayobozi ba FDU-Inkingi, mu baregwa kwica Abatutsi tariki 26/4/1994 </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abarundi-n-umwe-mu-bayobozi-ba-fdu-inkingi-mu-baregwa-kwica-abatutsi-tariki-26-4-1994</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abarundi-n-umwe-mu-bayobozi-ba-fdu-inkingi-mu-baregwa-kwica-abatutsi-tariki-26-4-1994</guid>

		<dc:date>2020-04-26T16:56:19Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Simon Kamuzinzi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Komisiyo yo kurwanya Jenoside (CNLG) yatangaje ko kuri iki cyumweru tariki 26/4/2020 hibutswe Abatutsi biciwe mu bigo bya Leta no mu nsengero mu turere twa Kamonyi, Huye, Ruhango, na Karongi,&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abarundi n’umwe mu bayobozi ba FDU-Inkingi, mu baregwa kwica Abatutsi tariki 26/4/1994  </h1>

			

			

			<div class='spip_document_134853 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="67" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jean_damascene_bizimana_cnlg_kwibuka_26.jpg' width="700" height="393" alt="Dr Jean Damasc&#232;ne Bizimana, Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG" title="Dr Jean Damasc&#232;ne Bizimana, Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Dr Jean Damascène Bizimana, Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>CNLG ivuga ko muri Jenoside Abatutsi baturutse hirya no hino mu Bugesera, Kigali y’Umujyi, Kigali Ngari no mu Makomini yari aturanye na Komine Mugina bahungiye kuri Paruwasi ya Mugina biteguye kwirwanaho.</p>
<p>Burugumesitiri wa Komini Mugina witwaga NDAGIJIMANA Callixte utari ushyigikiye ubwicanyi bwakorerwaga Abatutsi, na we ngo yabanje kubarwanaho asaba abasore n’abapolisi kubarinda, ariko ngo <a href="https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/mugina-abatutsi-hafi-ibihumbi-40-biciwe-kuri-kiliziya-bari-bizeye-kuharokokera">yaje kwicwa kubera iyo mpamvu</a>.</p>
<p>Uwari warabaye Burugumesitiri w’iyo Komini Mugina witwaga NGIRUWONSANGA Onesphore wari uzwi ku izina rya Gitaro, ni we wakoresheje inama ategeka ko bafungira abo Batutsi amazi, nyuma ngo aza guhuruza Interahamwe, abasirikare ndetse n’impunzi z’Abarundi zari ahitwa i Nyagahama muri Kinazi kugira ngo zize kubafasha kwica.</p>
<p>CNLG ikomeza ivuga ko haje imodoka zigera kuri 14 zipakiye abasirikare n’Interahamwe, bafite imbunda, gerenade, ibisongo, imihoro n’amabuye.</p>
<p>Komisiyo yo kurwanya Jenoside ivuga ko mu bagize uruhare muri ubwo bwicanyi bamenyekanye cyane harimo Major KARANGWA Pierre Claver, NGIRUWONSANGA Onesphore na KANYANZIRA, kandi ko Major KARANGWA Pierre Claver yahungiye mu Buholandi, kugeza ubu akaba ataragezwa imbere y’ubutabera.</p>
<p>Undi Leta y’u Rwanda ivuga ko acyidegembya mu Buholandi, ni Ntahontuye Ndereyehe Charles wayoboraga ISAR-Rubona (kuri ubu ni RAB), akaba ari umwe mu bakuriye ishyaka ryitwa FDU-Inkingi riri mu bashinjwa kugendera ku ngengabitekerezo ya Jenoside.</p>
<p>CNLG ivuga ko Abatutsi benshi cyane ngo bahurijwe muri ISAR baturutse mu bice bitandukanye nka Gikongoro, Maraba, Ruhashya, Rusatira, Mbazi na Mugusa, bakusanyirizwa ku musozi wa Rubona, batangira kwicwa kuva saa tatu za mu gitondo kugeza ijoro ryose bigizwemo uruhare na Ndereyehe ngo witabaje Interahamwe n’abasirikare.</p>
<p>Ahandi hiciwe Abatutsi benshi ku itariki 26 Mata 1994 nk’uko CNLG ikomeza ibisobanura, ni kuri Paruwasi Gaturika ya Birambo muri Karongi ngo haguye abarenga 6,000, kuri komini Kigoma mu Ruhango hiciwe abarenga 475, ndetse no kuri komine Tambwe mu Ruhango hiciwe abarenga 20,000.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jean_damascene_bizimana_cnlg_kwibuka_26.jpg"
				length="96303"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Mugina: Abatutsi hafi ibihumbi 40 biciwe kuri kiliziya bari bizeye kuharokokera</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/mugina-abatutsi-hafi-ibihumbi-40-biciwe-kuri-kiliziya-bari-bizeye-kuharokokera</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/mugina-abatutsi-hafi-ibihumbi-40-biciwe-kuri-kiliziya-bari-bizeye-kuharokokera</guid>

		<dc:date>2020-04-26T08:55:09Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kamonyi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu cyahoze ari komine Mugina ubu akaba ari mu Karere ka Kamonyi, muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, muri kiliziya ya Paruwasi ya Mugina hiciwe Abatutsi hafi ibihumbi 40 bahahungiye bizeye&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Mugina: Abatutsi hafi ibihumbi 40 biciwe kuri kiliziya bari bizeye kuharokokera</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134841 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="76" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/bagirishya_kamonyi_mugina.jpg' width="700" height="933" alt="Muzehe Bagirishya avuga ko ubwicanyi bwabereye ku Mugina ari indengakamere" title="Muzehe Bagirishya avuga ko ubwicanyi bwabereye ku Mugina ari indengakamere" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Muzehe Bagirishya avuga ko ubwicanyi bwabereye ku Mugina ari indengakamere</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abahazi bahita ku Mugina wa Jenda na Kabugondo. Hagizwe n’imisozi myiza ndetse n’ibibaya, hakaba kuva kera hari hatuwe n’Abanyarwanda bo mu ngeri zitandukanye kandi babanye neza kuko bavugaga ko ari ‘Rubanda rw’Umwami’, gutoteza Abatutsi bikaba byaratangiranye n’umwaduko w’amashyaka menshi.</p>
<p>Umusaza Jean Baptiste Bagirishya, umwe mu Batutsi mbarwa barokotse ubwicayi bwabereye kuri iyo kiliziya ya Mugina, aganira na Kigali Today, agaruka inyuma gato mu mateka, asobanura uko Abatutsi bagiye bagirirwa nabi.</p>
<p>Ati “Haje amashyaka menshi nibwo ibibazo byatangiye kuvuka, biba bibi kurushaho mu 1963, ubwo bavugaga ko Inyenzi zateye mu Bugesera. Icyo gihe Abatutsi bari bakomeye barafashwe ngo ni ibyitso by’Inyenzi, barakubitwa bikomeye, barafungwa ku buryo hari benshi banaguye mu buroko, gusa nyuma abatarapfuye baje gufungurwa”.</p>
<p>Icyo gihe ngo ni nabwo mu mashuri ivangura ryakomeye, aho buri gitondo abarimu bahagurutsaga abana b’Abatutsi ngo bigaragaze, baheraho babuzwa kujya mu mashuri yisumbuye na bake bajyagayo bakiga ubwarimu gusa, ntibemererwe kwiga ibyo bashaka atari abaswa.</p>
<p>Mu 1973 nibwo hongeye kubaho kwibasira cyane Abatutsi babamenesha kuko icyo gihe banabatwikiye inzu nk’uko Bagirishya akomeza abivuga.</p>
<p>Ati “Kayibanda amaze gukora ‘Coup d’Etat’, twibwiye ko tubonye agahenge. Si ko byagenze kuko Abatutsi barasahuwe, barameneshwa batwikirwa inzu. Nyuma habonetse agahenge twagarutse mu ngo ugasanga urugi bagusahuye bararukingishije ntuvuge, inka yawe bakayibaga ureba ntukome kuko icyo wabaga ukeneye ari amahoro ibintu ugashaka ibindi”.</p>
<p>Mu 1990, ubwo Inkotanyi zatangizaga urugamba rwo kubohora igihugu, ku Mugina itotezwa ry’Abatutsi ryarushijeho kwiyongera, bakabuzwa amahwemo, gusa ngo ntabwo bahise batangira kubica, ahubwo mu 1992 nibwo habayeho ubwicanyi, Abahutu bo ku Mugina barebeye ku byaberaga mu Bugesera bahana imbibi.</p>
<p>Umusaza Jean Baptiste Bagirishya ati “Mu Bugesera icyo gihe bari barimo batwikira Abatutsi banabica, Abahutu kavukire bo ku Mugina wabonaga badashaka kubijyamo. Gusa hari abari barahimukiye bavuye za Nyabikenke bari bamenyereye kwica, ni bo bivumbagatanyije batera urugo rw’uwitwaga Birasa Venuste, baramutemagura bamuroha mu ruzi, hanyuma abayobozi barabihosha nta wundi wishwe”.</p>
<p><strong>Mu 1994 nibwo abicanyi bageze ku ntego yabo</strong></p>
<p>Indege ya Habyarimana imaze guhanuka ngo nibwo Abahutu bo ku Mugina batangiye kuzamura umujinya bavuga ko ihanuwe n’Inkotanyi, uduce tumwe nk’ahitwa Kabugondo hari hatuye abaturutse i Nyabikenke batangira kwica, nyuma mu matariki 16 Mata bagaba igitero ahitwa i Jenda, gusa abaho ngo bari bagifatanyije n’Abatutsi kwirwanaho bagisubiza inyuma.</p>
<p>Ibyo ngo byakunze kubera ko na Burugumesitiri wayoboraga komine Mugina, Ndagijimana Callixte atari ashyigikiye ubwicanyi, kuko yagenda ahosha ibitero mu duce dutandukanye.</p>
<p>Ibyo ariko ngo ntibyatinze kuko Ndagijimana byageze aho biramurenga ari ko abantu bapfa, nibwo abari basigaye bahise bahungira kuri Paruwasi ya Mugina, Burugumesitiri akomeza kuhabarindira, bituma haza n’Abatutsi bavaga i Kigali, i Runda, Ntongwe, Kanzenze n’ahandi kuko bumvaga ko hari ubuhungiro.</p>
<p>Ibitero ngo byakomeje kuhaza ariko bigasanga Burugumesitiri n’abapolisi be bahari bakabisubiza inyuma, ni ko kumwigira umugambi nk’uko Bagirishya abivuga.</p>
<p>Ati “Ku itariki 18 Mata, Ndagijimana bamutumije mu nama i Gitarama kuko babonaga adashyira mu bikorwa ubwicanyi. Mu kugaruka yaciye i Ntongwe ari kumwe na Burugumesitiri waho, arakomeza ageze ahitwa i Gisari, ahari impunzi z’Abarundi asanga bamuteze bahita bamwica babanje kumushinyagurira”.</p>
<p>Muri icyo gihe umusirikare witwaga Major Karangwa Pierre Claver wayoboye ubwicanyi, yari amaze iminsi yigisha Abahutu bo ku Mugina ko umwanzi ari Umututsi, bityo ko bagomba kumwikiza.</p>
<p><strong>Ibitero ku Batutsi bari bahungiye kuri kiliziya</strong></p>
<p>Nyuma y’urupfu rwa Burugumesitiri Ndagijimana, mu gitondo cyo ku wa 19 Mata ngo hatangiye kuza ibitero kuri paruwasi noneho ntawe ubitangira, Interahamwe zitangira kwica abantu, gusa na bo bakirwanaho n’amabuye, bigeze aho bisubirayo ariko bikaza buri munsi ari ko abantu bapfa.</p>
<p>Mu matariki 21 Mata ibitero byariyongereye ndetse habaho no kujya gusaba ubufasha mu mpunzi z’Abarundi ngo zize kubafasha kwica, nk’uko Bagirishya abisobanura.</p>
<p>Ati “Imodoka z’abacuruzi ni zo zajyaga gutunda abo Barundi. Bamaze kwiyegeranya n’abasirikare n’Interahamwe, baraje ku ya 25 Mata baduteramo gerenade, bararasa, baratemagura kugeza ku mugoroba bananiwe barataha ariko basiga uburinzi ngo hatagira ubacika, bukeye ku ya 26 Mata baragaruka, baracoca barinigura, ariko hari ababashije kurokoka bahungira i Kabgayi”.</p>
<p>Yongeraho ko nyuma y’icyumweru imirambo itangiye kunuka, bazanye imashini za ‘Caterpillar’ n’imfungwa nyinshi bacukura ibyobo binini bajugunyamo ya mirambo, gusa ngo Croix-Rouge na yo yari ihari, abo basangaga bagihumeka babatwara i Kabgayi baravurwa bamwe barakira barokoka uko.</p>
<p>Bagirishya na we warokokeye i Kabgayi, avuga ko no kugerayo bitari byoroshye kuko bagendaga babica mu nzira, banagezeyo ngo byarakomeje kuko buri munsi Interahamwe zazaga zigatwara abantu zikajya kubica, ku ya 2 Kamena 1994 mu gitondo nibwo Inkotanyi zahageze abari basigaye zirabarokora.</p>
<p>Nyuma yaho abarokotse baje gusubira ku Mugina, kimwe n’abandi. Bagirishya w’imyaka 64 ubu ni ho atuye n’umuryango we, bagashimira cyane Inkotanyi zabarokoye na Leta y’Ubumwe yakomeje kwita ku bacitse ku icumu muri rusange, ubu bakaba bakomeye kandi bariyubatse, bakaba bibuka ababo ku ya 26 Mata buri mwaka.</p>
<p>Urwibutso rwa Mugina ubu rushyinguyemo imibiri 59.011 irimo iy’abiciwe kuri kiliziya n’iy’abandi bagiye bicirwa hirya no hino mu duce twari tugize icyari komine Mugina, nk’uko bitangazwa na Mukabaranga Priscille, ukuriye IBUKA mu Murenge wa Mugina.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mugina_kamonyi.jpg"
				length="38682"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Kayonza: Mu cyuzi cya Ruramira habonetsemo indi mibiri 56 y'Abazize Jenoside yakorewe Abatutsi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kayonza-mu-cyuzi-cya-ruramira-habonetsemo-indi-mibiri-56-y-abazize-jenoside-yakorewe-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kayonza-mu-cyuzi-cya-ruramira-habonetsemo-indi-mibiri-56-y-abazize-jenoside-yakorewe-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-04-25T17:18:50Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kayonza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza Ndindabahizi Didace avuga ko mu minsi ibiri gusa, icyuzi cya Ruramira cyabonetsemo indi mibiri 56 y’Abatutsi bazize Jenoside.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Kayonza: Mu cyuzi cya Ruramira habonetsemo indi mibiri 56 y’Abazize Jenoside yakorewe Abatutsi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134824 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="131" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/icyuzi_cya_ruramira_kayonza_jenoside.jpg' width="700" height="644" alt="Amazi yari mu cyuzi cya Ruramira yakuwemo, hatangira ibikorwa byo gushakisha imibiri y'Abatutsi bajugunywemo mu gihe cya Jenoside" title="Amazi yari mu cyuzi cya Ruramira yakuwemo, hatangira ibikorwa byo gushakisha imibiri y'Abatutsi bajugunywemo mu gihe cya Jenoside" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Amazi yari mu cyuzi cya Ruramira yakuwemo, hatangira ibikorwa byo gushakisha imibiri y&#8217;Abatutsi bajugunywemo mu gihe cya Jenoside</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Iki cyuzi cyifashishwaga mu kuhira umuceri, cyatangiye kumutswa mu kwezi kwa karindwi mu mwaka wa 2019.</p>
<p>Kubera imvura nyinshi igwa mu Karere ka Kayonza ngo ibikorwa byo gushakishamo imibiri y’Abatutsi bajugunywemo mu gihe cya Jenoside bigenda buhoro.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza avuga ko ubu bakiri ku nkuka z’iki cyuzi ariko ku munsi wo kuwa 24 Mata habonetse imibiri 27 naho kuwa 25 haboneka imibiri 29.</p>
<p>Imibiri 56 y’Abatutsi bishwe muri Jenoside  ibonetse mu minsi ibiri ije isanga indi 160 yabonetse kugeza kuwa 22 Mata 2020.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza Ndindabahizi Didace avuga ko batazi igihe ibikorwa byo gushakisha imibiri mu cyuzi cya Ruramira bizarangirira kuko ari kinini.</p>
<p>Ati “Nta gihe runaka navuga kuko icyuzi ni kinini byongeye ibihe by’imvura turimo ntibituma twihuta kuko harekamo amazi ibikorwa ntibyihute. Ikigaragara ni uko hajugunywemo Abatutsi benshi kuko tukiri ku nkuka tutarabasha kugeramo hagati.”</p>
<p>Ndindabahizi Didace avuga ko Abatutsi bajugunywe mu cyuzi cya Ruramira bamwe bajugunywemo bagihumeka bashaka kuzamukamo bagaterwa ibisongo.</p>
<p>Abishingira ku kuba bamaze kubonamo ibisongo biri iruhande rw’aho bagenda bakura imibiri.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/icyuzi_cya_ruramira_kayonza_jenoside.jpg"
				length="116423"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Nyabihu: 1992 hageragejwe Jenoside abacitse ku icumu bicishwa inzara </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/nyabihu-1992-hageragejwe-jenoside-abacitse-ku-icumu-bicishwa-inzara</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/nyabihu-1992-hageragejwe-jenoside-abacitse-ku-icumu-bicishwa-inzara</guid>

		<dc:date>2020-04-25T15:07:20Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Ephrem Murindabigwi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarinzi b’Igihango bo mu Karere ka Nyabihu baratangaza ko kuva mu 1992 Abatutsi barimo n’Abagogwe bageragerejweho Jenoside baricwa, abacitse ku icumu bicishwa inzara babuzwa kujya guhaha no&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Nyabihu: 1992 hageragejwe Jenoside abacitse ku icumu bicishwa inzara </h1>

			

			

			<div class='spip_document_134814 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="61" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/singirankabo_ok.jpg' width="700" height="525" alt="Singirankabo (uwicaye) n'abo yarokoye mu Murenge wa Bigogwe" title="Singirankabo (uwicaye) n'abo yarokoye mu Murenge wa Bigogwe" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Singirankabo (uwicaye) n&#8217;abo yarokoye mu Murenge wa Bigogwe</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ababaye mu bihe bya 1992 bavuga ko mu cyahoze ari Komini Giciye na Nkuri ubu ni mu Karere ka Nyabihu, habaye Jenoside yakorerwaga Abatutsi kuva mu 1992 ku buryo bw’indengakamere, ku buryo n’abageragezaga kubatabara bicwaga cyangwa bagashyirwa mu kato kimwe n’abo batabaraga.</p>
<p>Singirankabo Idrisa Turufu, umwe mu Barinzi b’Igihango, avuga ko mu 1992 Abagogwe bishwe abasigaye bakajya babuzwa kujya mu masoko guhaha no kugurisha ibyo bejeje, maze ahitamo kwiyemeza gutangira umwuga w’ubucuruzi kugira ngo abashe kubagoboka.</p>
<p>Singirankabo wari umuturage usanzwe utunzwe n’ubuhinzi n’ubworozi, avuga ko umuryango avukamo ntacyo wapfaga n’Abatutsi bahigwaga icyo gihe, ku buryo atari kwemera ko abo bagenderaniraga bicwa n’inzara areba.</p>
<p>Avuga ko kugira ngo abashe kubafasha kubaho yigiriye inama yo gukora ubucuruzi maze akajya abagurishiriza umusaruro akanabahahira ibyo bakeneye, akabibagezaho akoresheje imodoka y’inshuti ye yari umucuruzi na we.</p>
<p>Agira ati “Njyewe nari umuntu usanzwe utunzwe n’imirimo y’ubuhinzi n’ubworozi, ariko nkagira inshuti nyinshi z’Abatutsi, mu 1992 ubwo hano byakomeraga Abatutsi babujijwe kongera kurema amasoko, mfata umwanzuro wo kujya mbagurishiriza umusaruro wabo nkanabahahira.</p>
<p>Ni uko nahindutse umucuruzi nkajya mfata ibirayi byabo nkajya kubibagurishiriza nkanabahahira ibyo bakeneye kuko bo batashoboraga kurema isoko”.</p>
<p>Mu 1994 Singirankabo yarakomeje arwana ku Batutsi bari bahungiye iwe n’abo yagendaga ahura na bo hirya no hino, akabahisha, akabagaburira ubundi akabahungishiriza mu nkambi ya Cyeshero muri Kongo.</p>
<p>Agira ati “Bampungiyeho ari imiryango 44 bamwe mbashyira munsi y’urutara (Igitanda cya Gakondo) abandi nkabashyira muri purafo y’inzu, ariko bari benshi ku buryo ntashoboraga kubona aho mbashyira bose”.</p>
<p><strong>Yifashishije Ishyamba rya Gihwati ngo arwane ku Batutsi</strong></p>
<p>Singirankabo avuga ko byaje kumenyekana ko ahishe Abatutsi maze abona ko bazabamwicira mu maso, ahitamo kwigira inama yo kubajyana mu Ishyamba rya Gishwati aho yashoboraga noneho kubagemurira akoresheje amayeri yo kujya gutera umuti mu birayi.</p>
<p>Agira ati “Nibwo nabajyanye mu Ishyamba rya Gishwati, nkajya mbagemurira nkoresheje ipombo y’umuti w’ibirayi natwaragamo ibyo kurya, Interahamwe zambona zikagira ngo ngiye gutera umuti mu birayi”.</p>
<p>Singirankabo bakunze kwita ‘Igisimba muntu’ kubera isura ye yaje kugirwa umuyobozi w’ababaga kuri bariyeri kugira ngo abe noneho ari we uhiga Abatutsi kuko yagaragazaga ko adashyigikiye ibyakorwaga, aza no kuzanirwa umwana w’umuhungu ngo ajye kumwica maze aramuhisha ubu abyaye kane.</p>
<p>Nyirakuru w’uwo muhungu bazaniye Singirankabo ngo amwice, avuga ko atari ko yabigenje kuko ahubwo yamuhishe mu nzu na we akazagera ubwo amuhungishiriza Cyeshero..</p>
<p>Agira ati “Uwo mwana w’umuhungu ni umwuzukuru wanjye bamuvumbuye mu ishyamba, nuko Singirankabo abona bamumanuye ngo bajye kumwica aramubasaba ngo abe ari we umwiyicira, maze bamaze kugenda acukura ahantu ahambamo igisura arenzaho itaka yorosaho agakote ka wa muhungu, ku buryo abicanyi bagatutse bakemera ko yamwishe koko kandi ari mu nzu”.</p>
<p>Kimwe n’abandi Singirankabo yarokoye, bavuga ko yababereye nk’Imana muntu, kuko ibyo yakoze nta kiguzi yabikoreraga ndetse na n’ubu akaba akomeje kubaba hafi by’umwihariko kuko bageze no mu za bukuru.</p>
<p><strong>Sinangumuryango na Ndahimana bashakishaga Abatutsi muri Nkuri na Rutsiro na bo bakabahungishiriza muri Kongo</strong></p>
<div class='spip_document_134815 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="92" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/sinangumuryango.jpg' width="700" height="621" alt="Sinangumuryango avuga ko yumvaga guhisha Abatutsi yarabigize ubuzima kuko yanga akarengane" title="Sinangumuryango avuga ko yumvaga guhisha Abatutsi yarabigize ubuzima kuko yanga akarengane" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Sinangumuryango avuga ko yumvaga guhisha Abatutsi yarabigize ubuzima kuko yanga akarengane</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Sinangumuryango Moise na we yagerageje uko ashoboye ngo arwane ku Batutsi bahigwaga mu yahoze ari Komini Nkuri ubu ni mu Murenge wa Bigogwe.</p>
<p>Avuga ko usibye umutima mwiza no gufashwa n’amasengesho, ingendo zo mu mvura na zo zabafashaga guhungisha abahigwaga.</p>
<p>Ku nshuro ya mbere ntibyari byoroshye, ariko nyuma yo gushoboka, byatumye noneho arushaho kumva ko gutabara abahigwaga byaba nk’ubuzima bwe, maze afatanyije na mugenzi we Jean Bosco Ndagijimana, barokora Abatutsi babahungishirije mu nkambi ya Cyeshero muri Kongo.</p>
<p>Aba bagabo bose ubu ni Abarinzi b’Igihango ku rwego rw’akarere kubera ibyo bikorwa by’ubumuntu.</p>
<p>Agira ati “Twari dusanzwe dusenga, umutimanama watumye numva naba ku ruhande rw’abahigwaga kubera akarengane, byageze n’aho bambwira ko bazanyica bakanseguza umurambo wa Perezida Habyarimana ngo mpisha Abatutsi.</p>
<p>N’ubu mfite ibikomere kuko navuyemo amenyo abiri kubera ko Interahamwe zaranteraga nijoro, nuko nza kwiruka ndagwa amenyo avamo atyo, ku nshuro ya mbere ntibyari byoroshye kugeza umuntu muri Kongo, ariko tumaze kumenya neza amayira numvaga ari byo ngize ubuzima bwanjye”.</p>
<p>Umurinzi w’Igihango Jean Bosco Ndagijimana, na we ibyo yakoze byamuguye nabi kuko yahizwe ngo yicwe, igihe cy’intambara y’abacengezi kuko yafatwaga nk’uwagambaniye interahamwe zari zifite umugambi wo kwica Abatutsi, byageze n’aho yimuka aho yari atuye arahunga.</p>
<p>Agira ati “Mu gihe cy’abacengezi baranteye ngo banyice bakajya bahora bangirira nabi kugeza ubwo nimutse aho nari ntuye nza gutura ku Mukamira ubu ni naho ngituye, ariko Imana yaradushoboje turokora abantu ntabwo byaduciye intege”.</p>
<p>Nubwo bitari biboroheye, Sinangumuryango na Ndagijimana bishimiye imbuto basarura mu bikorwa byabagize abarinzi b’igihango ku rwego rw’akarere kuko byarokoye abantu.</p>
<p>Mukafeza Fernadi, yahungishirijwe muri Kongo na Ndagijimana amwita mushiki we, ko bahunze bava i Cyangugu maze amugeza i Goma muri Kongo.</p>
<p>Mukafeza wo mu Rutsiro yamenyanye na Ndagjimana kubera basaza be Ndagijimana yari yarahungishije, maze bagera muri Kongo bakamubwira ko hari mushiki wabo wasigaye mu Rwanda bamusaba kuzajya kumubashakira ari na byo yakoze kandi abigeraho.</p>
<p>Mukafeza avuga ko yabanje kwanga guhungishwa n’umuntu atazi nyuma y’ukwezi kose yihishahisha mu ishyamba rya Gihwati.</p>
<p>Agira ati “Twajyanye n’abasirikare benshi tugenda bankoreye igikapu ngo kintwikire mu maso hatagira umbona twenda kugera ku mupaka ni bwo Ndagijimana yampishe mu ishyamba abanza kujya gushaka inzira amaze kuyibona araza arantwara.</p>
<p>Nageze muri Kongo mba mu nzu bampishemo bakajya banserereza ko ndi umugore w’Interahamwe, ariko byaje kurangiza mva i Goma ndataha nsanga Ndagijima aracyariho, umutima we ntacyo nawugereranya na cyo pe. Umuntu wampishe ntaho anzi, nanjye ntaho muzi, ntacyo mfana nawe”.</p>
<p>Umuyobozi w’Umuryango uharanira inyungu z’abacitse ku icumu rya Jenoside IBUKA mu Karere ka Nyabihu, Juru Anastase, avuga ko Abarinzi b’Igihango bakomeje ibikorwa byo gushimangira ubumwe n’ubwiyunge hagati y’abagize uruhare muri Jenoside n’abarokotse, ibyo bikaba bifasha gutanga urugero rwiza mu babyiruka.</p>
<p>Agira ati “Urubyiruko ruhuriye mu ‘Nshuti z’Urungano’ iyo rubonye amatsinda nk’ayo ahuza abakoze Jenoside n’abarokotse Jenoside, birarwubaka bakabona ko ubumwe n’ubwiyunge ari bwiza cyane mu mibereho y’abantu”.</p>
<p>Abarinzi b’Igihango bo mu Karere ka Nyabihu bavuga ko bashimishwa n’uko Leta yabageneye urubuga rwo kugaragarizamo ibitekerezo byabo kandi bishimira kuba baratanze urugero rwiza rwa bandebereho uyu munsi, bakaba bifuza ko icyorezo cya Coronavirus kirangiye bazafashwa kuganira na Perezida wa Repuburika nk’uko abonana n’ibindi byiciro by’abakoranabushake mu gihugu.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/singirankabo_ok.jpg"
				length="190123"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Umuryango RESIRG wunamiye abazize Jenoside y'abanya-Armenia </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/umuryango-resirg-wunamiye-abazize-jenoside-y-abanya-armenia</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/umuryango-resirg-wunamiye-abazize-jenoside-y-abanya-armenia</guid>

		<dc:date>2020-04-25T14:49:44Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kamanzi Natasha
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuryango Mpuzamahanga w’Ubushakashatsi kuri Jenoside (Réseau International Recherche et Génocide - RESIRG asbl) wifatanyije n’abanya-Armenia  bashegeshwe n’iyi Jenoside, uwo muryango  utanga&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Umuryango RESIRG wunamiye abazize Jenoside y’abanya-Armenia </h1>

			

			

			<div class='spip_document_134813 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/genocide_armenia_2.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Tariki 24 Mata 2020 ni umunsi utangira icyunamo ku nshuro ya 105 cyo kwibuka abishwe muri Jenoside y’abanya-Armenia, ikaba ari imwe muri Jenoside zabayeho mu bihe byo hambere.</p>
<p>Mu ijambo rya Perezida w’uwo muryango RESIRG,  Déo Mazina, yagize ati “Imyaka ibinyacumi irashize i Bruxelles buri wa 24 Mata twibukira hamwe Jenoside yabaye mu 1915 yari igamije kumara abanya-Armenia, abanya-Arame, abanya-Assyria, Abagiriki n’abakristu bo mu Burasirazuba (Orient) yakozwe n’urubyiruko rw’aba Ottoman mu ntambara ya mbere y’isi.</p>
<p>Iyi tariki tuboneraho n’umwanya wo gushyira indabo ku rwibutso rwabazize iyi Jenoside bose i Bruxelles. Twibuka basaza bacu, bashiki bacu, ababyeyi b’inzirakarengane, twibuka uko twabakundaga n’uko tukibakunze.”</p>
<p>Yakomeje agira ati “Kuba uyu munsi gahunda yo kuguma mu rugo itatwemerera kujya ku rwibutso kubunamira nk’uko bisanzwe twibuka Jenoside yakozwe, ni ingenzi cyane gukoresha ubundi buryo bwo kwibuka abishwe no kwifatanya n’abayirokotse ndetse n’ababakomokaho.”</p>
<div class='spip_document_134812 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/genocide_armenia_1.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Déo Mazina kandi yavuze ko Umuryango Mpuzamahanga w’Ubushskashatsi  kuri Jenoside (RESIRG) wiyemeje gukora ubushakashatsi kuri Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, ariko si ibyo gusa, ahubwo witeguye no gukorana n’abandi bantu bose banyuze mu bihe nk’ibyo.</p>
<p>Yanavuze kandi ko ubwo bufatanye ari bwo buzafasha gutsinda abapfobya n’abahakana aho bari hose, no gukomeza kwibuka uko bikwiye abazize Jenoside.</p>
<p>Itangazo umuryango RESIRG washyize ahagaragara riravuga ko Kwibuka Jenoside bigomba kwemerwa no guhabwa agaciro ku rwego mpuzamahanga.</p>
<p>Iryo tangazo ryashyizweho umukono na Perezida wa RESIRG, Mazina Déeo, risoza rigira riti “Dukomere, dukomeza kwibuka. Tube maso kandi urumuri rwacu ntirukazime kuko inda yavutsemo inyamanswa iracyabyara ishobora kugaruka igihe icyo ari cyo cyose.”</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/genocide_armenia_1.jpg"
				length="192349"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Icyuzi cya Ruramira kimaze kubonekamo imibiri 160 y'abazize Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/icyuzi-cya-ruramira-kimaze-kubonekamo-imibiri-160-y-abazize-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/icyuzi-cya-ruramira-kimaze-kubonekamo-imibiri-160-y-abazize-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-04-23T16:27:44Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kayonza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Kuva igikorwa cyo gushakisha imibiriy’abishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi bakajugunywa mu cyuzi cya Ruramira cyatangira, hamaze kubonekamo 160.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Icyuzi cya Ruramira kimaze kubonekamo imibiri 160 y’abazize Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134739 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="124" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/icyuzi_cya_ruramira.jpg' width="700" height="438" alt="Icyuzi cya Ruramira cyamaze kumutswa hatangira igikorwa cyo gushakisha imibiri y'Abatutsi bajugunywemo mugihe cya Jenoside" title="Icyuzi cya Ruramira cyamaze kumutswa hatangira igikorwa cyo gushakisha imibiri y'Abatutsi bajugunywemo mugihe cya Jenoside" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Icyuzi cya Ruramira cyamaze kumutswa hatangira igikorwa cyo gushakisha imibiri y&#8217;Abatutsi bajugunywemo mugihe cya Jenoside</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza, Ndindabahizi Didace, avuga ko mugihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, icyuzi cya Ruramira cyajugunywemo Abatutsi benshi.</p>
<p>Kugira ngo babashe gushakisha imibiri yajugunywemo, habanje igikorwa cyo kumutsa icyo cyuzi bakamyamo amazi. Kugeza ku itariki 22 Mata 2020, imibiri 160 ni yo yari imaze kubonekamo kandi igikorwa kizakomeza.</p>
<p>Ati “Turacyashakisha nubwo hari ikibazo cy’imvura amazi yongera akareka. Urebye harimo imibiri myinshi cyane kuko tumaze kubona 160 kandi turacyari ku nkuka hagati ntiturageramo kubera n’imvura igwa buri munsi, harimo icyondo kinshi”.</p>
<p>Icyuzi cya Ruramira cyahanzwe hagamijwe gufasha abahinzi b’umuceri kubona amazi yo kuhira, kikaba kiri ku buso bwa km2 ziri hagati y’ebyiri n’eshatu.</p>
<p>Ahandi hantu hajugunywe Abatutsi mu gihe cya Jenoside mu Karere ka Kayonza, ni mu biyaga no mu bisimu by’ahacukurwa amabuye y’agaciro i Rwinkwavu.</p>
<p>Kubera ko batabasha gukuramo imibiri ngo igihe cyo kwibuka abaturage bajyayo bakabibuka.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kayonza avuga ko hari n’Abatutsi biciwe i Midiho mu Murenge wa Mukarange, na bo imibiri yabo yabuze burundu kuko ababishe banze kugaragaza aho bajugunywe.</p>
<p>Agira ati “Turacyafite ikibazo cyo kubona imibiri y’abacu biciwe ku rusengero rwa EAR Paruwasi ya Midiho, kuko n’abafunze bahabiciye banze kuhagaragaraza. Bishwe ku manywa y’ihangu ariko n’abari bahaturiye na bo banze kutubwira”.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/icyuzi_cya_ruramira.jpg"
				length="91818"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Abatutsi babarirwa mu bihumbi 50 biciwe i Murambi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-abatutsi-babarirwa-mu-bihumbi-50-biciwe-i-murambi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-abatutsi-babarirwa-mu-bihumbi-50-biciwe-i-murambi</guid>

		<dc:date>2020-04-22T08:53:01Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Nyamagabe
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Marie Claire Joyeuse
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Ku itariki ya 21 Mata, mu Karere ka Nyamagabe bibuka Abatutsi babarirwa mu bihumbi 50 biciwe i Murambi, nyuma yo kubabeshya ko bazaharindirwa, bituma bahahungira ari benshi.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Abatutsi babarirwa mu bihumbi 50 biciwe i Murambi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134590 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="83" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/murambi_memorial_site.jpg' width="700" height="393" alt="I Murambi ahagizwe urwibutso rwa Jenoside hiciwe Abatutsi babarirwa mu bihumbi 50" title="I Murambi ahagizwe urwibutso rwa Jenoside hiciwe Abatutsi babarirwa mu bihumbi 50" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>I Murambi ahagizwe urwibutso rwa Jenoside hiciwe Abatutsi babarirwa mu bihumbi 50</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Nk’uko bivugwa na Elie Ndayisaba, Perezida wa Ibuka mu Karere ka Nyamagabe, abiciwe i Murambi bari baturutse ahanini mu makomini ya Nyamagabe, Kinyamakara, Rukondo, Mudasomwa na Karama, aho bari batangiye gutwikirwa amazu mu matariki 9 Mata 1994.</p>
<p>Bamwe muri bo bari bahungiye mu mashuri yari ahari (hari harubatswe ishuri ry’imyuga mu 1986 ariko kugeza mu 1994 ryari ritarashyirwamo ibikoresho ngo ritangire kwigirwamo), ariko hari n’abandi bahoherejwe n’ubuyobozi babwiwe ko bazahabarindira.</p>
<p>Simon Mutangana w’i Tare mu Karere ka Nyamagabe, ni umwe mu bahahungiye. Yahageze ku itariki 12 Mata 1994. Avuga ko umunsi ahagera amatiyo yahazanaga amazi yakaswe, batangira kubura amazi. N’abageragezaga kujya kuyashakira mu kabande ngo iyo bagendaga ari bakeya barabicaga.</p>
<div class='spip_document_134595 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="153" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/murambi_nyamagabe_rwanda_genocide-2.jpg' width="700" height="373" alt="Umusozi wa Murambi ukikijwe n'indi misozi miremire, bikaba byaratumye n'uwavaga muri iki kigo ahunga byamugoye gucika abari ku misozi bamubonaga ahunga" title="Umusozi wa Murambi ukikijwe n'indi misozi miremire, bikaba byaratumye n'uwavaga muri iki kigo ahunga byamugoye gucika abari ku misozi bamubonaga ahunga" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Umusozi wa Murambi ukikijwe n&#8217;indi misozi miremire, bikaba byaratumye n&#8217;uwavaga muri iki kigo ahunga byamugoye gucika abari ku misozi bamubonaga ahunga</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Agira ati “Twajyaga kuvoma twifashishije ibikoresho by’ubwubatsi twahasanze. Twamanukaga turi abagabo bagera mu ijana, tukamanuka twiruka, tukagaruka twiruka.”</p>
<p>Ibyo kurya na byo ngo byari ntabyo. Icyakora ngo hari umucuruzi wari ufite butike hafi y’iri shuri bajyaga kuguraho ibyo kurya.</p>
<p>Ati “Abari bafite udufaranga baguraga nk’ikilo cy’ubugari kikaribwa n’abantu barenga icumi.”</p>
<p>Abicanyi (Interahamwe) ngo bahaje ubugira kabiri bashaka kubica ariko birwanaho babatera amabuye barabirukana. Aho ngo ni ku itariki ya 17 no ku ya 19 Mata 1994.</p>
<p>Kubera inzara n’inyota, hari abantu bamwe batangiye kujya bahava bakajya ahandi. Abari bahabohereje babonye ko bashobora kuhava ari benshi umugambi wo kubica ntugerweho, ngo babazaniye toni eshatu z’umuceri.</p>
<p>Mutangana avuga ko toni eshatu ku bantu ibihumbi 50 byari ubusa. Ariko nyine ngo zari zihagije mu guhuza abantu ngo batangire bizere ko bagiye kwitabwaho, bityo n’abicanyi babashe gutegura neza uko babica.</p>
<div class='spip_document_134596 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/murambi_jenoside_21.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Mu museso wo ku itariki ya 21 Mata 1994, batewe noneho n’abasirikare, babatera gerenade baranabarasa, maze ba bicanyi bari barabananiwe baza bitwaje intwaro gakondo harimo imihoro n’amahiri barabadukira barabica.</p>
<p>Urebye muri iryo joro ngo hishwe abantu bari bafite imbaraga zo kurwana, bari hanze y’amashuri. Abagore n’abana bari basigaye mu mashuri bishwe bukeye n’Interahamwe, naho abasirikare bajya kwica abari bahungiye mu Cyanika.</p>
<p>Abatarapfuye muri iryo joro bakanagerageza guhunga bagiye bicwa umugenda, bishwe n’abo basangaga aho banyuraga bashaka guhunga.</p>
<p>Mutangana na we ari mu bahunze hamwe n’umugore we ndetse n’umwana yari ahetse. Bakomeje kwihishahisha, ku bw’amahirwe bararokoka.</p>
<p>Kuri ubu, ikigo cy’amashuri Abatutsi bari bahungiyemo hanyuma bakakicirwamo cyahinduwe urwibutso rwa Jenoside.</p>
<p>Hari amashuri amwe arimo imibiri itarashwangutse, harimo iy’abana batoya n’iy’abantu bakuru, bose bigaragara uko bishwe bameze, harimo abo bigaragara ko bari bategeye amaboko abicanyi babasaba kutabica.</p>
<div class='spip_document_134597 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/murambi_jenoside.jpg' width="700" height="394" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Hari n’amashuri abitsemo ibimenyetso bya Jenoside harimo intwaro abicanyi bicishije, n’imyenda abishwe bari bambaye.</p>
<p>I Murambi kandi hubatswe urwibutso rurimo amasanduku ashyinguyemo indi mibiri, ari na yo myinshi. Muri yo harimo iy’abaguye i Murambi, ariko hari n’iy’abandi Batutsi baguye hafi yaho yagiye ihimurirwa.</p>
<p>Hari n’inzu yakozwe ku buryo uyigezemo asobanukirwa amateka ya Jenoside mu Rwanda muri rusange, n’i Murambi by’umwihariko.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/murambi_memorial_site.jpg"
				length="106130"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Tariki ya 21 Mata 1994: uko Jenoside yakorewe Abatutsi yakozwe hirya no hino mu gihugu</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-ya-21-mata-1994-uko-jenoside-yakorewe-abatutsi-yakozwe-hirya-no-hino-mu-gihugu</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/tariki-ya-21-mata-1994-uko-jenoside-yakorewe-abatutsi-yakozwe-hirya-no-hino-mu-gihugu</guid>

		<dc:date>2020-04-21T20:43:22Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Itariki 21 mata 1994 ni wo munsi wishweho Abatutsi benshi icyarimwe mu gihugu. Iyi nyandiko iragaragaza hamwe mu hantu hashoboye kumenyekana hiciwe Abatutsi barenze ibihumbi ijana na mirongo itanu&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Tariki ya 21 Mata 1994:   uko Jenoside yakorewe Abatutsi yakozwe  hirya no hino mu gihugu</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134572 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="157" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/murambi_genocide_rwanda.jpg' width="1000" height="563" alt="Aya mashuri y'imyuga yari yubatse i Murambi ni yo Abatutsi bari bahungiyemo hanyuma bayicirwamo. Amwe muri yo arimo imibiri y'Abatutsi igaragaza uko bishwe" title="Aya mashuri y'imyuga yari yubatse i Murambi ni yo Abatutsi bari bahungiyemo hanyuma bayicirwamo. Amwe muri yo arimo imibiri y'Abatutsi igaragaza uko bishwe" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Aya mashuri y&#8217;imyuga yari yubatse i Murambi ni yo Abatutsi bari bahungiyemo hanyuma bayicirwamo. Amwe muri yo arimo imibiri y’Abatutsi igaragaza uko bishwe</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p><strong>1.	Inama y’Umuryango w’Abibumbye Ishinzwe Amahoro ku isi yatse inshingano MINUAR igabanya umubare w’abasilikare bayo mu Rwanda </strong></p>
<p>Tariki ya 21/4/1994, Akanama ka Loni gashinzwe amahoro ku isi kafashe umwanzuro 912 uhindura inshingano za MINUAR, iyisiga ku izina gusa, ifite abasirikari 250 gusa. Nyamara, buri munsi Jenerali Dallaire wayoboraga MINUAR yohererezaga raporo Umuryango w’abibumbye avuga uko ubwicanyi bwakorerwaga Abatutsi mu Rwanda. Dallaire yavugaga ko umutwe w’abasirikari barindaga Habyarimana n’interahamwe zari zimeze nka « virus » imeze nka nkongwa itakigira gitangira. Ayo makuru, Umuryango w’abibumbye ntiwayahaye agaciro, wafashe icyemezo cyo gutererana Urwanda, abicwa baricwa ku manywa y’ihangu.</p>
<p><strong>2.	Abatutsi biciwe i Murambi, Gikongoro, Nyamagabe </strong></p>
<p>Ubwo Jenoside yatangiranga mu duce dukikije i Murambi, abatutsi baho batangiye kuhahungira bavuye Mudasomwa, Kinyamakara, Musebeya, Muko no mu yandi ma komini.</p>
<p>Abazaga i Murambi abategetsi babo bababwiraga ko ariho bazabasha kubarindira umutekano bari hamwe nyamara byari ukubabeshya kuko ubwo uwari perezida wa Leta yiyise iy’abatabazi SINDIKUBWABO Theodore ari kumwe na Minisitiri w’intebe w’iyo Leta Jean KAMBANDA baje ku Gikongoro batanga amabwiriza yo gutangiza Jenoside.</p>
<p>Nyuma y’iyo nama nibwo abategetsi bashishikarije abatutsi kuza I Murambi bababeshya ko bazacungirwa umutekano. Abari bahungiye ahantu hatandukanye ku biro by’amakomini na za Kiliziya n’insengero hamwe n’abari bahishwe n’abahutu bajyanywe I Murambi hakoreshejwe imodoka abandi bakizana. Aho bacaga hose bajya I Murambi baterwaga amabuye n’interahamwe. Bageze I Murambi, Interahamwe, zatangiye guca amatiyo yahazanaga amazi kugira ngo bicwe n’umwuma bazaze kubica nta mbaraga bagifite.</p>
<p>Babonye ko bagiye kwicwa n’inzara nibwo bigiriye inama yo kubaga inka nkeya muzo bari bahunganye kugira ngo babone icyo barya. Ubwo abajandarume barababwiye ngo nibabanze bibare bamenye umubare wabo kugira ngo babakire ubufasha ariko n’ubwo baje kubaha umuceri waje kuba mucye bitewe n’ukuntu bari benshi kuko bageraga ku bihumbi mirongo itanu (50.000).</p>
<p>Muri iyo minsi, hazaga ibitero by’interahamwe bakarwana nabyo bakoresheje amabuye bigasubirayo. Mu rucyerera rwo kuwa 20 rushyira 21/4/1994 nka saa cyenda nibwo abajandarume babanje gutera grenade no kurasa amasasu mu mpunzi z’abatutsi, maze Interahamwe, aba CDR n’abaturage bitwaje impiri, imipanga, amacumu n’udushoka bakagenda bahorahoza abatishwe n’amasasu ndetse n’abari babaye inkomere.</p>
<p>Abantu bagize uruhare mu kwica abatutsi bari bahungiye I Murambi basaga ibihumbi 50,000 ni uwari Perefe wa Perefegitura ya Gikongoro BUCYIBARUTA Laurent (uba mu Bufaransa), SEMAKWAVU Felicien wari Burugumesitiri wa Komini Nyamagabe, Captaine Faustin SEBUHURA wayobora Jandarumori ya Gikongoro, Colonel SIMBA Aloys, Justin AYURUGARI wayoboraga Electrogaz Gikongoro, Venuste NYOMBAYIRE wayoboraga ikigo cy’abana cya SOS Gikongoro, David KARANGWA wari grefiye mu rukiko rwa kanto ya Gikongoro, Celse SEMIGABO wari prokireri ku Gikongoro, Alufonsi NSENGUMUKUZA wakoraga muri Electrogaz, abajandarume n’interahamwe zirimo, Munyangoga wakoraga muri Electrogaz, Musekura Aloys, Ngirumpatse Venuste n’abandi.</p>
<p>I Murambi niho hanabaye inkambi y’ingabo z’abafaransa muri Zone turquoise aho bavugaga ko baje gucungira umutekano abatutsi bicwaga ariko siko byagenze kuko abatutsi bake bari bararokotse bagiye I Murambi ariko bagashimutwa, bakicwa n’interahamwe kandi abafaransa ntacyo babikoragaho. Bamwe mu bafaransa basambanyije abakobwa n’abagore b’abatutsi ku ngufu, banakora ibindi byaha bitandukanye nkuko byagaragajwe na raporo ya Kimisiyo Mucyo. Ubwo izo Ngabo zasozaga ubutumwa bwazizanye zasabye abantu bari aho mu nkambi I Murambi kwambuka bakajya muri Kongo bizezwa kuzabafasha kugaruka mu Rwanda. Abari bamaze gukora Jenoside barabaherekeje babajyana Kongo hamwe n’izindi mpunzi nyinshi kuko bazibwiraga ko Inkotanyi zizabica ariko byari ukugira ngo zibone abo abicanyi bazagira ingwate ubwo bazaba bageze mu mashyamba ya Kongo.</p>
<div class='spip_document_134574 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="101" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/murambi_nyamagabe_rwanda_genocide.jpg' width="700" height="373" alt="Icyagombaga kuba ikigo cy'imyuga i Murambi ubu cyahindutse urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi" title="Icyagombaga kuba ikigo cy'imyuga i Murambi ubu cyahindutse urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Icyagombaga kuba ikigo cy’imyuga i Murambi ubu cyahindutse urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>I Murambi mu rwibutso hakaba hashyinguye imibiri y’abazize Jenoside yakorewe abatutsi basaga ibihumbi 50,000 bahiciwe ndetse n’abimuwe mu rwibutso rwa Gasaka.</p>
<p><strong>3.	Iyicwa ry’Abatutsi  kuri paruwasi Gatorika ya Cyanika, Nyamagabe</strong></p>
<p>Kuri iyi Paruwasi hafite amateka yihariye cyane ku batutsi kuko mu 1963 habaye ubwicanyi bukomeye bwibasiye Abatutsi bari bahatuye bikanandikwa muri za raporo mpuzamahanga no mu itangazamakuru ko ari jenoside. Abanyarwanda bose bayise noheri y’amaraso.<br class='autobr' />
Kuva 1990-1994 abatutsi batuye mu Cyanika bongeye gutotezwa cyane biyobowe na Burugumesitiri wa Komini Karama Desire NGEZAHAYO, bitwa ibyitso by’inkotanyi nkuko babikorewe 1963 babita ibyitso by’inyenzi abandi barafungwa.</p>
<p>Ku wa 08/4/1994 impunzi zatangiye kuba nyinshi kuri paruwasi ziturutse muri Komini Karama, Kinyamakara, Nyamagabe, Rukondo, Karambo n’ahandi bakakirwa na padiri Yozefu NIYOMUGABO. Impamvu abenshi bahahungiye nuko Burugumesitiri NGEZAHAYO n’abakonseye bazengurutse Komini bagasaba abihishe bakoresheje indangururamajwi guhungira kuri paruwasi bababeshya ko ariho bazabarindira umutekano.</p>
<p>Kuwa 11/4/1994 Superefe wa superefegitura ya Karaba Yozefu NTEGEYINTWARI yakoresheje inama n’ababurugumesitiri ba Komini Rukondo, Karama na Kinyamakara ku kibuga cy’umupira cya Cyanika ahitwa i Murizo, banoza umugambi wo kwica abatutsi. Hari kandi umutwe w’ibyihebe wari wariyise minwari (MINUAR) wari uyobowe n’abitwaga NTAGANIRA Emmanuel bitaga Muturage na Rubera bagahabwa intwaro na Col Simba bahuriraga kubiro byabo byari kuri komini Karama nabo bakazishyikiriza abaturage. Uyu mutwe niwo wari ushinzwe kwica abatutsi no gutabara aho byananiranye kuko na mbere yuko bicwa bari babanje kubateramo grenade bikozwe n’uwitwa Kazungu wari interahamwe.</p>
<p>Mu rucyerera rwo kuwa 20-21/4/1994 nibwo abatutsi bari bahungiye i Murambi bishwe maze abicanyi barangije bajya mu Cyanika kuwa 21/4/1994 nka saa yine za mu gitondo, maze interahamwe zifatanyije n’abajandarume zitera amagerenade mu mpunzi zari zahungiye kuri paruwasi, abandi bakoresha intwaro gakondo mu kwica abatutsi. Icyo gihe hishwe abatutsi basaga ibihumbi 35,000 bakaba bashyinguye mu rwibutso rwa Cyanika.</p>
<p>Abategetsi bagize uruhare mu gutegura no gushyira mu bikorwa byo kwica abatutsi bari bahungiye kuri paruwasi gatolika ya Cyanika barangajwe imbere n’uwari perefe wa perefegitura ya Gikongoro Laurent BUCYIBARUTA, Col SIMBA Aloys, Superefe Yozefu NTEGEYINTWARI, Burugumesitiri NGEZAHAYO Desire, Depite HANYURWIMFURA Marc, MUNYANDINDA Joel umugenzuzi w’amashuri abanza ya Komini Rukondo, NKURIKIYIMANA Jean Bosco wari umuyobozi wa Centre de Sante ya Cyanika, Charles UGIRINDEGE wari assistant bourgmestre wa Rukondo, muramu we SEBAKIGA Jean Bosco alias Kinigamazi wari veterinaire wa Komini Karama, MUNYANEZA Jean Bosco wari IPJ kuri Komini Karama, MPAKANIYE Froduald wari encadreur wa Komini Karama, Jean Baptiste KAYIGAMBA wakoraga kuri Centre de Sante ya Cyanika, GAHAMANYI Callixte wari umucuruzi, abakonseye barimo MUNYANKINDI Callixte, BASHIMUBWABO Jean Baptiste, MURINDABABISHA wari Diregiteri wa G.S Cyanika, HISHAMUNDA Charles wari encadreur w’urubyiruko ku Gikongoro, GATARI Jean Damascene wari agronome, GASHARA Alphonse umwarimu i Mbazi, NZUNGIZE Azaria wari sekreteri kuri superefegitura ya Karaba, KAREKEZI Kizito umunyeshuri muri Kaminuza akaba yari n’umukinnyi wa Mukura, MAGEZA Onesphore umupolisi wa Rukondo, MUDENGE Yuvenali (reserviste), abapolisi HABIMANA na MUNYANEZA Sipiriyane na bamwe mu ba resiponsabure ba za selire za segiteri Cyanika, Kibingo, Gitega, Ngoma, Muganza, Kiraro, Kiyumba na Nyanzoga.</p>
<p>Interahamwe zagize uruhare runini mu kwica Abatutsi mu Cyanika ni :  DEMOKARASI Joseph alias Rubera, ULINZWENIMANA Etienne alias Kazungu, NTAGANIRA Emmanuel alias Muturage, NKURIZA Anastase alias Serufirira, KABERA Vianney na mukuru we GASURIRA, NIZEYIMANA Athanase alias Musebeya, MUSONI Anselme, MUGAMBIRA Apollinaire, BIZIMANA alias Munyu, KARAMIRA Maurice, KAYIHURA Joseph, MUGENGA Joseph, MUBIRIGI Zakariya, RWAMAKUZA Cyriaque, RUDAHANWA Telesifore, BUKEYE Alfonsi, MUTAJUGIRE Francois alias Rupajyama, MIYERI, NAMBAJE Alfonsi, Aloyizi SEKAGANDA mwene Ntwarabashi, RUTEBUKA Martin, RWAGASANA Venant, BIZIMANA alias Nderema, MUHAYA Mwene Mishogoro, Dominiko mwene Busizori, RUKARA Mariko, SENYANA mwene Butuyu, n’abandi.</p>
<p><strong>4.	Abatutsi biciwe kuri Paruwasi gaturika ya Kaduha, Nyamagabe</strong></p>
<p>Paruwasi ya Kaduha iri mu cyahoze ari Komini Karambo, Superefegitura ya Kaduha, perefegitura ya Gikongoro. Abatutsi bari bahahungiye bahateze amakiriro bari baturutse mu makomini atandukanye ariyo Komini Muko, Musange, Karambo na Musebeya. Abatutsi batangiye kuhagera ku itariki ya 8/4/1994. Bigeze ku itariki ya 17/4/1994 umujandarume wari uhari yabatse intwaro gakondo zose bari bafite ababwira ko babarinda. Mbere y’iyo tariki basangiraga ibyo bahunganye ariko umubikira w’umudagekazi wayoboraga Centre de Santé witwaga MILGHITA agatekera abana igikoma. Abapadiri bari bafite umuceri ariko babicisha inzara kuko umupadiri w’umurundi wahabaga witwaga Nyandwi Athanase Robert yari mu bategura umugambi wo kubica.</p>
<p>Ku itariki ya 20/4/1994 uwo mupadiri yabasabye kugura uwo muceri, ikilo bakakigura amafaranga 5 kandi azi ko bagiye kubica. Amafaranga bari bafite bahise bayakoresha bawugura barayamara.</p>
<p>Ku itariki ya 21/04/1994 haje igitero kinini cyane kirimo abajandarume, abavuye mu gisirikare n’abicanyi bavuye mu makomini ya Muko, Karambo, Musange, Musebeya bafite intwaro zitandukanye kandi nyinshi bagota aho impunzi ziri. Abatutsi bagera ku 45,000 biciwe i Kaduha kuri paruwasi gaturika uwo munsi harokoka bacye cyane.</p>
<p>Ubwicanyi bwashishikajwe kandi buyoborwa n’abantu b’injijuke barimo Padiri Nyandwi Robert, superefe Joachim Hategekimana, umukozi w’umushinga PDAG bahimbaga Katasi wabaye ikirangirire mu kwica i Kaduha, Ngezahayo Straton wahoze ari umusirikare mu ngabo zatsinzwe, Karangwa François umukozi w’urukiko, uwahoze ari umusirikare witwa Gerivasi, Kayihura Albert wari Burugumestri wa komini Muko, Interahamwe yitwaga Rukokoma, Ntawera, Matabaro,.. bafatanyije n’izindi nterahamwe kimwe n’abanyeshuri bo mu Ruhengeri bari barahahungiye ubwo urugamba rwo kubohora Igihugu rwarimo rukomeza. Abo bose bari bayobowe n’abajandurume bavuye ku Gikongoro ku itariki 8/4/1994 bahabwa amabwiriza na Colonel SIMBA Aloys wari ushinzwe ikiswe defence civile muri Gikongoro na Butare.</p>
<p>Kugeza ubu umubare w’abashyinguwe mu rwibutso rwa Jenoside rwa Kaduha umaze kugera ku 47.311. Muri aka gace bakomeje kwica abari bararokotse kuko Kaduha yari mu gace kagenzuwe n’ingabo z’Abafaransa mu kiswe Zone Turquoise bituma ingabo za FPR-Inkotanyi zitahagera.</p>
<p><strong>5.	Abatutsi biciwe ahantu hatandukanye muri Komini Ntongwe, Ruhango</strong></p>
<p><strong>a)	Mu misozi yo muri Ntongwe</strong></p>
<p>Tariki 18-19 kugeza kuri 20/04/1994 hari Abatutsi bagiye ku misozi bagerageza kwirwanaho. Aho twavuga ku musozi  wa  Nyiranduga, ahahuriye Abatutsi benshi baturukaga  Gisali na Kibanda, Mbuye, Ndetse na Mukinga mu yahoze ari Komini Mugina, aho birwanyeho bakamara iminsi ine (4) barwanya ibitero byabateraga bakabinesha nyuma hakaza Burugumesitiri Kagabo Charles wari uwa Komini Ntongwe n&#8217;uwari superefe wa Superefegitura ya Ruhango witwaga Placide Koroni ndetse n&#8217;Abajandarume, babwira Abatutsi ko bajya kuri Komini bakabona uko babarinda neza naho wari umugambi wo kubona uko babicira hamwe.</p>
<p> Akandi gasozi Abatutsi birwanyeho ni agasozi ka Gacuriro ya Nyakabungo, ariko bahavanwa na Burugumesitiri Kagabo ababwiye ko bajya kubarindira kuri Komini, ariko ari amayeri yo kugira ngo babice. Hari ku italiki ya 19/4/1994.</p>
<p>Ahandi ni Ntungamo ya Kayenzi muri Nyabitare. Barwanye n’interahamwe bakoresha amacumu, imiheto cyane cyane amabuye, nyuma haza ibitero by’izindi nterahamwe zivuye Nyakabungo no muri segiteri ya Ntongwe zibakwiza imishwaro, bamwe bakomeza Tambwe na Ruhango abandi zigenda zibica umugenda.</p>
<p><strong>b)	Ubwicanyi bwakorewe Abatutsi ahahoze ibiro bya Komini Ntongwe </strong></p>
<p> Abatutsi batangiye kuhahungira kuva ku italiki ya 10/4/1994 kuko Abahutu bari batangiye kubatwikira, kubica no kurya inka zabo. Ku dusozi tumwe Abatutsi batangiye kwirwanaho ariko uwari burugumesitiri wa Komini Ntongwe Kagabo Charles na superefe Placide Koloni bifashishije aba konseye b’amasegiteri babohereza kuri Komini bababeshya ko babarindirayo. Abatutsi ba nyuma bageze kuri Komini tariki ya 19 na 20/4/1994, n’abari bihishe ahandi, bagiye kuri Komini bagendeye ku karimi keza ka burugumesitiri Charles Kagabo na superefe Placide Koloni batazi ko ari umugambi wo kubarimburira hamwe wateguwe kare.</p>
<p>Kuva tariki 17-18 na 19/04/1994 Abatutsi bari bahungiye kuri Komini babanje kwirwanaho uko bashoboye bakoresha amabuye bagasubizayo ibitero byabateraga kugeza ku itariki 20/04/1994. Burugumesitri Kagabo Charles na superefe Kolini Placide, uko bakusanyirizaga Abatutsi kuri Komini Ntongwe ni ko bakusanyaga n’abicanyi: interehamwe zambutse Bugesera, abarundi bava mu nkambi i Nyagahama ndetse n’abaturage n’abajandarume Kagabo yari yagiye gusaba i Nyanza. Bose bahuriye kuri Komini Ntongwe mu ijoro ryo ku wa 20/4/1994 rishyira 21/04/1994 bagaba igitero ku Batutsi barabarimbura. Iki gitero cyateguriwe mu nama zabereye i Mutima hagati y’italiki 17 na 19/4/1994 zari ziyobowe n’abajandarume, harimo na burugumesitiri Kagabo n’abarundi b’impunzi. Bashatse ahantu banyura hihishe kugira ngo bikubite ku Batutsi bari kuri komini batababonye. Baciye Gako ako kunyura Nyakabungo kugira ngo Abatutsi batumva urusaku rw’imodoka bagahunga, bageze Mutima, bahagaritse imodoka bagenda n’amaguru bayobowe na Kagabo.</p>
<p>Mu ijoro ryo ku wa 20/4/1994 ibitero byose byahuriye kuri komini nijoro kugeza kuri 21/04/1994 Abasirikare n’abapolisi barashe mu kivunge amasasu menshi batera na grenades, abageragezaga guhunga bagasanga abari bahagaze n’imihoro n’izindi ntwaro gakondo bakabica ku buryo bigaragara ko ubwicanyi  bwari bwateguwe neza muri ya nama ya Mutima.</p>
<p><strong>c)	Ubwicanyi bwabereye mu kibaya cya Nyamakumba</strong></p>
<p>Ubwicanyi bwakozwe ku itariki ya 21/04/1994. I Nyamukumba mu birometero 2 uvuye ahari ibiro bya Komini Ntongwe ugana mu Ruhango. Ni ahantu hari ikibaya kinini cyane. Bahitiriye imperuka y’abatutsi bari bahungiye kuri Komini Ntongwe kubera ubwicanyi n’umubare w’Abatutsi bahaguye, bari bashoboye gucika grenades, amasasu, imihoro byo mu gitero cyo kuri Komini, bamwe bakomeretse cyane.</p>
<p>Mu buryo bw’ubugome, abasirikare bashyize imbunda ku misozi ikikije Nyamukumba, ku buryo aho wahungira hose baza kuba bakureba kuko ari ikibaya kinini, ubundi abari baticiwe kuri Komini babahindira muri icyo kibaya, izindi nzira zihunga barazifunga. Kinazi ku maduka hagiye interehamwe ziganjemo abarundi, I Nyagahama hari naho abarundi, interahamwe za Bugesera n’abasirikare n’abajandarume babarasa umugenda kandi babahindira Nyamukumba. Bose bageze Nyamukumba, abari ku misozi bari biteguye kubarasa bose n’imbunda barasiye rimwe, interahamwe zifite imihoro, impiri amacumu, zikagenda zirangiza abataranogoka. Hacuze imiborogo, hagwa abantu benshi. Aho hantu hahawe izina ry’imperuka ya Nyamukumba.</p>
<p><strong>d)	Ubwicanyi bwakorewe aho bitaga kuri CND ku Rutabo</strong></p>
<p>Icyo cyobo bise CND ni kinini cyane cyacukuwe mu mwaka wa 1992 kikaba cyari inyuma y’amashuri abanza yo ku Rutabo A. Hiciwe Abatutsi benshi cyane ku buryo bw’indengakamere ndetse bajugunyamo n’abo biciye ahandi. CND yiswe iri zina kubera kuri CND i Kigali, aho ingabo za FPR zaje kurinda abayobozi ba FPR bagombaga kwinjizwa muri guverinoma yaguye y’inzibacyuho zabaga. Mu yandi magambo, kujyanayo Abatutsi kubicirayo kwari ukubasangisha abo bitaga bene wabo muri CND Kigali.</p>
<p>Igitero cyari kuri icyo cyobo cyari gikuriwe na NSABIMANA Jacques wayoboraga CDR muri Ntongwe wari uzwi ku izina rya Pilato kuko uwajyaga kwicirwa kuri icyo cyobo cya CND yabanzaga gushinyagurirwa n’uwo Nsabimana Jacques. Amwe mu mazina ya ba ruharwa bagaragaye cyane muri ubwo bwicanyi ni Kagabo Charles wari burugumesitiri wa Komini Ntongwe, Placide  Koroni wari  superefe wa Superefegitura ya Ruhango, Abakonseye bayoboraga segiteri zose uko ari 13 zari zigize Komini Ntongwe, Abasirikare nka Hitabatuma, Rucyeragabiro w’i Nyabusinzu kwa Kamugunga, Visenti wo kwa Birara Vianney nawe w’i Nyabusinzu,… Umuturage witwa Ntintanguranwa watwitse umwana w’uruhinja ku mbabura i Gishari ya Kareba, Konseye wa Kareba Kanyandekwe Zefaniya na resiponsabure Kageruka Aristarque, Mwalimu Nsabimana Jacques (Wari wariyise Pilato), Umucuruzi w’i Kareba witwaga Simoni Munyentama hamwe na mukuru we, Nahayo Florent, Abarundi batazwi amazina yabo bari batuye mu nkambi i Nyagahama bishe Abatutsi bamara kubica bakabakuramo imitima bakayotsa ku mbabura barangiza bakayirya.</p>
<p><strong>6.	Abatutsi biciwe kuri paruwasi gaturika ya Karama, Runyinya, Huye</strong></p>
<p>Ku wa 08/04/1994, impunzi z’Abatutsi zatangiye kugera I Karama. Zaturukaga ahitwa mu I Ramba no muri perefegitura ya Gikongoro bakaza kuri paruwasi ya Karama. Bazaga babaye, bananiwe, bashonje kandi harimo n’abakomeretse.</p>
<p>Tariki ya 10/04/1994, HATEGEKIMANA Deogratias wari Burugumesitiri yatumije abakonseye b’abahutu bose, abaserire b’abahutu bose ndetse n’abandi bakomeye barimo Diregiteri w’ikigo cy’ishuri ryisubuye rya APAREC n’abacuruzi mu nama yo gutegura Jenoside. Nta mututsi wemerewe kujyayo kuko inama yakozwe hashyizweho bariyeri ebyiri, imwe ku kibuga cya komini, indi aho centre itangirira zose zirinzwe n’abapolisi bakinjiza uwo bazi. SERUTWA Damien wari Resiponsabure wa serire Umuyange yangiwe kwinjira kuko yari Umututsi.</p>
<p>Tarki 11/04/1994, Burugumesitiri Hategekimana Deogratias yajyanye umupolisi witwa GATITIBA Thomas kuri moto ya Komini bajya mu I Ramba bategeka impunzi z’abatutsi kwerekeza I Karama. Uwo munsi haje impunzi nyinshi zirimo inkomere nyinshi. Padiri Ngomirakiza Francois afata abakomeretse cyane abageza ku bitaro bya Kaminuza i Butare, ari nako ashakisha imfashanyo zo gutunga impunzi zari zimaze kuba nyinshi i Karama.</p>
<p>Tariki 14-16/04/1994 amazu y’Abatutsi yaratwitswe ku misozi yose ikikije Karama kandi bitangirira umunsi umwe: Nyarusange- Mukongoro-Kibingo-Buhoro-Bunazi-Uwarugondo…Impunzi zose zakusanyirijwe I Karama ku Kiriziya, mu mashuri, ku isoko zari zaturutse mu Makomini ya Gikongoro na Butare: Runyinya, Rwamiko, Mubuga, Kinyamakara, Huye (Muyogoro), Maraba, Mudasomwa, Nyakizu (Rusenge), Kivu. Zose zarabaruwe zishyirwa mu mashuri hakurikijwe Segiteri baturutsemo.</p>
<p>Ku wa 16/04/1994 nibwo bishe umututsi wa mbere I Karama witwa Myandagara bamwicira ku kabari I Kibingo. Ku wa 18/04/1994 Burugumesitiri n’abapolisi batwaye umubitsi wa koperative yitwaga KOPIARU ngo abereke imfunguzo za coffre fort bahita banamwica. <br class='autobr' />
Abicanyi baciye umuyoboro w’amazi, umugezi w’Agatenga bawusukamo kirorini kugirango impunzi zicwe n’umwuma. Burugumesitiri Hategekimana Deo yaje kujya gushaka abajandarume bavuka i Karama barimo uwitwa Twagirumukiza Charles bazana amasasu n’imbunda, ababagira ikimasa, hanyuma abeshya Abatutsi ko baje kubarinda.</p>
<p>Tariki 20/04/1994 abajandarume bayobowe n’uwitwa RWASAMANZI na KIMASA bakoraga muri APAREC, bagiye I Bunazi naho hari hahungiye Abatutsi barabarasa babatera n’amagrenades. Abacitse ku icumu baje basanga abandi batutsi I Karama. Muri iryo joro padiri Ngomirakiza yabwiye impunzi ko nta buhungiro, abagerageje guhunga babagarurira kuwa Rugondo kuri bariyeri babatera amabuye.</p>
<div class='spip_document_134573 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="62" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/murambi_jenoside_1.jpg' width="700" height="466" alt="Amwe mu mateka y'u Rwanda agaragazwa mu rwibutso rwa Murambi" title="Amwe mu mateka y'u Rwanda agaragazwa mu rwibutso rwa Murambi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Amwe mu mateka y’u Rwanda agaragazwa mu rwibutso rwa Murambi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Tariki 21/04/1994, Abahutu benshi cyane bitwaje ibihiri n’imipanga binjiye mu mpunzi babanza kuzigendamo bazitegereza, bigeze saa tatu za mu gitondo haza ibitero by’interahamwe nyinshi zambaye ibirere baturuka impande zose bagota aho impunzi zari ziri barazica. Nyuma bafashe abana bari barokotse ubwo bwicanyi babakusanyiriza hamwe, babatekera igikoma bashyiramo acide ubundi barabaha barakinywa barashira. Imibiri y’Abatutsi bagera ku bihumbi 70 nibo bashyinguye mu Rwibutso rwa Jenoside rwa Karama.</p>
<p><strong>7.	Abatutsi biciwe ku musozi wa Gashinge, Kamonyi	</strong></p>
<p>Gashinge ni agasozi gaherereye mu Mudugudu wa Gasharu, Akagari ka Nyamirenbe, Umurenge wa Karama, Akarere ka Kamonyi ariko kera hakaba hari muri Komini Kayenzi yayoborwaga na MBARUBUKEYE Yohani.</p>
<p>Tariki 19 Mata 1994, nibwo Abatutsi bahungiye kuri ako gasozi, haza abavuye muri Komini Nyabikenke, Rutobwe, abaturutse i Musasa, Taba n’ahandi. Batangiye kubagabaho ibitero, kuva tariki ya 19 Mata 1994 bigizwe n’abahutu baturutse mu ma Komini yari afite Abatutsi bahungiye kuri ako gasozi. Abatutsi birwanaho bakoresheje amabuye barabanesha, hanyuma ibitero bifata umugambi wo gutema intoki n’ishyamba rya Leta ryari rihari.</p>
<p>Ku itariki ya 21/04/1994, haje igitero gikomeye cyari kirimo abasirikare, abapolisi, n’abaturage benshi, kiyobowe n’uwitwa Buyumbu wanayoboye ibitero by’ahitwa Bibare. Kugirango batsembe Abatutsi hakoreshejwe grenade, imbunda, noneho interahamwe zibona kwirara mu Batutsi zirabatema zikoresheje intwaro zirimo imihoro, udufuni, amashoka, ibisongo n’ibindi. Ubwicanyi bwatangiye mu masaha ya mu gitondo burangira nyuma ya saa sita. Ababashije gucika bahungiye ku musozi wa Bibare, bicirwayo tariki ya 22/04/1994. Abandi babashije kurokoka kuri uwo musozi, ndetse n’abandi bakuraga mu ngo, mu minsi ya mbere babakoreshaga ibirometero n’ibirometero bakajya kubaroha muri Nyabarongo. Abandi barabakusanije babicira ku kibuga cyo kuri Segiteri ya Nyamirembe bitaga CND.</p>
<p><strong>8.	Abatutsi biciwe mu Cyakabiri i Rutobwe, Gitarama, Muhanga </strong></p>
<p>Cyakabiri iherereye mu kagari ka Kigarama umurenge wa Cyeza akarere ka Muhanga. Aha ni ahantu hazwi cyane muri aka gace kubera bariyeri yari ikomeye cyane yaguyeho abatutsi hafi ijana, kuberako aha hantu hari murugabano rwa Kayumbu na Cyeza, hashyizwe bariyeri ikumira kandi ikicirwagaho abatutsi bahungaga berekeza I Kabgayi, baturutse muri komine Rutobwe, Nyabikenke, Kayenzi na Rukoma.</p>
<p> Iyi bariyeri yashyizweho mu matariki 14/04/1994, kuko ubwicanyi muri Rutobwe bwatangiye mu matariki 13 z’uko kwezi, ariko abantu benshi bayiciweho cyane tariki 21/04/1994 n’ubwo mbere y’iyo tariki na nyuma hicirwagaho abatutsi kugeza FPR ihagaritse ubwicanyi muri ako gace. Abicwaga bashyirwaga mu cyobo cyari hafi aho bitaga CND, kandi bicwaga mu buryo bubi, babanje gushinyagurirwa, bicishwa intwaro gakondo, zirimo impiri zikwikiyemo imisumari bitaga nta mpongano y’umwanzi, inkoni, ibisongo, imihoro n’ibindi. Muri rusange muri ako gace abatutsi barashinyaguriwe kuko babakataga ibice bimwe by’umubiri nk’amatwi, ibitsi nyuma bakagaruka kubica buhoro buhoro. Undi mwihariko muri ako gace ni uko abatutsi bicishijwe uburozi, abicanyi bafataga umuti witwa Kiyoda usanzwe wica udukoko, bakawushyira mu macupa, bakawunywesha abatutsi ku ngufu ngo ayo ni amata kandi barayakunda.</p>
<p>Abagize uruhare muri ubu bwicanyi ni uwari Minisitiri w’urubyiruko n’amashyirahamwe NZABONIMANA Callixte wari ku isonga mu bashishikarizaga abaturage ba Rutobwe ubwicanyi. Yakoreshaga imodoka yo mu bwoko bwa kombe yabaga yashyizemo indangururamajwi akanyura muri Rutobwe ajya iwabo mucyari komine Nyakabanda, agenda ashishikariza abahutu ko ngo umwanzi wabo ari umututsi. NZABONIMANA yanazanye imihoro myinshi muri iyo modoka, agenda ayiha abaturage ku muhanda. Uretse imihoro kandi yabaga afite na gerenade ariko zo zikaba zarafashwe na bake kuko benshi batari basobanukiwe n’imikoreshereze yazo. Hari n’abandi nka SEROMBA Barthazar wari secretaire wa MDR muri Komini, MUVUZAMPAMA wari visi perezida wa MDR, MPARABANYI, AYIDINI, DUSABE, KAMPAYANA, HARINDIKIJE n’abandi.</p>
<p>Nyuma ya jenoside imirambo yakuwe mu Cyakabiri ishyingurwa mu rwibutso rwa Kayumbu, rushyinguyemo imibiri 428 yakuwe muri Rutobwe. Uru rwibutso rwubatse mu murenge wa Kayumbu mu Karere ka Kamonyi.</p>
<p><strong>9.	Abatutsi biciwe mu Murenge wa Tumba (Mpare na Musange), Huye</strong></p>
<p>Mpare ubu iherereye mu Murenge wa Tumba, ikaba yarabarizwaga mu cyahoze ari Komini Huye. Jenoside igitangira muri aka gace, abaturage bose bashyize hamwe bagiye mu Muyogoro gukumira abicanyi baturukaga muri Nyaruguru. Ku itariki 20/04/2019 Burugumesitiri Ruremesha Jonathan wategekaga Komini Huye, wavukaga I Mpare, yakoresheje inama abaturage b’abahutu gusa, abatutsi yabirukanye.</p>
<p>Bwakeye kuri 21/04/2019 Abahutu bose bashyize ibirere ku nzu zabo, bahita batangira kwica abatutsi, kubasahura, kubasenyera no kubatwikira. Abasirikare, abajandarume n’abaturage bafatanyije gutsemba abatutsi. Abasirikare n’abajandarume bagiye ahirengeye ku kigega (aho bita ku Nganzagihendo) bakajya barasa abatutsi bari bahakusanyijirijwe. Abatutsi bahiciwe ni abaturutse I Musange, Mpare, Vumbi, Gishamvu, na Nyaruguru. Hiciwe abarenga 11,000.</p>
<p>Abari ku isonga mu gutegura no gushyira mu bikorwa Jenoside ni Burugumesitiri RUREMESHA Jonathan na Depute BANYANGIRIKI Zacharie yavukaga I Mpare. Yakoresheje inama ahitwa mu Kabuga ishishikariza abahutu kwica abatutsi, aho yavuze yeruye ati: “umwanzi turwana ni Umututsi iyo ava akagera”.</p>
<p>Abicanyi babigizemo uruhare ni abitwa HARINDINTWARI Theogene yagiye mu mujyi I Butare kwa Ntahobari Maurice kuzana Essence yo gutwikira Abatutsi. BUYENGE Charles wari Konseye wa Segiteri Musange, Nzabahimana Vianney wari Konseye wa Segiteri Mpare, Hangimana Chrisostome yahungiye Zambia, Bungurubwenge Augustin yacitse gereza ahungira muri Afurika y’Epfo, Mondi Mazuru yari umushoferi muri DGB yahungiye muri Malawi n’abandi.</p>
<p><strong>10.	Abatutsi biciwe Gishubi, Gisagara	</strong></p>
<p>Segiteri Gishubi mu gihe cya Jenoside yari iyobowe na Konseye Ugirashebija Francois ari nawe wayoboye ubwicanyi afatanyije na mugenzi we Ndayishimiye Augustin wari Konseye wa Segiteri Nyaranzi byahanaga imbibi. Inama zitegura Jenoside zakorerwaga mu I Gabiro kwa Mukurarinda Innocent. Uyu Mukurarinda yari kontabure muri komini Kibayi.</p>
<p>Abamamaye mu kwica Abatutsi ni:</p>
<p><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Ugirashebuja Francois wari Konseye wa Segiteri Gishubi, Mukurarinda Innocent yahungiye Uganda, Umupolisi witwa Ubarijoro Gaspard yarashe abatutsi benshi akoresheje imbunda, Nkurikiyinka Viateur bahimbaga MDR, Ntahobavukira Jerome, Matene ya Rubayi, Yoboka Anasthase, Munyagandwi Anasthase, Ndekezi Augustin, Nyandwi Francois, Rwamakuba, Bugirimfura Visenti,  Semicaca, Kabandana Jean Bosco, Nyirishema Saveri, Ugaragaye Emmanuel, Shyirambere Francois bitaga Nyabarongo, Mwumvaneza Alexandre wari umwarimu, Ngwenyerezi Vianey, Rukundo mwene Njogori yayogoje Akarere, Niyongira Bonaventure wari umupolisi, Mbanzwirikeba Cassien waeri umusilikare, Ruzindana mwene Nzirumbanje yahungiye muri Afurika y’Epfo, Rugira Emmanuel yari yarakatiwe burundu aza gutoroka gereza ajya i Burayi, Havugimana Anatole yigaga muri kaminuza (yarapfuye), Rutebuka Alexandre yari encadreur wa Komini Muganza, Munyagandwi Venuste yarireze yemera icyaha agabanyirizwa ibihano atanga n’amakuru menshi kuri Jenoside, abarundi bo mu muryango wa Mushatsi barashe abatutsi benshi bakoresheje imiheto. Barimo uwitwa Karuhije, Macumi, Sekimonyo, Muhitira, Ndururutse (basubiye i Burundi).</p>
<p>Ku wa 20/04/1994 baraye batwika amazu y’Abatutsi, batangira kubica ku wa 21/04/1994. Abatutsi biciwe i Gishubi ni abari bahatuye n’abaturutse hirya no hino bashakisha uko bahunga, barimo abaturutse I Ndora, Musha, Gikongoro… Bishwe ari benshi cyane kuwa kane tariki 21/04/1994, babarangiza kuwa gatanu tariki 22/04/1994 bahita bakomeza bajya kwica Abatutsi bari I Musha, kuwa gatandatu tariki 23/04/1994 bakomereza i Kabuye.</p>
<p>Kuri Segiteri Gishubi no mu nkengero zayo haguye Abatutsi barenga ibihumbi bibiri.</p>
<p>Muri buri huriro ry’imihanda hari hashinze bariyeri: ku biro bya Segiteri, kuri centre yo mu I Gabiro hari ebyiri, muri Busave, ku Gafita, mu Gatare, kuri Muswa, i Zanwe ku muhanda ujya i Kigozi, kuri Mbonwa no mu Bitare.</p>
<p>Gishubi ifite umwihariko kuko nta mututsi numwe wayirokokeyemo ahari. Umututsi waho babuze mu mirambo bajyaga kumuhiga muri za Segiteri bahana imbibi bamubona bakamwica bakagaruka. Uwarokotse ni uwashoboye gusohoka muri iyo Segiteri agahungira ahandi.</p>
<p><strong>11.	Abatutsi biciwe Musha, Komini Mugusa, Gisagara</strong></p>
<p>Inama zitegura Jenoside zakorerwaga mu nyubako ya IGA, zayoborwaga na Perezida wa MRND witwa Muramba Augustin. Zitabirwaga na Kanyabikari Telesphore, Ngango Viateur, Mukasangwa Alice, Sekamana Jean Marie Vianney, Muzigirwa Francois, Muhozi Bernard…<br class='autobr' />
Ahiciwe abatutsi benshi ni kuri centre y’ubucuruzi ya Musha, kuri Segiteri ya Cyayi no ku Murama no mu kigo nderabuzima cya Musha.</p>
<p>Abari ku isonga mu bwica ni Kabayiza wari Burugumesitiri wa Komini Mugusa, Ngango Viateur yari Konseye wa Segiteri Musha, Muramba Augustin yari inspecteur w’amashuri abanza, Kanyabikari Telesphore yari Directeur yari diregiteri w’amashuri abanza. Hari n’abapolisi barimo uwitwa Gasasira, Panueri na Emmanuel Nsanzimana. Hari kandi Sibomana Ignace wayoboraga ibitero na Habyarimana Stanislas wayoboraga bariyeri yo muri centre ya Musha.</p>
<p><strong>12.	Abatutsi biciwe ahantu hatandukanye mu Mujyi wa Butare, Huye	</strong></p>
<p>Ku itariki 19/04/1994, Sindikubwabo Théodore wari Perezida wa Guverinoma yiyise iyabatabazi yakoresheje inama mu Ngoro ya Muvoma (inzu Mberabyombi ya Perefegitura ya Butare). Iyo nama yatumiwemo Abategetsi bose bo ku nzego zose za Perefegitura, bahabwa amabwiriza ajyanye no gutangira gushyira mu bikorwa Jenoside. Ayo mabwiriza yategekaga kwica abatutsi bose nta numwe usigaye, kandi uwanze kubica n’ugerageje kubarengera akicwa. <br class='autobr' />
Inama yabanjirijwe no gutangaza ikurwaho rya Perefe wa Butare Dr Jean Baptiste Habyarimana wari umututsi aza kwicwa hamwe n’umuryango we. Yasimbujwe Nsabimana Sylvain, wahise akoresha inama ku wa 20/04/1994, aha gahunda ya jenoside ba burugumesitiri bose. Abakonseye nabo baraye bakoresheje inama abaserire bose, kandi izi nama nta mututsi wemererwaga kuzijyamo niyo yaba ari umutegetsi wo ku rwego rwatumiwe.</p>
<p>Mu mujyi wa Butare Abatutsi benshi biciwe kuri Perefegitura ya Butare, ku Bitaro bya Kaminuza (CHUB), mu ishuri ry’abasilikare rya ESSO, mu ishyamba rya Arboretum, muri Kaminuza Nkuru y’u Rwanda, muri SORWAL (uruganda rw’ibibiriti), muri EAV Kabutare, muri Groupe Scolaire Officiel ya Butare, Mu ishyamba ryo kuri Caraès Butare, mu ishyamba ryo kuri Musée, Kuri paruwasi ya Ngoma, ku kigo nderabuzima cya Matyazo, I Cyarwa ku Gateme no ku mabariyeri yari hirya no hino harimo iyo kuri Faucon, kuri Kaminuza no ku Mukoni imbere yo kwa Ntahobari Maurice na Nyiramasuhuko Paulina, imbere yo kwa Bihira Juvenal, haruguru ya Musee, mu Rwabuye n’ahandi…</p>
<p>Abatutsi bari bahungiye muri groupe scolaire officiel de Butare batangiye kwicwa kuri 21//04/1994. Bishwe n`interahamwe nyinshi zivanze n’abasirikare.  Uwo munsi kandi nibwo bishe Abatutsi muri Kaminuza Nkuru y’ u Rwanda. Benshi  mu barimu b’abahutu bo muri Kaminuza barangaga abarimu n’abakozi b’abatutsi bagenzi babo. Benshi mu barimu n’abakozi n’abanyeshuri ba kaminuza b’abahutu bajyaga kuri bariyeri yo ku Mukoni n’iyo kwa Sebukangaga. Abarokokaga ubwicanyi bahoraga bazengurutswa ku biro bya Perefegitura, kuri Eglise Anglicane no ku bitaro bya kaminuza (CHUB). Aho mu bitaro bari barabashingiye ihema imbere ya service ya dermatologie no kuri pediatrie, bakarara babica, mu gitondo saa tatu imodoka ikaza gupakira imirambo ijya kuyimena.</p>
<p>Abatutsi bageze kuri perefegitura ya Butare guhera kuri 19/04/1994 baricwaga n’abagore bagakorerwa ibya mfura mbi buri munsi. Buri joro imodoka yazaga gutunda abajya kwicwa, ihagarikiwe na Arsene Shalom Ntahobari, Nyiramasuhuko Paulina, Joseph Kanyabashi, uwitwa Jumapili na Nsengiyumva. Ubwicanyi bwabaga buyobowe na Perefe Nsabimana, Abajandarume n’abasirikare.</p>
<p>Nyiramasuhuko yagiye kuri EAR ategeka ko impuzi zose zihava kuko ngo zari ziteye umwanda mu mujyi. Yavugiye muri micro ahamagarira abaturage b’abahutu gutema ibihuru no gukura umwanda mu mujyi. Impunzi z’abatutsi zari zihari zahise zijya kuri perefegitura zirahahangayikira bikomeye. Nyuma, abategetsi bazanye amabisi menshi atarimo intebe, barabapakira ku itegeko rya Kanyabashi, babajyana ahitwa I Nyange ariko abicanyi bagenda baherekeje ayo ma bisi n’intwaro bajya kubicira I Kibirizi. Abarokotse ubwo bwicanyi bagarutse babacuje barongera bajya kuri perefegitura ariko ari mbarwa. Nyuma bagarutse gusukura umujyi babajyana mu i Rango barahaba mu buzima bubi ari naho inkotanyi zabasanze abagihumeka zirabarokora.</p>
<p>Ku itariki ya 30/04/1994 hishwe abatutsi bari barahungiye kuri Paruwasi ya Ngoma.</p>
<p>Bamwe mu bari ku isonga mu bwicanyi bwakozwe mu Mujyi wa Butare ni Burugumesitiri Kanyabashi Joseph, Munyagasheke Isaac n’umuhungu we Désiré Munyaneza, Ntahobari Arsene Shalom, Nyiramasuhuko Pauline, Ntiruhanwe Jean, Kayibanda Jules Nkiko, Amandin Rugira Pacifique, Karabaranga Isaie, Murangwa Innocent, Emmanuel Setakwe, Jacques Habimana wari Konseye wa Segiteri Ngoma n’abandi. Hari kandi n’abasirikare bamugariye ku rugamba n’impunzi z’abarundi.</p>
<p>            Ahiciwe Abatutsi benshi mu Mujyi wa Butare ku wa 21 mata 1994 ni aha hakurikira :</p>
<p>	Kuri Perefegitura ya Butare: Hakusanyirijwe abantu benshi baturutse impande zitandukanye (Kigali, Nyaruguru, Gikongoro, Butare, Karama…). Kuri perefegitura Abatutsi barahahangayikiye bicwa n’inzara n’inyota, abagore bafatwa ku ngufu, ari nako buri mwanya imodoka iza igapakira abo kujyana kwicwa, bivugwa ko bicirwaga mu ishyamba ryo ku Kabutare no ku Mukoni. Nyuma bazanye amabisi menshi bakuyemo intebe bapakira abatutsi babajyana kubicira hanze y’umujyi. Abenshi biciwe I Nyange ya Kibirizi n’I Cyarwa ku Gateme.</p>
<p>	Mu Bitaro bya Kaminuza(CHUB): habereye Jenoside y’indengakamere, uretse abarwayi, abarwaza, abaganga b’abatutsi bahakoraga, hahungiye n’abandi batutsi benshi barimo n’inkomere zari zikeneye kudodwa. Abo b’impunzi ubuyobozi bw’ibitaro bwaje kububakira shitingi (tente) bayibakusanyirizamo. Abandi bari muri service ya dermatologie, muri chirurgie n’imbere ya morgue. Buri gitondo saa tatu, imodoka ya Daihatsu y’ubururu yazaga gupakira imirambo y’abatutsi bishwe ikajya kuyimena. Inkomere zarahaboreraga ntawe uzitaho ngo abadode cyangwa abapfuke. Abenshi bajyanwaga muri ESSO no mu ishyamba rya IRST.  Abandi ubutegetsi bwabajyanye kuri perefegitire ya Butare. Bicwaga n’abasirikare, impunzi z’abarundi n’interahamwe zo mu mujyi wa Butare.</p>
<p>	Kuri EAR Butare: abatutsi bahiciwe n’inzara n’inyota. Nta muntu washoboraga kugira icyo abahereza. Nyiramasuhuko yaraje ahagarara haruguru avugira muri micro ahamagarira abicanyi gukura umwanda kuri EAR. Bahabakuye bagenda babakubita babajyana kuri Perefegitura, bahita bapanga kubapakira amamodoka bakajya kubicira kure. Babajyanye I Nyange ya Kibirizi interahamwe zibashoreye zihita zibica nyuma yo kubacuza.</p>
<p>	Mu ishyamba rya Arboretum no muri Kaminuza Nkuru y’u Rwanda : habereye Jenoside yindenga kamere. Kaminuza yari izengurutswe na bariyeri zikomeye. Imwe yari kwa Sebukangaga ku irembo rinini, indi yari ku Mukoni. Abatutsi benshi biciwe muri Kaminuza, mu ishyamba rya Arborethum no ku mabariyeri yavuzwe haruguru. Hiciwe bamwe mu banyeshuri, abarimu bahigishaga, abakozi ba Kaminuza b’abatutsi n’abandi batutsi bahahungiye. Hakozwe umukwabu wihariye wo guhiga Abatutsi bihishe mu ishyamba rya Arborethum aho bakoze umurongo bagenda ikirenge ku kindi ari benshi cyane bararirangiza abihishemo barabavumbura barabica.</p>
<p>	Muri EAV Kabutare: habereye Jenoside y’indengakamere, hiciwe abana b’ababanyeshuri bahigaga, abenshi bakaba bari barakuwe muri Groupe Scolaire de la Salle i Byumba, bavanywe muri zone y’intambara bicishwa na diregiteri w’iryo shuri akaba yari umuhungu wa Gitera Joseph Habyarimana washinze Ishyaka rya APROSOMA, ari nawe watangaje amategeko 10 y’abahutu muri 1959. Muri iki kigo hari urwibutso rushyinguyemo abana n’abarimu babo b’Abatutsi babashije kuboneka.</p>
<p>	Muri IPRC (ESSO) : Mu gihe cya Jenoside hazanywe abasirikare bari bamaze gukomerekera ku rugamba, bahasanga abandi bari bahari. Muri ESSO, bahazanaga abatutsi bakahabicira, hafatirwaga abagore n’abakobwa nyuma bakabica.</p>
<p><strong>13.	Abatutsi biciwe kuri Paruwasi gaturika ya Rugango, Huye</strong></p>
<p>I Rugango Abatutsi batangiye kuhahungira ku cyumweru taliki ya 17/4/1994 nyuma ya saa sita. Bari baturutse muri Komini Maraba. Bukeye kuwa mbere n’abatuye ku misozi ikikije Paruwasi Rugango batangiye kuhahungira, bakambika muri atelier no mu mashuri. Abandi benshi bari bahungiye muri Monastère ya Gihindamuyaga, bakambitse aho bitaga muri “camp des jeunes”, abandi barahungiye I Sovu ku kigo nderabuzima no mu kigo cy’Ababikira b’ababenedigitine. Abatutsi bari bahungiye i Rugango bishwe ku itariki ya 21/4/1994 mu gitondo, guhera nka saa mbiri. Abicanyi bari bayobowe na Rekeraho Emmanuel wayoboye n’ibindi bitero byishe Abatutsi bo mu makomini ya Maraba, Mbazi, Huye ndetse na Ruhashya.</p>
<p><strong>14.	Abatutsi biciwe i Kibirizi, Gisagara	</strong></p>
<p>Abatutsi benshi mu yahoze ari Komini Nyaruhengeri bahungiye kuri komini babitegetswe na burugumesitiri Kabeza Charles, baza kwicwa kuva mu ijoro ryo ku wa 21/04/1994. Habayeho ibikorwa by’iyicarubozo byo gufata abagore n’abakobwa ku ngufu nyuma baza kubica, kwica abatutsi babanje kwicukurira umwobo babajugunyamo, kubajugunya mu misarane irimo umwanda ari bazima n’ibindi. Abakonseye b’amasegiteri bafashe indanguramajwi batangaza ko ihumure ryatanzwe, nuko abatutsi bari bihishe bajya ahabona bahita bicwa. Hakoreshejwe imbwa mu guhiga no kuvumbura abatutsi bihishe mu bihuru.</p>
<p>Ahari bariyeri ni:</p>
<p><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Ku Giti cy’umukiza hari bariyeri iyobowe n’umugore witwa Jacquerine mushiki wa Gapiri.</p>
<p><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Mu Bashingwa hari bariyeri yabagaho abakobwa barimo Mukamuganga, Musanganire, <br class='autobr' />
Furaha, Dusabe…</p>
<p><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Mu Mbeho hari bariyeri yayoborwaga na Karambizi Alphonse</p>
<p><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Kuri Segiteri Nyaruhengeri hari bariyeri yayoborwaga na Rucyahana Nikodemu.</p>
<p>Abari ku isonga mu bwicanyi :
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Kabeza Charles yari Burugumesitiri wa Komini Nyaruhengeri
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Mujyarugamba Pascal yari Burugadiye
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Ruberabahizi Venuste yari agronome wa komini Nyaruhengeri
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Nsabumukunzi Faustin yari konseye wa segiteri Kibirizi
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Hakizayezu Augustin 
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Sematama Gaspard yaturutse i Kansi aza kwica i Kibirizi
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Kavamahanga Charles
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Musonera Barthazar
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Habyarimana Noheri 
<br /><span class="spip-puce ltr"><b>–</b></span>&nbsp;Munyashyaka Francois</p>
<p><strong> Umusozo</strong></p>
<p>Jenoside yakorewe Abatutsi yarateguwe ishyirwa mu bikorwa na Leta. Kubona guhera tariki ya 7 mata 1994 mu gitondo, abatutsi bicwa icyarimwe ahantu hantandukanye mu gihugu hose byerekana ku buryo budashidikanywaho ko ari umugambi wari warateguwe na Leta.</p>
<p><strong>Iyi ni inyandiko Kigali Today ikesha Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Komisiyo y’Igihugu yo kurwanya Jenoside, (CNLG), Dr Bizimana Jean Damascene</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/murambi_genocide_rwanda.jpg"
				length="239000"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Imyaka 26 irashize Umwamikazi Rosalie Gicanda yishwe</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/imyaka-26-irashize-umwamikazi-rosalie-gicanda-yishwe</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/imyaka-26-irashize-umwamikazi-rosalie-gicanda-yishwe</guid>

		<dc:date>2020-04-20T15:37:47Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Huye
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Marie Claire Joyeuse
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Rosalie Gicanda yari umugore w’umwami Mutara wa III Rudahigwa, akaba yarapfakaye mu 1959 ubwo umugabo we yicirwaga i Bujumbura.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Imyaka 26 irashize Umwamikazi Rosalie Gicanda yishwe</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134516 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="71" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rosalie_gicanda_4.jpg' width="387" height="466" alt="Hashize imyaka 26 Umwamikazi Rosalie Gicanda yishwe (Ifoto: Internet)" title="Hashize imyaka 26 Umwamikazi Rosalie Gicanda yishwe (Ifoto: Internet)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Hashize imyaka 26 Umwamikazi Rosalie Gicanda yishwe (Ifoto: Internet)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Uyu mwamikazi yakomeje gutura mu majyepfo, cyane cyane mu Karere ka Huye aho benshi bamuziho umutima mwiza ndetse no gukunda abantu, aho buri wese wamusuraga yamwakirizaga amata meza y’inka yari yoroye, kugeza ubwo yicwaga tariki 20 Mata 1994.</p>
<p>Mu Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi, ku itariki ya 20 Gicurasi i Huye hibukwa ko umwamikazi Rosalie Gicanda aribwo yishwe.</p>
<p>Yishwe ku munsi wakurikiye ijambo Théodore Sindikubwabo wari Perezida wa Guverinoma y’Abatabazi yari yaraye avugiye i Butare, maze agashishikariza Abahutu kwica Abatutsi.</p>
<p>Nk’uko bivugwa n’abakurikiranye iby’uko Jenoside yagenze i Butare (ubu igice kinini cya perefegitura ya Butare kigizwe n’Akarere ka Huye) bavuga ko tariki ya 20 Mata 1994 abasirikare bakuye Umwamikazi Gicanda mu nzu yari atuyemo mu mujyi wa Butare.</p>
<p>Iyo nzu yari yayitujwemo nyuma yo gukurwa mu Rukari, aho yabanaga n’umwami Mutara wa III Rudahigwa mbere y’uko atanga.</p>
<p>Hamwe n’abo babanaga mu nzu, Gicanda bamujyanye mu ishyamba riri hafi y’Ingoro y’umurage w’u Rwanda y’i Huye, maze bose barabarasa. Icyakora icyo gihe nyina babanaga we bari bamusize, ariko na we nyuma y’iminsi ibiri yarishwe.</p>
<p>Bisabwe n’umupadiri, Umwamikazi Gicanda yashyinguwe mu rugo rw’aho yari yaratujwe, ariko kuri ubu umubiri we wimuriwe i Mwima mu Karere ka Nyanza, ari na ho umwami Rudahigwa na we yatabarijwe.</p>
<p>Kwica umwamikazi Rosalie Gicanda hamwe n’abo babanaga byabaye nk’intangiriro y’ubwicanyi mu buryo bugaragara kandi bukomeye mu mujyi wa Butare, kuko bukeye bw’uko yishwe, ku itariki ya 21/4/1994, aribwo abantu benshi batangiye kwicwa.</p>
<p>Rosalie Gicanda yibukwa nk’Umwamikazi wazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, ariko abari bamuzi banagendaga iwe bakanamwibuka nk’umukirisitu kandi nk’umubyeyi wabakiranaga urugwiro.</p>
<p><strong>Aya ni amwe mu mafoto yafashwe mu mwaka ushize wa 2019 mu muhango wo kwibuka Rosalie Gicanda</strong></p>
<div class='spip_document_134533 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="148" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jeannette_kagame-7.jpg' width="700" height="575" alt="Mu mwaka ushize wa 2019, Madame Jeannette Kagame yari yitabiriye uwo muhango. Aha yashyiraga indabo ku mva ishyinguwemo umwamikazi Rosalie Gicanda" title="Mu mwaka ushize wa 2019, Madame Jeannette Kagame yari yitabiriye uwo muhango. Aha yashyiraga indabo ku mva ishyinguwemo umwamikazi Rosalie Gicanda" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Mu mwaka ushize wa 2019, Madame Jeannette Kagame yari yitabiriye uwo muhango. Aha yashyiraga indabo ku mva ishyinguwemo umwamikazi Rosalie Gicanda</strong></div></div>
</figure>
</div><div class='spip_document_134534 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="89" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jeannette_kagame_gicanda_1.jpg' width="700" height="570" alt="Madame Jeannette Kagame hamwe na bamwe mu bagize umuryango w'umwamikazi Rosalie Gicanda" title="Madame Jeannette Kagame hamwe na bamwe mu bagize umuryango w'umwamikazi Rosalie Gicanda" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Madame Jeannette Kagame hamwe na bamwe mu bagize umuryango w’umwamikazi Rosalie Gicanda</strong></div></div>
</figure>
</div><div class='spip_document_134535 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jeannette_kagame_gicanda_2.jpg' width="700" height="488" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_134536 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jeannette_kagame_gicanda_3.jpg' width="700" height="519" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_134537 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jeannette_kagame_gicanda_4.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_134538 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="62" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jeannette_kagame_gicanda_5.jpg' width="700" height="482" alt="Umuryango w'umwamikazi Rosalie Gicanda ushyira indabo ku mva" title="Umuryango w'umwamikazi Rosalie Gicanda ushyira indabo ku mva" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Umuryango w’umwamikazi Rosalie Gicanda ushyira indabo ku mva</strong></div></div>
</figure>
</div>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rosalie_gicanda_4.jpg"
				length="30770"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Umusore yafunzwe akekwaho gukwiza ubutumwa burimo ingengabitekerezo ya Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/umutekano/imbere-mu-gihugu/article/umusore-yafunzwe-akekwaho-gukwiza-ubutumwa-burimo-ingengabitekerezo-ya-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/umutekano/imbere-mu-gihugu/article/umusore-yafunzwe-akekwaho-gukwiza-ubutumwa-burimo-ingengabitekerezo-ya-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-04-20T08:31:51Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Imbere mu gihugu
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Caissy Christine Nakure na Charles Ruzindana
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Inzego z’umutekano mu Karere ka Gakenke ziravuga ko zataye muri yombi umusore witwa Karangayire Theodore, utuye mu Mudugudu wa Cyimbogo, Akagari ka Rwinkuba, Umurenge wa Muhondo mu Karere ka&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Umusore yafunzwe akekwaho gukwiza ubutumwa burimo ingengabitekerezo ya Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134503 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/gakenke_umusore_arakekwaho_ongangabitekerezo.jpg' width="700" height="468" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Uwo musore akekwaho gukoresha imiyoboro ya telefoni zibaruye ku bandi bantu, akoherereza abantu barimo n’abayobozi ubutumwa burimo ingengabitekerezo ya Jenoside.</p>
<p>Amakuru avuga koibyo yabikoze ku itariki ya 18 Mata 2020, mu bantu uwo musore yoherereje ubutumwa burimo ingengabitekerezo ya Jenoside hakaba harimo n’Umunyamabanga Nshinwabikorwa w’Umurenge wa Muhondo, Janvier Bisengimana ndetse n’umucuruzi warokotse Jenoside witwa Itangishaka Edith.</p>
<p>Uyu musore kandi ngo yanoherereje ubutumwa burimo ingengabitekerezo ya Jenoside, umwakirizi w’imisoro mu murenge witwa Rukundo Djuma.</p>
<p>Ku bufatanye n’Urwego rw’Igihugu rw’Ubugenzacyaha mu Karere ka Gakenke, hatahuwe ko uwo musore yakoreshaga imirongo itatu itandukanye ya telefoni kandi ibaruye ku mazina y’abandi bantu harimo n’abaturanyi be.</p>
<p>Umuvugizi w&#8217;Urwego rw&#8217;Igihugu rushinzwe Ubugenzacyaha (RIB), Marie Michelle Umuhoza, yatangaje ko uwo musore akurikiranyweho ingengabitekerezo ya Jenoside, akaba afungiye kuri sitasiyo ya RIB ya Gakenke, mu gihe iperereza rigikomeje.</p>
<p>Guverineri w’Intara y’Amajyaruguru, JMV Gatabazi, yabwiye Kigali Today ko bibabaje kuba umwana wavutse nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi afite ingengabiterezo iri ku rwego rwo hejuru, asaba ababyeyi kwitondera ibyo babwira abana.</p>
<p>Yagize ati “Ababyeyi bazi amateka igihugu cyaciyemo, bazi ko igihugu cyatakaje nta n’Umunyarwanda wabyungukiyemo, rero turasaba ababyeyi, abarimu, inzego z’urubyiruko gutanga ibiganiro bibigisha ubumwe n’ubwiyunge, bagaharanira amahoro, ariko natwe tukabikurikirana. Ubwo rero ni ugukomeza kwigisha”.</p>
<p>Ibi kandi bibaye mu gihe u Rwanda ruri mu minsi ijana yo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside Yakorewe Abatutsi, igahitana abarenga miliyoni.</p>
<p>Urubyiruko by’umwihariko rukaba rusabwa kwirinda ingengabitekerezo ya Jenoside kuko ari rwo rwitezweho ejo heza hazaza h’igihugu.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/gakenke_umusore_arakekwaho_ongangabitekerezo.jpg"
				length="46935"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>ADEPR Kamonyi yageneye ibyo kurya Abarokotse Jenoside muri ibi bihe bya COVID-19</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/adepr-kamonyi-yageneye-ibyo-kurya-abarokotse-jenoside-muri-ibi-bihe-bya-covid-19</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/adepr-kamonyi-yageneye-ibyo-kurya-abarokotse-jenoside-muri-ibi-bihe-bya-covid-19</guid>

		<dc:date>2020-04-19T16:34:48Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Charles Ruzindana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Ubuyobozi bw’Itorero rya ADEPR mu Karere ka Kamonyi, kuwa Gatanu tariki 17 Mata 2020 bwashyikirije akarere imifuka 180 ya kawunga, yo gufasha abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, muri&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>ADEPR Kamonyi yageneye ibyo kurya Abarokotse Jenoside muri ibi bihe bya COVID-19</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134490 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="58" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/imifuka.jpg' width="606" height="455" alt="Ibyo kurya byagenewe abarokotse Jenoside bo muri Kamonyi" title="Ibyo kurya byagenewe abarokotse Jenoside bo muri Kamonyi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ibyo kurya byagenewe abarokotse Jenoside bo muri Kamonyi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ni ibyo kurya byaje bisanga ibindi byari byatanzwe mbere, mu rwego rwo gufasha abandi baturage na bo bari mu ngo zabo kubera gushyira mu bikorwa amabwiriza agamije gukumira icyorezo cya Coronavirus.</p>
<p>Umuyobozi w’Itorero rya ADEPR mu Karere ka Kamonyi, Pasitoro Jean Claude Bimenyimana, avuga ko ibyo biryo byatanzwe n’abakirisitu mu rwego rwo gufata mu mugongo abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, cyane cyane muri ibi bihe byo kwibuka ku nshuro ya 26, byanahuriranye n’icyorezo cya COVID-19.</p>
<p>Pasitoro Bimenyimana avuga ko kugera ku barokotse  Jenoside ya korewe Abatutsi 1994 no kubafasha, ari uburyo bwo kubaba hafi no kubafata mu mugongo muri ibi bihe buo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Yongeraho kandi ko nk’abakirisitu, Yesu Kirisitu n’ubundi abasaba iteka ryose kwitanga.</p>
<p>Ati “Natwe abakirisitu, Umwami Yesu yitanze ku bwacu, natwe adusaba kwitangira abandi”.</p>
<div class='spip_document_134491 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="74" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rev_past.jpg' width="700" height="466" alt="Rev. Pastoro Jean Claude Bimenyimana, Uyobora ADEPR mu Karere ka Kamonyi" title="Rev. Pastoro Jean Claude Bimenyimana, Uyobora ADEPR mu Karere ka Kamonyi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Rev. Pastoro Jean Claude Bimenyimana, Uyobora ADEPR mu Karere ka Kamonyi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Yungamo ati “Yesu yatanze ubugingo bwe ku bwacu, natwe ikidukwiriye ni uko twatanga ubugingo bwacu ku bwa bene Data”.</p>
<p>Ubuyobozi bw’Akarere ka Kamonyi bwakiriye iyo nkunga, buvuga ko buzayigeza ku barokotse Jenoside, bukanashimira abayoboke ba ADEPR batekereje gufasha bagenzi babo muri ibi bihe.</p>
<div class='spip_document_134492 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ibyo_kurya_kamonyi.jpg' width="700" height="525" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Iyo nkunga yakiriwe n’umukozi ushinzwe abakozi mu Karere ka Kamonyi, hamwe n’uhagarariye Umuryango uharanira inyungu z’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi (IBUKA) muri ako Karere ka Kamonyi.</p>
<p>Iyonkunga yose ikaba yaratwaye amafaranga y’u Rwanda 3.205.400.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/imifuka.jpg"
				length="38171"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Ubuhamya bwa Nsengumuremyi wangiwe kwiga azira kuba Umututsi akaza kwiga akuze</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubuhamya-bwa-nsengumuremyi-wangiwe-kwiga-azira-kuba-umututsi-akaza-kwiga-akuze</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubuhamya-bwa-nsengumuremyi-wangiwe-kwiga-azira-kuba-umututsi-akaza-kwiga-akuze</guid>

		<dc:date>2020-04-19T14:28:16Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Nsengumuremyi Athanase ukomoka mu cyahoze ari Komine Ngenda, mu Karere ka Bugesera k’ubu, avuga ko yatsinze ikizamini cy’iseminari hanyuma Padiri amwangira kwiga nk’abandi kubera ko ari Umututsi&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Ubuhamya bwa Nsengumuremyi wangiwe kwiga azira kuba Umututsi akaza kwiga akuze</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134482 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="59" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nsengumuremyi.jpg' width="700" height="537" alt="Pasiteri Nsengumuremyi yangiwe kwiga kubera kuba Umututsi" title="Pasiteri Nsengumuremyi yangiwe kwiga kubera kuba Umututsi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Pasiteri Nsengumuremyi yangiwe kwiga kubera kuba Umututsi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ibyo ngo byaturutse ku itotezwa ryakorerwaga Abatutsi mu Rwanda kuva kera, aho bameneshwaga, bagasahurwa, bakicwa ntacyo bazira, ariko byagera ku burezi bikaba ibindi kuko bahezwaga bikomeye mu mashuri, babuzwa kwiga ayisumbuye kandi atari abaswa, kuko batsindaga ikizamini cya Leta ariko ntibasohoke ku rutonde rw’abazakomeza.</p>
<p>Nsengumuremyi avuga ko mu 1983 ari bwo yari arangije amashuri abanza aho yarangiriraga mu wa munani, akaba ngo yarahoraga ari uwa mbere mu ishuri ari ko gutsinda ikizamini cy’Iseminari anto riko ntiyemererwa kuyiga.</p>
<p>Agira ati “Itotezwa ryo mu mashuri ni ryo ryabanje kuntera igikomere. Narangije uwa munani ntaraba uwa kabiri mu ishuri, mpita njya gukora ikizamini cy’iseminari ndanagitsinda. Icyo gihe twatsinze turi batatu gusa, hanyuma umupadiri ubishinzwe adutumaho kugira ngo atubaze imyirondoro yuzuye yacu”.</p>
<p>Ati “Yatangiye ambaza ababyeyi, abo tuvukana ni ukuvuga abahungu n’abakobwa ndetse n’abandi ba hafi mu muryango, agasoreza ku bwoko. Yageze rero ku bwoko ambajije nti ni ‘Tutsi’, cyane ko yambazaga mu Gifaransa. Padiri yahise arakara cyane, ati nari narangije kwandika ‘Hutu’ none utumye nsiba, arantonganya cyane”.</p>
<p>Umupadiri wamukoreye iryo vangura yitwaga Gakuba Deogratias, ubwo Nsengumuremyi ngo yahise ataha ababaye cyane, ariko nyuma yaho wa mupadiri ngo yaje gutumaho ba bana batsinze uko ari batatu n’ababyeyi babo ngo ababwire amanota ku mugaragaro.</p>
<p>Ati “Twaragiye maze Padiri atangaza ko natsinze hamwe n’abo bana babiri, ariko yongeraho ngo icyakora wowe Athanase ntabwo uzajyayo (mu iseminari) ntiwabishobora uri Umututsi, wihangane. Nahise numva meze nk’ukubiswe inyundo mu mutwe, nitura hasi. Padiri yabonye ko nababaye arambwira ati ihangane uzasibire uzongera ukore umwaka utaha”.</p>
<p>Yemeye gusibira, ariko ngo kwari ukubanza kwandikira Minisitiri w’amashuri abanza, akanomekaho fotokopi ya ‘fiche suiveuse’ (ifishi yarangaga umunyeshuri iriho n’ubwoko) akabona kubyohereza, aza no kubyemererwa atangira kwiga asibiye, gusa na bwo ntibyamuhiriye.</p>
<p>Ati “Nagarutse gukora ikizamini, noneho wa mupadiri aranyirukana. Nabaye nkicara mu cyumba cy’ikizamini, ifishi yanjye ya batisimu iri imbereye yanjye, Padiri aba araje arayifata ati Athanase kuki uri hano wowe! Ntangiye kumusobanurira aba aransohoye abwira umuzamu ngo anyirukane, banshumuriza imbwa ndirukanka. Kuva uwo mwaka mu 1984, sinongeye gusubira muri Kiriziya”.</p>
<p>Akomeza avuga ko yahise amara imyaka itatu nta dini abarizwamo, mu gihe yari umukirisitu ndetse na se yari afite imirimo ikomeye mu rwego rwa Kiriziya Gatolika. Icyo gihe yari yarabihiwe n’ibintu byose kuko banamubwiye kujya muri Serayi arabyanga.</p>
<p>Se umubyara muri batisimu ngo yaje kumujyana i Kigali ngo yige muri APE Rugunga, ariko basanga amafaranga y’ishuri ni menshi hakiyongeraho no kwicumbikira, na bwo biranga arataha.</p>
<p>Mu mpera z’umwaka wa 1986, Nsengumuremyi ngo yaje kwinjira mu itorero rya ADEPR, aribamo ari umukirisitu mwiza ndetse baza kumwemerera kuzajya kwiga ishuri rya Bibiliya, arishima kuko yumvaga agiye gukira cya gikomere yatewe na padiri.</p>
<p>Icyakora na ho ngo ntibyakunze kuko umupasiteri wari ukuriye aho yabarizwaga yaje kumwangira kujya muri iryo shuri nubwo inama zari zabyemeje, amusiba ku rutonde na none kubera ibintu by’amoko aza no kumwirukana mu rusengero, byongera gutuma akomereka. Aho hari mu 1991.</p>
<p>Mu 1992, Nsengumuremyi ngo yaje kujya i Burundi aragaruka maze aho yari atuye barabimenya barabivuga, abapolisi batangira kumuhiga ngo ni icyitso cy’Inkotanyi, ni ko gushaka uko acika ahungira i Kigali ari na ho Jenoside yabaye ari, gusa ngo ku itariki ya 7 n’iya 8 Mata 1994, ni bwo umuryango we wishwe n’interahamwe.</p>
<p>I Kigali ngo yarihishahishe kimwe n’abandi, ageze aho arasohoka nk’uwigemuriye urupfu, gusa aza guhungana n’abandi berekezaga i Gitarama ari na ho Jenoside yarangiye ari, hanyuma asubira i Kigali.</p>
<p>Nyuma ya Jenoside yarize yimara agahinda</p>
<p>Nsengumuremyi avuga ko Jenoside irangiye, ibintu bimaze gusubira mu buryo, yakoze imirimo ya Leta mu nzego z’ibanze, bigeze muri 2005 yiyemeza gusubira kwiga ni ko kujya gutangira amashuri yisumbuye muri APACOPE i Kigali.</p>
<p>Ati “Nambaye imyenda y’ishuri ndagenda ndiga nshyizeho umwete. Ayisumbuye nyarangije nahise nkomereza muri Kaminuza Yigenga ya Kigali (ULK), niga Icungamutungo ndarangiza, mbese cya gikomere nari mfite cyo kwiga naragikize, n’ubu nshatse nakomeza nkiga”.</p>
<p>Ati “Ni yo mpamvu ntabona uko nshimira Perezida wa Repuburika na FPR Inkotanyi, keretse gushyigikira imigambi ye yo guteza imbere igihugu, aho naba ndi hose, kuko yanyomoye igikomere gikomeye”.</p>
<p>Nsengumuremyi ubu afite imyaka 52, ni umushumba mu itorero rya ADEPER muri Paruwasi ya Kanyinya mu karere ka Nyarugenge mu Mujyi wa Kigali.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nsengumuremyi.jpg"
				length="107814"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Abapfobya Jenoside muri New Zealand na Australia bari gukurikiranwa</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-abapfobya-jenoside-muri-new-zealand-na-australia-bari-gukurikiranwa</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-abapfobya-jenoside-muri-new-zealand-na-australia-bari-gukurikiranwa</guid>

		<dc:date>2020-04-19T08:28:07Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Caissy Nakure Christine
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Ambasade y’U Rwanda mu bihugu bya Australia, New Zealand, Indonesia na Singapore, ikaba ifite icyicaro cyayo gikuru muri Singapore, iravuga ko hiyemejwe uruhare rwa buri wese mu gukurikirana&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Abapfobya Jenoside muri New Zealand na Australia bari gukurikiranwa</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134473 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="74" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ambassador_jado.jpg' width="700" height="354" alt="Umuryango wa Ambasaderi w'u Rwanda muri Singapore mu gikorwa cyo kwibuka" title="Umuryango wa Ambasaderi w'u Rwanda muri Singapore mu gikorwa cyo kwibuka" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Umuryango wa Ambasaderi w&#8217;u Rwanda muri Singapore mu gikorwa cyo kwibuka</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ibi ni ibyatangajwe kuwa Gatandatu tariki 18 Mata 2020, ubwo Abanyarwanda baba muri ibyo bihugu bibukaga ku nshuro ya 26 Abatutsi bishwe muri Jenoside.</p>
<p>Mu muhango wo kwibuka Abatutsi bishwe muri Jenoside wabaye hifashishijwe ikoranabuhanga, abawitabiriye barimo abayobozi batandukanye, abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, inshuti z’u Rwanda n’abafatanyabikorwa batandukanye, bongeye kwibutswa uruhare rwa buri wese mu kuvuga ukuri ku byabaye mu Rwanda.</p>
<p>Ni mu gihe bamwe mu Banyarwanda baba mu bihugu byo hanze bakomeje guhakana no gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi ariko banahembera amacakubiri.</p>
<p>Ambasaderi w’u Rwanda muri Singapore, Eng. Jean De Dieu Uwihanganye, akaba ari nawe uhagarariye u Rwanda muri Australia, New Zealand na Indonesia, avuga ko bari gusaba ibyo bihugu guta muri yombi no kuburanisha abakekwaho ibyaha byo gupfobya Jenoside.</p>
<p>Agira ati “Hari abantu bakekwaho gupfobya Jenoside, muri New Zealand turabafite, muri Australia turabafite, bagerageza gukwirakwiza amakuru atari yo, ariko nyine turi gukorana n’ibihugu mu rwego rwa dipolomasi, kugira ngo dusabe ko ibyo bihugu byababuranisha cyangwa bikabohereza mu Rwanda”.</p>
<p>Ambasaderi Uwihanganye avuga kandi ko muri ibi bihe bidasanzwe bya gahunda ya guma mu rugo kubera icyorezo cya Covid-19 cyugarije isi, bateganyirije abarokotse Jenoside uburyo bwo kubitaho no kubakomeza.</p>
<div class='spip_document_134474 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="132" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ambasaderi_jado.jpg' width="700" height="390" alt="Ambasaderi Uwihanganye yasabye urubyiruko kuvuga ukuri ku byabaye mu Rwanda no kwamagana abapfobya Jenoside bakoreshe ikorabuhanga" title="Ambasaderi Uwihanganye yasabye urubyiruko kuvuga ukuri ku byabaye mu Rwanda no kwamagana abapfobya Jenoside bakoreshe ikorabuhanga" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ambasaderi Uwihanganye yasabye urubyiruko kuvuga ukuri ku byabaye mu Rwanda no kwamagana abapfobya Jenoside bakoreshe ikorabuhanga</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Yagize ati “Abanyarwanda bari muri ibi bihugu, bafite imiryango barimo bagakurikirana bagenzi babo, cyane cyane muri iki gihe cyo kwibuka, ariko nanone na serivisi za Ambasade isanzwe itanga, zirakomeje hari n’umurongo wa telefone twashyizeho n’abantu bagomba gufasha ugize ikibazo”.</p>
<p>Frida Umuhoza, watanze ubuhamya akaba yaratanze n’ubuhamya muri uyu muhango, yavuze ko kwibuka bimusubiza mu bihe bya Jenoside kandi ko ababazwa n’abagikomeje gupfobya no guhakana Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<div class='spip_document_134475 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="48" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/umuhoza.jpg' width="700" height="387" alt="Frida Umuhoza wanditse igitabo 'Chosen to Die'" title="Frida Umuhoza wanditse igitabo 'Chosen to Die'" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Frida Umuhoza wanditse igitabo &#8217;Chosen to Die&#8217;</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umuhoza yananditse igitabo kizwi nka “Chosen to Die” (Yatoranyirijwe Kwicwa), kivuga ku nzira y’umusaraba yabayemo muri Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Muri uyu muhango kandi urubyiruko rwasabwe kwifashisha amahirwe rufite y’ikoranabuhanga, rukajya ruvuga ukuri ku byabaye ku mbuga nkoranyambaga, kugira ngo rurwanye abakomeje kuyipfobya.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ambassador_jado.jpg"
				length="75441"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Mwulire: Abatutsi bamaze iminsi itandatu bahaganye n'ibitero by'abicanyi </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/mwulire-abatutsi-bamaze-iminsi-itandatu-bahaganye-n-ibitero-by-abicanyi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/mwulire-abatutsi-bamaze-iminsi-itandatu-bahaganye-n-ibitero-by-abicanyi</guid>

		<dc:date>2020-04-18T15:56:10Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarokokeye Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 ku musozi wa Mwulire mu Karere ka Rwamagana, mu Ntara y’Iburasirazuba bavuga ko bahanganye n’ibitero by’Interahamwe, abasirikare&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Mwulire: Abatutsi bamaze iminsi itandatu bahaganye n’ibitero by’abicanyi </h1>

			

			

			<div class='spip_document_134460 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mwulire_kwibuka_jenoside_abatutsi.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Muzungu Théoneste Jenoside yakorewe Abatutsi yatangiye afite imyaka 15.<br class='autobr' />
Avuga ko mbere Abahutu n’Abatutsi b’i Mwulire bari babanye neza ariko ngo imibanire itangira guhinduka mu 1990, bikomera mu gihe cy’amashyaka.</p>
<p>Igihe cy’amashyaka ngo uwari Burugumesitiri wa Komini Bicumbi Semanza Laurent yaje gukoresha mitingi (Meeting) ya MRND i Mwulire abaturage baramwirukana banyanyagiza abayoboke ba MRND babwira ko bashaka gucengeza amacakubiri mu baturage.</p>
<p>Ibi byatumye Burugumesitiri Laurent Semanza yivugira ko mu masegiteri ayobora Mwulire itarimo kuko ngo yananiranye.</p>
<p>Mwulire yagize umwihariko w’uko uwari Konseye Bakundukize Jean Baptiste w’Umuhutu yanze ibikorwa by’ubwicanyi muri Segiteri ye.</p>
<p>Byatumye igihe cya Jenoside yakorerwaga Abatutsi na we yicwa ndetse ngo ashyingurwa imbere y’umuryango w’inzu ye aho yaje gukurwa ashyirwa mu rwibutso ku busabe bw’abarokokeye i Mwulire.</p>
<p>Tariki 07 Mata, abantu bavuye i Bicumbi na Nawe batangiye guhungira i Mwulire kuko hari hatuye Abatutsi benshi bumva ko kwihuza kwabo byatuma babasha guhangana n’Interahamwe.</p>
<p>Tariki 09 Mata, ngo abari bahungiye i Mwulire bahisemo kujya i Rwamagana mu kibikira kuko bumvaga haba umutekano kurusha.</p>
<p>Tariki ya 11 Mata, ngo umubikira witwa Mama Godeleve bivugwa ko yari mushiki wa Habyarimana, yarabavanguye abagore ukwabo n’abagabo ukwabo, nyuma ajya guhamagara abajandarume bica abagabo, abasigaye basubira i Mwulire.</p>
<p>Tariki ya 12 Mata, ngo umuhutu witwa Ruhara wari umushoferi yavuye i Rwamagana aza i Mwulire kuneka niba hari abantu benshi icyo gihe ngo yari afite n’imbunda yahishe mu myambaro ye.</p>
<p>Tariki ya 13 Mata saa saba z’amanywa ngo haje abapolisi n’abajandarume baturutse i Rwamagana n’Interahamwe bagenda barasa, abaturage bose birunda mu gishanga gihuza Rwamagana na Mwulire.</p>
<p>Icyo gihe ngo umusore witwaga Karenzi Gidon, yahise aha amabwiriza Abatutsi bari muri icyo gishanga kwirwanaho bagasubiza inyuma ibyo bitero. Ngo barabarwanyije barahunga. Karenzi Gidon ngo yahise asaba abantu bose kuzamuka ku musozi wa Mwulire kuko ngo mu gishanga bakwicwa byoroshye.</p>
<p>Guhitamo umusozi wa Mwulire ngo byatewe n’uko usumba indi yose kuburyo uwuhagazeho yabaga yirengeye ahantu hose nka Rwamagana, nawe, Rutonde, Bicumbi, Munyaga, Munyiginya (Gikoro ya kera) na Muhazi.</p>
<p>Bazamuka uwo musozi ku mugoroba ngo batezwe na Ruhara wari kumwe n’Interahamwe, baramurwanya n’Interahamwe ze barahunga.</p>
<p>Tariki ya 14 Mata, Burugumesitiri Semanza Laurent yohereje abapolisi n’Interahamwe, ibitero bimwe byaturutse i Kabuya bivuye i Nawe na Rubona, hari ibyaturukaga i Bicumbi na Gahengeri bigahinguka aho bita mu Kigabiro cya Mwulire, hazaga kandi ibitero biturutse mu cyahoze ari Gikoro n’Abamunyiginya Interahamwe zabo zitwaga Inyangarubavu, hakaza abaturukaga i Rwamagana bose bikwije intwaro gakondo na gerenade.</p>
<p>Ngo hari n’Interahamwe zavaga i Munyaga bitaga Abakemba batojwe kwica, bagahura n’abamwulire bagategura uko batera agasozi ka Mwulire.</p>
<p>Muzungu Theoneste avuga ko imirwano yatangiraga saa mbiri z’igitondo ikarangira saa kumi n’imwe z’umugoroba. Interahamwe ngo zakoreshaga intwaro gakondo zirimo imyambi na gerenade Abatutsi bari ku musozi wa Mwulire bakirwanaho bakoresheje amabuye.</p>
<p>Tariki ya 16 Mata ngo babashije kurwanya ibyo bitero barabyirukana ndetse bambura imbunda umupolisi wa Komini Bicumbi bitaga Munyakayanza wari Suburigadiye (Sous Brigadier), wari umaze kurasa abantu 4.</p>
<p>Babonye imbunda ngo bumvise ko babonye intsinzi ariko birinda kuyikoresha kuko bayisanzemo amasasu 7 gusa kandi binabaye byabateza ibibazo kurushaho.</p>
<p>Tariki ya 17 Mata ngo habaye urugamba rukomeye cyane kuko hitabajwe abajandarume n’abasirikare baturutse i Kigali bakeka ko ngo abasirikare b’Inkotanyi bageze mu batutsi ba Mwulire.</p>
<p>Muzungu Théoneste ati “Baraje turwana inkundura bakasa tukabatera amabuye n’imiheto twabashije kwambura Interahamwe ariko burinda bwira barataha, imbunda dukomeza kuyibika idakoreshwa.”</p>
<p>Itariki 18 Mata ngo ibitero biturutse impande zose n’imbunda z’abasirikare n’abajandarume byaragarutse bigera saa munani babishubije inyuma, tubarenza ahari ibiro bya Segiteri ubu hari ibiro by’akagari ka Mwulire, banatwika imodoka yari yazanye abasirikare baturutse i Kigali.</p>
<p>Bamaze kugenda n’umujinya wo gutwikirwa imodoka ngo bahamagaye abajepe (GP) abasirikare barindaga Perezida, bazana imbunda ziremereye baraturasa bikomeye abantu barashira Interahamwe zibona uko zinjiramo zitemagura abari bakiri bazima.</p>
<p>Agira ati “Twamaze kubirukana dusubira ku musozi mu nkambi, abantu bariruhutsa bazi ngo urugamba rurarangiye, uburinzi bwose twabukuyeho, mu masaa kumi abajepe baraje bashinga imbunda ahantu hose, abandi burira ibiti maze baraturasa, amakompora, imizinga, imirambo yuzura umusozi, Interahamwe zirinjira ziratemagura kurokoka ni Imana yabikoze.”</p>
<p>Ababashije kurokoka ngo barongeye bikusanyiriza ku musozi. Ngo bashyize kuri Radiyo Muhabura bumva ko Inkotanyi zageze i Gahini, bafata inzira baragenda ngo bahure nazo.</p>
<p>Icyakora ngo bamwe ntibabashije kuzigeraho kuko hari abagiye bicwa umugenda abandi nabo bagatangirwa n’Interahamwe bagasubira inyuma ariko kubera ko ngo Inkotanyi zihutaga bamwe batabarirwa nzira abandi zibasanga i Rwamagana kuwa 20 Mata.</p>
<p>Abarokokeye i Mwulire ngo ntibazibagirwa ubutwari bwa Karenzi Gidon wari umuyobozi w’urugamba, umukobwa witwa Kirabirwa, Muzehe Serudonyori w’I Cyimbazi wigishaga abato kurashisha umuheto, Gatera wa Ruhumuriza, Rusenyanteko na Muvunyi wa i Nawe.</p>
<p>Mu bantu batazibagirwa bagize uruhare cyane mu kwicwa kw’Abatutsi ba Mwulire, harimo Burugumesitiri Semanza Laurent, Abapolisi barimo Rugina, Munyakayanza, Ntabara na Tharcisse wo kwa Gasana, Ruhara n’abandi.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu karere ka Rwamagana avuga ko impamvu i Mwulire hahuriye ibitero byinshi by’Interahamwe ari uko hari hatuye Abatutsi benshi kandi boroye inka nyinshi Interahamwe zizishaka ngo zibone inyama.</p>
<p>Ikindi ni uko ngo Burugumesitiri wa Komini Bicumbi Semanza Laurent yibugiraga ko Mwulire abaturage bayo bananiranye bityo batari mubo ayobora.</p>
<p>Abatutsi bari bahungiye ku musozi wa Mwulire bari hagati ya ibihumbi 17 na 20.</p>
<p>Urwibutso rwa Mwulire rubitse imibiri ya Abatutsi 26,903.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mwulire_kwibuka_jenoside_abatutsi.jpg"
				length="121071"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi bifitiye akamaro abarokotse n'ababiciye - NURC</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Kwibuka-Jenoside-yakorewe-Abatutsi-bifitiye-akamaro-abarokotse-n-ababiciye-NURC</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Kwibuka-Jenoside-yakorewe-Abatutsi-bifitiye-akamaro-abarokotse-n-ababiciye-NURC</guid>

		<dc:date>2020-04-18T10:42:36Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Ephrem Murindabigwi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge (NURC), iratangaza ko kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi bituma Abarokotse Jenoside bongera guha umwanya ababo bishwe bazira ko ari Abatutsi, ntibunamirwe,&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi bifitiye akamaro abarokotse n’ababiciye - NURC</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134448 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="75" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ndayisaba_fidele_nurc-2.jpg' width="700" height="463" alt="Ndayisaba avuga ko kwibuka Jenoside bifasha Abacitse ku icumu n'ababiciye" title="Ndayisaba avuga ko kwibuka Jenoside bifasha Abacitse ku icumu n'ababiciye" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ndayisaba avuga ko kwibuka Jenoside bifasha Abacitse ku icumu n&#8217;ababiciye</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa Komisiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge (NURC) Fidele Ndayisaba, avuga ko kwibuka Abatutsi bazize Jenoside ari ingenzi kandi ari ngombwa cyane mu rugendo rw’bumwe n’ubwiyunge.</p>
<p>Agira ati “Kugira ngo abantu bashobore gufatanya mu rugendo rw’Ubwiyunge ni uko baba bafite imitima yururutse kugira ngo bashobore guhuza imitima. Igihe cyo kwibuka ni igihe cyo guhuza imitima kugira ngo twibuke abacu bishwe muri Jenoside”.</p>
<p>Ndayisaba avuga ko Kwibuka Jenoside ari umwanya wo kongera kumva ububi bwa Jenoside, bigatuma habaho kwiyemeza no gufata ingamba zikomeye zo kuyirinda no kwirinda ingengabitekerezo yayo, no kwiyemeza kutazayisubira kuko abantu baba bamaze gusobanukirwa n’ububi bwayo.</p>
<p>Agira ati “Igihe Jenoside yakorwaga ubutegetsi bwari buyihagarikiye, buyiyoboye kugeza aho ibitekerezo by’abantu bigengwa n’urwango, ababikora bakumva ko ari ukwikiza umwanzi kuko bari baramaze gutekerwamo ko Abatutsi ari abanzi”.</p>
<p>Ndayisaba avuga ko Leta yari ishyigikiye urwango n’amacakubiri yatumye Abatutsi bafatwa nk’abanzi kandi ko bagomba kwicwa, urango rubata Abahutu kugeza n’aho bamwe muri bo bihekura, bica abana babo, bica ababyeyi babo bica abo bashakanye.<br class='autobr' />
Ndayisaba avuga ko kuba umuturanyi yarishe undi muturanyi basangiraga akabisi n’agahiye ari uguha abantu umwanya wo kumva ububi bw’indengakamere, bw’icyaha n’ubugome ndengakamere nk’ubwo kugira ngo abantu babyirinde.</p>
<p>Ati “Ni yo mpamvu rero kwibuka haharanirwa ko Jenoside itazongera kubaho ukundi ari ihame rikomeye ry’ubumwe n’ubwiyunge. Kwibuka bidufasha gutekereza, bidufasha kumva ko Umunyarwanda wese ari nk’undi, ko isano iduhuza y’Ubunyarwanda idatatirwa, iyo twibuka dukwiriye kugera aho”.</p>
<p><strong>Kwibuka Jenoside bibohora n’abayikoze</strong></p>
<p>Buri mwaka hatekerezwa insanganyamatsiko cyangwa umurongo ngenderwaho mu kwibuka, kuri iyi nshurio ya 26 hakaba haratekerejwe igira iti ‘Kwibuka Twiyubaka’. Ibyo ngo bikaba bivuze byinshi ku barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi no ku bakoze Jenoside ubwabo.</p>
<p>Umunyamabanga nshingwabikorwa wa CNLG Dr. Jean Damascene Bizimana, avuga ko ‘Kwibuka Twiyubaka’ biha umwanya Abarokoze Jenoside wo gusubiza agaciro ubuzima, kubaka ubuzima abarokotse bagaharanira kubaho neza.</p>
<p>Agira ati “Iyo twibuka twiyubaka biha umwanya abarokotse Jenoside wo gusubiza agaciro ubuzima bagaharanira kubaho neza, abagize uruhare muri Jenoside bagoswe n’icyaha, inkurikizi z’icyaha ndetse n’ipfunwe ry’icyaha na bo bakabohoka ku mutima”.</p>
<p>Ati “Bakiyemeza guhinduka, bakiyemeza kubaho neza no kubana n’abandi mu mahoro, kandi tugafatanya n’urugendo noneho rwo gukora n’ibitubeshaho tukabaho neza tukagira ubuzima tukanakora tugafatanya kugira ngo dushobore gutera imbere tubeho kandi tubane neza dufite ibitubeshaho”.</p>
<p>Ndayisaba avuga ko Kwibuka Twiyubaka bihuye neza n’intego z’ubumwe n’ubwinyunge, kuko bituma tubana neza turushho gufatanya kugira ngo dushobore kwiteza imbere mu mahoro asesuye.</p>
<p><strong>Abikorera basanga kwibuka bibafasha kubaka ubumwe mu byo bakora</strong></p>
<p>Umuyobozi w’Urugaga rw’Abikorera (PSF) mu Karere ka Muhanga, Kimonyo Juvenal, avuga ko kuva ibikorwa byo kwibuka Abatutsi bazize Jenosie byatangira, ababyitabira bagenda babyumva uko imyaka igenda ishira.</p>
<p>Avuga ko mbere kwibuka bigitangira wasangaga  abantu baragendaga biguru ntege, ku buryo byanasabaga gufunga amazu y’ubucuruzi ngo abantu bitabire ibiganiro bitangwa mu cyunamo, ariko ubu basigaye babyitabira kuko bamaze kumva akamaro ko kwibuka Abazize Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<div class='spip_document_134449 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="81" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kimonyo_kwibuka.jpg' width="720" height="480" alt="Kimonyo avuga ko kurwanya amacakubiri byatumye abikorera barushaho kunga ubumwe" title="Kimonyo avuga ko kurwanya amacakubiri byatumye abikorera barushaho kunga ubumwe" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Kimonyo avuga ko kurwanya amacakubiri byatumye abikorera barushaho kunga ubumwe</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Agira ati “Twebwe nk’ingeri zose yaba uwacitse ku icumu rya Jenoside yaba n’uwireze akemera icyaha agasaba imababazi, usanga buri wese ubumwe n’ubwiyunge abigira ibye, dukora ibikorwa byo gufasha bagenzi bacu mu miryango y’abikorera bacitse ku icumu rya Jenoside, tukabaremera tukabaha igishoro ngo na bo bibone mu ruhando rw’abikorera”.</p>
<p>Kimonyo avuga kandi ko iyo hakenewe ibikorwa byo gufasha no kuremera abatishoboye barokotse Jenoside yakorewe Abatusti, abantu bitabira nta kubaza aho iyo nkunga igiye n’uwo igiye gushyikirizwa, abantu kandi bagaharanira inyungu z’ibyo baba bashoye kurusha uko mbere wasangaga abantu barebanaho aho umwe ahahira bitewe n’aho akomoka cyangwa uwo ari we.</p>
<p><strong>Kwibuka bisigira urubyiruko isura nyayo u Rwanda rwanyuzemo n’aho rugana</strong></p>
<p>Umunyambanga nshingwabikorwa wa Komosiyo y’Igihugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge, Fidele Ndayisaba, avuga ko kwibuka biha umurongo mwiza ababyiruka, kuko bamenya neza aho bava n’aho bagana.</p>
<p>Avuga ko ubyiruko rugenda rusobanukirwa n’ukuri kuri Jenoside yakorewe Abatutsi, kandi rukamenya gutandukanya abarushuka n’abakomeza kurushyiramo ingengabitekerezo ya Jenoside.</p>
<p>Agira ati “Usanga ahubwo urubyiruko rugenda rugaragaza abagaragaza Ingengabitekerezo ya Jenoside kuko rubyanga, ni ikintu cyiza cyo gushima ni n’icyo gushyigikira, ko urubyiruko rw’u Rwanda rukomeza kurererwa mu miyoborere myiza iruha icyerecyezo”.</p>
<p>Ndayisaba Fabrice, washinze Fondation yanamwitiriwe, ‘Ndayisaba Fabrice Foundation’, avuga ko yatangiye icyo gikorwa afite imyaka 15 kuko yari yararezwe n’ababyeyi bamutoza indangagaciro Nyarwanda zo kugira neza no kwirinda ivangura n’amacakubiri.</p>
<p>Kuri ubu iyo Foundation igeze ku rwego mpuzamahanga, ikaba inategura ibikorwa byo Kwibuka abana n’ibibondo bazize Jenoside, akavuga ko ibyo bituma koko ababyiruka bakurana umuco wo gukunda igihugu.</p>
<div class='spip_document_134450 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="133" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ndayisaba_fab.jpg' width="700" height="466" alt="Ndayisaba Fabrice avuga ko gutoza umwana gukunda igihugu hakiri kare bituma akurana umuco wo kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside" title="Ndayisaba Fabrice avuga ko gutoza umwana gukunda igihugu hakiri kare bituma akurana umuco wo kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ndayisaba Fabrice avuga ko gutoza umwana gukunda igihugu hakiri kare bituma akurana umuco wo kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Agira ati “Iyo umwana akuze yitabira ibikorwa byo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi, bimufasha kumenya neza ububi yakoranywe bituma akura arushaho gukunda igihugu no kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside bityo akabasha kuziteza imbere kuko nta muntu ushobora kwiteza imbere igihe akuranye amacakubiri”.</p>
<p>Komisiyo y’Iguhugu y’Ubumwe n’Ubwiyunge isaba Abanyarwanda bose gukomeza kwibuka baharanira ko jenoside itazongera ukundi, kandi bagakomeza kurwanya ingengabitekerezo yayo kuko ari bwo u Rwanda n’Abanyarwanda bazagera ku ntego nziza z’iterambere.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ndayisaba_fidele_nurc-2.jpg"
				length="100584"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Rukumberi: Interahamwe zatemye amasaka n'intoki kugira ngo Abatutsi batabona aho bihisha</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/rukumberi-interahamwe-zatemye-amasaka-n-intoki-kugira-ngo-abatutsi-batabona-aho-bihisha</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/rukumberi-interahamwe-zatemye-amasaka-n-intoki-kugira-ngo-abatutsi-batabona-aho-bihisha</guid>

		<dc:date>2020-04-18T06:24:37Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Ngoma
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarokokeye i Rukumberi mu Karere ka Ngoma mu Ntara y’Iburasirazuba bavuga ko Interahamwe zatemye intoki n’imirima y’amasaka kugira ngo Abatutsi batabona aho bihisha, Inkotanyi zibatesha bagiye no&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Rukumberi: Interahamwe zatemye amasaka n’intoki kugira ngo Abatutsi batabona aho bihisha</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134441 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rukumberi_1.jpg' width="575" height="478" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Rukumberi ni imwe muri Segiteri zari zigize Komini Sake, Perefegitura ya Kibungo. Kuba uyu murenge ukikijwe n’ibiyaga bya Mugesera na Sake n’umugezi w’Akagera, byoroheye Interahamwe kwica Abatutsi basaga ibihumbi mirongo itatu na bitanu (35,000) bari bahatuye, Inkotanyi zibasha kurokora abagera kuri 700 gusa harimo abakomeretse cyane.</p>
<p>Nk’uko bitangazwa na Komisiyo y’Igihugu yo kurwanya Jenoside (CNLG) ngo i Rukumberi kwica Abatutsi byatangiye tariki ya 07 Mata 1994 mu gitondo muri selire ya Ntovi, kubera ubwinshi bw’Abatutsi bari bahatuye babanje kwihagararaho Interahamwe n’abapolisi ba Komini barimo uwitwaga Butoyi, Ignace na Uwimana bari bitwaje imbunda ariko ntibashoboye kuzicisha Abatutsi benshi kuri uwo munsi.</p>
<p>Ngo bishe abo mu ngo ebyiri z’abarimu, urwa Nyiramuroli Elizabeth n’urwa Ntaganda Célestin wari umuyobozi (Directeur) w’ikigo cy’amashuri abanza cya Rwintashya.</p>
<p>Ku itariki ya 08 Mata 1994, Interahamwe zaturutse kuri Komini Sake zifite ibikoresho gakondo, abapolisi ba Komini bayobowe na Burugumesitiri Ernest Rutayisire, Depite Mutabaruka Sylvain bahahuriye na Birindabagabo Jean Paul wari wazanye abasirikare mu modoka ye, bikusanyiriza ku rusengero rwa ADEPR ruri mu Rwintashya ahari hahungiyemo Abatutsi biganjemo abayoboke ba ADEPR.</p>
<p>Muri urwo rusengero bari birundiyemo ngo basengeshwaga na Pasiteri w’Umututsi witwaga Yaramba, abicanyi bakuyeho urugi, maze Birindabagabo wari umuyoboke w’iri dini ari naho yasengeraga afata imbunda arasa Pasiteri Yaramba imbere ku ruhimbi.</p>
<p>Abatutsi batewemo gerenade abagerageje kwiruka Interahamwe nyinshi zari zigose urusengero zikabatema. Icyo gitero ngo cyaguyemo Abatutsi barenga 1,800.</p>
<p>Itariki ya 10 Mata, Burugumesitiri Rutayisire Ernest, Depite Mutabaruka Sylvain na Birindabagabo Jean Paul ngo bongeye kugaba igitero kinini muri selire ya Ntovi.</p>
<p>Ni igitero bazanyemo impunzi z’Abarundi zabaga mu nkambi kuri Komini Sake, Abatutsi bihishe mu masaka n’ahandi ngo barishwe by’umwihariko bica abantu benshi bari bahungiye kwa Ruhumuriza biganjemo abagore n’abandi banyantege nke badashobora kwiruka.</p>
<p><strong>Urugo rwa Ruhumuriza rwaguyemo Abatutsi basaga 200 biganjemo abagore</strong></p>
<p>Kuwa 11 Mata, Burugumesitiri Rutayisire Ernest, Depite Mutabaruka Sylvain na Birindabagabo Jean Paul ngo bagiye i Kibungo gusaba abasirikare ngo batere Rukumberi kuko bavugaga ko Abatutsi baho bivanze n’Inyenzi none ngo bananiranye.</p>
<p>Ngo bahawe bus 4 zuzuye abasirikare n’ibikoresho byinshi nk’abagiye ku rugamba, Abatutsi ba Rukumberi barashishwa imbunda nini hari n’izisenya amazu. Icyo gitero ngo cyageze kuri chapelle ku mugabo w’umwarimu witwaga Gasarasi Osée, yarimo Abatutsi bihishemo basenga barabica baranabatwika.</p>
<p>Icyo gitero ngo cyagaragayemo uwitwa Twahirwa François wavukaga i Rukumberi, wari umuyobozi mukuru muri Minisiteri y’Abakozi wari wagiye kugenzura uko ubwicanyi bukorwa.</p>
<p>Kuwa 16 Mata, Abatutsi ba Rukumberi bari bamaze kunegekazwa n’ibitero bitabasibagaho umunsi n’umwe, ngo bagabweho igitero cyo gukubura nk’uko byigambwe na Depite Mutabaruka. Uwo munsi ikiyaga cya Mugesera gihuza Sake, Mugesera na Bicumbi, cyari cyuzuye amato yambutsaga Interahamwe, zivuye Mugesera, izivuye muri Komini Bicumbi ngo zijye gutera ingabo mu bitugu izarimburaga Rukumberi.</p>
<div class='spip_document_134442 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="85" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwibutso_rukumberi.jpg' width="700" height="525" alt="Urwibutso rwa Jenoside rwa Rukumberi rubitse imibiri y'Abatutsi barenga ibihumbi 40" title="Urwibutso rwa Jenoside rwa Rukumberi rubitse imibiri y'Abatutsi barenga ibihumbi 40" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urwibutso rwa Jenoside rwa Rukumberi rubitse imibiri y&#8217;Abatutsi barenga ibihumbi 40</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Interahamwe zivuye mu mato zahereye ku bihishe mu bifunzo zirabazamura bahura n’ab&#8217;imusozi bahigaga mu masaka bica Abatutsi batagira ingano.</p>
<p>Uwo munsi ngo ababuze uko babigenza bahisemo kwiyahura mu kiyaga ndetse n’ibyitwa Intoro biba hagati mu rufunzo banga kwicwa bashinyaguriwe.</p>
<p>Kuri uwo munsi kandi ngo abagore, abana n’abasaza bari bateraniye mu rugo rw’Umututsi witwa Mushoza, igitero kiyobowe na Depite Mutabaruka n’abasirikare cyarahateye cyica abari barimo hafi ya bose ndetse abagore bacujwe imyenda n’abagore b’Abahutukazi bagendaga mu bitero basahura ndetse bacuza imirambo.</p>
<p>Nyuma y’iki gitero ngo Depite Mutabaruka Sylvain ngo yateye intebe mu muhanda atumaho inzoga aranywa yishimira ko ngo Rukumberi ayirangije. Iyi tariki yonyine ugereranyije mu murenge wa Rukumberi haba harishwe Abatutsi barenga ibihumbi 10.</p>
<p>Uretse gutera intebe akanywa inzoga yishimira ko Abatutsi ba Rukumberi bashize ngo Depite Mutabaruka Sylvain yanagiye yandika ku mazu y’ubucuruzi izina rye bivuze ko yabaye aye.</p>
<p><strong>Batemye amasaka n&#8217;intoki Abatutsi bihishagamo</strong></p>
<p>Iminsi yakurikiyeho ngo hakomeje haza ibitero byica Abatutsi bari babashije kurokoka ari nabwo batangiye kujya bakora icyo bise ngo ni uguhera ruhande, aho bazengurukaga imirima y’amasaka bafite imihoro ku buryo hagati y’umuntu n’undi nta mwanya ucamo bakagenda batema kugira ngo hatagira na hamwe Umututsi yihisha.</p>
<p>CNLG ivuga ko ngo iyo Ingabo za FPR-Inkotanyi zitahagera tariki ya 5 Gicurasi 1994 zari gusanga nta mututsi usigaye i Rukumberi kuko nyuma yo gutema amasaka n’intoki ngo hari hakurikiyeho urufunzo Inkotanyi zirabatesha.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Ngoma Musafiri Jean Pierre avuga ko na mbere ya Jenoside hari ibimenyetso bagendaga babona ariko ntibasobanukirwe.</p>
<p>Ngo mu minsi mikuru Abatutsi ntibararaga mu ngo kuko induru yararaga ivuga ndetse n’uwo barabutswe mu muhanda akagirirwa nabi.</p>
<p>Avuga ko ubundi Rukumberi yatujwemo Abatutsi mu mwaka wa 1959 bakuwe mu Ntara y’Amajyepfo, Gitarama, Butare na Gikongoro.</p>
<p>Batujwe muri Rukumberi icyo gihe ryari ishyamba ry’inzitane ryiberamo inyamaswa. Rukumberi yari igizwe n’amasegiteri 4 ari yo Shori, Gituza, Rubago na Rukumberi.</p>
<p>Abatutsi bazanywe ngo batujwe ku mazi ku kiyaga cya Mugesera, abaturage bagenda bahinga bazamuka, ku buryo ngo Jenoside yabaye bamaze kwimuka inshuro eshatu.</p>
<p>Bahabagejeje ngo ntibigeze bubakirwa ahubwo ngo bahabwaga ibiribwa birimo n’amata.</p>
<p>Ngo bageze igihe amata bazana akaba arimo umuti wica udusimba bita dedeti. Byatumye Abatutsi ba Rukumberi bashaka inkwi bakazishyira Abahutu ba Rubago na bo bakabaha ibiryo.</p>
<p>Habimana Raymond warokokeye i Rukumberi avuga ko mu mwaka wa 1963 abatuye i Rukumberi batangiye kwigisha abana babo munsi y’ibiti.  Abo ariko ngo bahuye n’ibibazo kuko ngo bashyizwe ku rutonde barafatwa bajya kubajugunya mu Kagera.</p>
<p>Ati “Ababyeyi bari basobanutsemo bafashe abana batangira kubigishiriza munsi y’ibiti, ubwo baraje batangira gushyira ku rutonde abo bantu basobanutse b’abarimu, bakabajyana ku Rusumo bakajugunya mu Kagera harimo na data wacu batwaye muri ubwo buryo.”</p>
<p>Igihe cyarageze ariko ngo mu nkwi batwaraga batangiye kuzajya bazana insina batangira gutera babasha kwitunga.</p>
<div class='spip_document_134443 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="55" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rukumberi_jenoside.jpg' width="700" height="525" alt="Indi mva ibitse imibiri y'Abatutsi biciwe i Rukumberi" title="Indi mva ibitse imibiri y'Abatutsi biciwe i Rukumberi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Indi mva ibitse imibiri y&#8217;Abatutsi biciwe i Rukumberi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Habyarimana afata ubutegetsi, Habimana Raymond yari afite imyaka 8 kuko ngo icyo gihe intoki z’iwabo zatemwe na kajugujugu bihishe mu bishangara.</p>
<p>Jenoside ngo yateguwe kera ariko ntibabimenya kuko ngo ku ishuri abana b’Abahutu ngo bigishwaga kurasa, Abatutsi bagakina umupira ariko ntibasobanukirwe impamvu yabyo.</p>
<p>Agira ati “Twagezaga igihe cyo gukina abana b’Ababatutsi bakabaha umupira tugakina umupira noneho Abahutu bakaba baratumwe imiheto n’imyambi n’imitumba bakiga kurasa, twebwe tugakina umupira.”</p>
<p>Ikindi ngo mu ishuri wasangaga bahagurutsa umwana bamubaza ubwoko bwe, bakora n’ibizamini bya Leta Abahutu bakaba ari bo bemererwa kujya mu yisumbuye.</p>
<p>Mu mwaka wa 1990 ngo hari abasore ba Rukumberi benshi bishwe cyane bashinjwa ko bashaka kujya mu Nkotanyi.</p>
<p>Mu 1992 ngo bakomeje gutotezwa hakorwa lisiti z’abantu bitwa ko bakomeye nk’ababaye ba Konseye, abarimu n’abacuruzi, icyo gihe Habimana Raymond na we ngo yari arimo kuko yacuruzaga.</p>
<p>Habimana ngo yafashwe ashinjwa gutorokesha abasore b’Abatutsi akabanyuza i Burundi ngo bakajya i Bugande mu gisirikare cy’Inkotanyi.</p>
<p>Ngo yafungiwe kuri Komini Sake icyumweru cyose, ahakurwa na Depite Mutabaruka Sylvain amutwara i Kibungo.</p>
<p>Ngo yashyizwe mu cyumba kirimo imitarimba (Fer à béton) n’udufuni arakubitwa cyane ku buryo byamuviriyemo ubumuga bw’umugongo.</p>
<p>Ngo bahisemo kumufungira muri gereza ya Kibungo aho yagomba kwicwa ariko akizwa n’amafaranga yari afite mu mufuka.</p>
<p>Agira ati “Uwo bampaye kunjyana muri gereza namubwiye kumbikira amafaranga macye nari mfite, aranjyana abwira gapita ngo uyu mwana Gifaransa ntamubone yari umwicanyi cyane nabayemo nihishe munsi y’ibitanda kuko uwabaga aregwa icyo cyaha bararaga bamwishe bakamujugunya munsi y’ivuriro. Nyuma y’ibyumweru bibiri bavuze ko batanze imbabazi nanjye barandekura ndataha.”</p>
<p>Igihe cy’amashyaka, ngo baraje babapakira mu modoka bababwira kuririmba ngo “Habyarimana Navaho impundu zizavuga”.</p>
<p><strong>Bageze i Nyamata bahura n’Abatutsi baho bafatanya kuririmba</strong></p>
<p>Bakiva i Nyamata, mu gitondo ngo bumvise ko bahatwitse umunsi wakurikiyeho Serire ya Shori iraterwa bica Nyabirungo na Rugina barabica babajugunya mu mugezi w&#8217;Akagera.</p>
<p>Ab&#8217;i Rukumberi ngo bahungiye kuri paruwasi bahagararwaho na padiri Michel ariko Abahutu ba Rubago bateze bashaka kubica.</p>
<p>Habimana Raymond avuga ko igihe cya Jenoside yarokowe no kumenya koga kuko ngo hari igihe yoze ikiyaga uwitwa Ndekezi amurasa imyambi 2 umwe umufata mu rutugu, arawishinguza arakomeza aroga, abura aho akukira kuko ngo ahitwa Sangaza bashora amato baramukurikira amara amasaha 5 yose mu mazi, bwije baragenda abasha gukuka.</p>
<p>Avuga ko Interahamwe zageze igihe zitema amasaka n’intoki kugira ngo Abatutsi batabona aho bihisha, ibi ariko bikaba byarabanjirijwe no kubanza kubahigisha indege.</p>
<p>Ati “Igihe cyarageze bakazana kajugujugu yagera ahari abantu benshi ikagaragaza agatambaro gatukura ubwo Interahamwe zikamenya aho abantu bihishe. Babonye bigoye Interahamwe ziga amayeri yo gutema amasaka n’intoki kugira ngo hatagira ubona aho yihisha.”</p>
<p>Igihe cyarageze ngo biyemeza guhungira i Burundi, bafata umuhanda ukikije umugezi w’Akagera ugana Gashora, bagenda bacika Interahamwe basanze mu nzira bageze i Gashora bajya mu kivunge cy’abasahuraga bajyana na bo bakomeza inzira ijya i Burundi.</p>
<p>Habimana Raymond na bagenzi be batatu  ngo babashije kugera i Burundi ariko bibagoye kuko bwakeye bakabamenya Interahamwe zikabirukankana bakazisiga.</p>
<p>Abagize uruhare rukomeye muri Jenoside i Rukumberi ngo ni Mutabaruka Sylvain wari Depite, Rutayisire Ernest wari Burugumesitiri wa Komini Sake, Twahirwa François wari umuyobozi mukuru muri Minisiteri y’Abakozi n’abandi benshi.</p>
<p>Urwibutso rwa Jenoside rwa Rukumberi ruruhukiyemo imibiri y’Abatutsi basaga ibihumbi 40.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rukumberi_1.jpg"
				length="53402"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Abafana ba Arsenal FC baremeye imiryango 86 y'abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abafana-ba-arsenal-fc-baremeye-imiryango-86-y-abarokotse-jenoside-yakorewe-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abafana-ba-arsenal-fc-baremeye-imiryango-86-y-abarokotse-jenoside-yakorewe-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-04-17T14:43:36Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abafana b’ikipe ya Arsenal bo mu Rwanda kuri uyu wa gatanu tariki 17 Mata 2020 baremeye imiryango 86 yo mu Murenge wa Jali mu Karere ka Gasabo igizwe n’abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abafana ba Arsenal FC baremeye imiryango 86 y’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi </h1>

			

			

			<div class='spip_document_134421 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_rwanda-2.jpg' width="700" height="322" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Buri mwaka mu myaka itandatu ishize, abafana b’ikipe ya Arsenal FC yo mu Bwongereza bibumbiye mu itsinda rizwi nka Rwanda Arsenal Fan Club (RAFC) bifatanya n’Abanyarwanda cyane cyane mu gihe cyo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi, bitewe n’ibikenewe bakagenera inkunga imiryango y’abacitse ku icumu rya Jenoside.</p>
<p>Inkunga batanze igizwe n’ibiribwa aho buri muryango bawuhaye ibiro 10 by’umuceri, ibiro 10 bya kawunga, ibiro 10 by’ibishyimbo, litiro 2 z’amavuta yo guteka n’ibiro bitanu by’isukari.</p>
<div class='spip_document_134424 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_1.jpg' width="700" height="315" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Kevin Aaron Mwami, umuyobozi wa RAFC yagize ati “Tuzi ko iyi miryango y’abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi ari imwe mu miryango ihanganye n’ibibazo turimo muri iyi minsi kuko bamwe muri bo batungwa n’ibyo bakoreye uwo munsi. Bashobora kuba bafite ibindi bakeneye tutamenya ariko mpamvu ku nkunga y’ibiribwa twabahaye twongeyeho n’amafaranga make kuri buri muryango kugira ngo bayakoreshe bitewe n’ibyo bakeneye.”</p>
<div class='spip_document_134425 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_3.jpg' width="700" height="933" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>RAFC isanzwe yifatanya n’Abanyarwanda muri rusange mu bikorwa byo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi ukanategura ibikorwa bitandukanye byo kuremera no kwegera abacitse ku icumu.</p>
<p>Umwaka ushize basuye abasaza n’abakecuru barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi bafite umushinga wo guhinga ibihumyo, babatera inkunga y’inzu yo gukoreramo uwo mushinga, mu gihe muri 2018 bari bubakiye inzu ebyiri abacitse ku icumu bo mu Karere ka Bugesera.</p>
<p>Ikipe ya Arsenal FC ni imwe mu makipe yo mu Bwongereza afite abafana benshi mu Rwanda, ikaba inamamaza ibikorwa by’ubukerarugendo bw’u Rwanda birimo kwambara no gukinana imyenda yanditseho Visit Rwanda.</p>
<div class='spip_document_134426 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_2.jpg' width="700" height="525" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Abakinnyi bayo barimo umunya-Brazil David Luiz  uheruka gusura u Rwanda, baherutse gutanga ubutumwa bifatanya n’Abanyarwanda muri ibi bihe byo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>RAFC yashinzwe n’abafana ba Arsenal muri 2013 ubu ikaba igizwe n’abanyamuryango barenga 1000. Uretse ibikorwa byo gufana iyi kipe bihebeye no gusabana, iri tsinda ryitabira ibikorwa bijyanye na siporo, iterambere ry’imibereho y’abaturage, imiyoborere ndetse n’ubukerarugendo by’umwihariko muri gahunda ya Visit Rwanda.</p>
<div class='spip_document_134427 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_4.jpg' width="700" height="525" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_134428 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_5.jpg' width="700" height="525" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_134429 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_6.jpg' width="700" height="525" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_134430 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_7.jpg' width="700" height="525" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_134431 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_8.jpg' width="700" height="525" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p><strong>Amafoto: Rwanda Arsenal Fan Club</strong></p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arsenal_fans_rwanda-2.jpg"
				length="121020"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Ikoranabuhanga ryafashije benshi mu #Kwibuka26 </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ikoranabuhanga-ryafashije-benshi-mu-kwibuka26</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ikoranabuhanga-ryafashije-benshi-mu-kwibuka26</guid>

		<dc:date>2020-04-16T21:30:24Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Ines Ghislaine
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu rwego rwo gukomeza ingamba zo kwirinda icyorezo cya COVID-19, nyinshi muri gahunda zo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, zakozwe abaturage batavuye mu ngo zabo. Aha,&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Ikoranabuhanga ryafashije benshi mu #Kwibuka26 </h1>

			

			

			<div class='spip_document_134409 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ikoranabuhanga_kwibuka_26.jpg' width="700" height="393" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Mu ntangiriro, bamwe bibazaga niba ibi bizashoboka abantu bakibuka koko, kuko ari ubwa mbere byari bikozwe muri ubu buryo.</p>
<p>Mu kiganiro Urubuga rw’itangazamakuru cyo ku wa 12 Mata 2020, Umuyobozi wungirije wa IBUKA, Nkuranga Egide, yavuze ko ubu buryo bwo kwibukira mu ngo, byatumye abantu benshi babohoka, bakavuga ku mateka yabo, ndetse ubu bamwe bakaba baratangiye no kwandika ibitabo ku mateka yabo.</p>
<p>Yagize ati: “twasanze abantu benshi barabonye umwanya wo kuvuga, bagatekereza, bakibuka amateka yabo, cyane ko batabibangikanyaga n’akazi ka buri munsi, ku buryo ndetse bamwe batangiye kwandika ibitabo. Hari abantu burya batinyaga gutanga ubuhamya bwabo mu ruhame, ariko twabonye ku mbuga nkoranyambaga abantu barifataga za video, bakandika ubuhamya bwabo, bakabusangiza abandi. Ibi ni byiza kuko byafashije benshi kwibuka”.</p>
<p>Yakomeje avuga ko kuri iyi nshuro nta bantu bahungabanye ku buryo hitabazwa ubufasha bwo kubajyana kwa muganga. Ikigaragara ni uko abaturage bagiye bafashanya ku nzego z’ibanze, kuko nta n’umwe wahamagaye numero ya 112, yateguwe kugira ngo abakeneye ubufasha burenze ku rwego rw’ibanze bagezwe kwa muganga. Ibi ngo byatewe n’uko abantu batahuriye hamwe ari benshi ngo hagire uhungabana, kuko akenshi abantu bahungabana kuko hari undi begeranye uhuye n’icyo kibazo, bigatuma benshi bahita na bo bahungabana.</p>
<p>Bwana Umuhire Valentin, umuyobozi w’ikinyamakuru Valuenews cyandika kuri murandasi uri mu Karere ka Musanze, yavuze ko abaturage bo muri Musanze bubashye cyane icyumweru cy’icyunamo. Yagize ati: “Bigitangira wabonaga batumva neza uko bazibukira mu ngo ariko iki cyumweru navuga ko abaturage babyubashye cyane, ku buryo n’abantu bagendagendaga mu mihanda, cyane urubyiruko na bo ntabagaragara. Kuri jye nk’umunyamakuru mbona abaturage benshi bataragaragaye mu mihanda kuko babaga bakurikira ibiganiro kuri radio, bigaragara ko babihaye agaciro. Gusa ubu sinabaha imibare y’ababikurikiranye, ariko hari benshi byigishije batajyaga babiha umwanya wabo”.</p>
<p>Bwana Sehene Emmanuel, umunyamakuru wakurikiranye gahunda zo kwibuka mu Mujyi wa Kigali, we yagize ati: “Nari mfite impungernge ko abantu bizagorana, ndetse agahinda kakaba kenshi mu bantu baba bakeneye kwibuka ababo. Ariko abo nagiye mvugana na bo nasanze bavuga ko byari bikenewe kuko hari abo byarebaga ariko wasangaga batabikurikirana, nk’urubyiruko aho usanga bashishikajwe cyane no gukurikirana ubuhamya n’amateka bivugwa n’ababibonye, ndetse n’ubuhanga butangwa n’abasobanukiwe imitegurire n’imikorere ya Jenoside. Byatumye kandi abantu bakurikira ibibera ahandi, bidasabye ko buri gihe bahurira hamwe, ahubwo bakoresheje ikoranabuhanga.”</p>
<p>U Rwanda ni kimwe mu bihugu byafashe ingamba zo kurinda abaturage babyo kwandura COVID-19, hirindwa ingendo zitari ngombwa, no guhurira ahantu hamwe ari abantu benshi. Gahunda ya “Guma mu rugo”, benshi mu Banyarwanda bamaze kuyimenyera, kandi bumva ko itajyanye no kubabangamira, ahubwo ko ari ukurinda ubuzima bwabo.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ikoranabuhanga_kwibuka_26.jpg"
				length="71805"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Kamonyi: Uwarokotse Jenoside yatemewe ibitoki</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Kamonyi-Uwarokotse-Jenoside-yatemewe-urutoki-rushiraho</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Kamonyi-Uwarokotse-Jenoside-yatemewe-urutoki-rushiraho</guid>

		<dc:date>2020-04-16T15:49:35Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kamonyi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Charles RUZINDANA na Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu ijoro ryo kuwa 15 Mata 2020, Dany Uwihoreye warokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, utuye mu Mudugudu wa Kintama, Akagari ka Kigusa, Umurenge wa Nyarubaka mu Karere ka Kamonyi yatemewe&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Kamonyi: Uwarokotse Jenoside yatemewe ibitoki</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134395 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="42" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyarubaka.jpg' width="700" height="524" alt="Urutoki rwa Uwihoreye rwatemwe rushiraho" title="Urutoki rwa Uwihoreye rwatemwe rushiraho" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urutoki rwa Uwihoreye rwatemwe rushiraho</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ibi bibaye mu gihe u Rwanda ruri mu gihe cyo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994.</p>
<p>Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’umurenge wa Nyarubaka, Mudahemuka Jean Damascène, yavuze ko hatemwe ibitoki 35, icyakora ngo ubu abakekwa bashyikirijwe urwego rubishinzwe.</p>
<p>Ati “Abakekwa ni babiri, inzego z’ibanze zabafashe zihita zibashyikiriza Urwego rw’igihugu rw’Ubugenzacyaha (RIB), bakaba bacumbikiwe aho urwo rwego rukorera mu Murenge wa Musambira mu gihe iperereza rigikorwa”.</p>
<p>Yongeyeho ko abo bakekwa bafashwe ari abasanganywe imyitwarire mibi kuko banaherukaga guhanwa n’urwego rw’umudugugu kubera kutubahiriza amabwiriza yo kwirinda Covid-19.</p>
<p>Uhagarariye Umuryango uharanira inyungu z’abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 (IBUKA) mu Karere ka Kamonyi, Pacifique Murenzi, yavuze ko icyo gikorwa kibabaje, akanongeraho ko hari n’ibindi byari biherutse kuba muri ako karere.</p>
<p>Ati “Ibyo bije byiyongera ku haherutse kuba ikindi gikorwa kibi cyo gutemagura imyumbati y’uwacitse ku icumu rya Jenoside mu murenge wa Gacurabwenge”.</p>
<p>Yongeraho ko abatemaguye ibyo bitoki ari ubugome babikoranye kuko byose babyararitse babisiga aho, nibura ntihagire na kimwe batwara.</p>
<p>Mu cyumweru cy’icyunamo na bwo hagiye humvikana ibikorwa byo kwangiza imitungo y’abarokotse Jenoside hirya no hino mu gihugu, inzego z’umutekano zikavuga ko bamwe mu bakekwaho kubigiramo uruhare bafashwe bakaba bari gukurikiranwa.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyarubaka.jpg"
				length="250238"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Mu ijoro rimwe Mpakanyi yambukije Abatutsi 65 bagera i Burundi (Ubuhamya)</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/mu-ijoro-rimwe-mpakanyi-yambukije-abatutsi-65-bagera-i-burundi-ubuhamya</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/mu-ijoro-rimwe-mpakanyi-yambukije-abatutsi-65-bagera-i-burundi-ubuhamya</guid>

		<dc:date>2020-04-16T14:18:42Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Gisagara
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Ephrem Murindabigwi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umusaza Mpakanyi Yonatasi uri mu kigero cy’imyaka 90 y’amavuko, utuye mu Murenge wa Mukindo mu Karere ka Gisagara yambukije mu ijoro rimwe Abatutsi bahigwaga muri Jenoside mu 1994 bagera i Burundi&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Mu ijoro rimwe Mpakanyi yambukije Abatutsi 65 bagera i Burundi (Ubuhamya)</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134385 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="70" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mpakanyi_gisagara_burundi.jpg' width="700" height="637" alt="Mpakanyi Yonatasi ashimirwa ubutwari yagize bwo kurwana ku bahigwaga" title="Mpakanyi Yonatasi ashimirwa ubutwari yagize bwo kurwana ku bahigwaga" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Mpakanyi Yonatasi ashimirwa ubutwari yagize bwo kurwana ku bahigwaga</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abo Mpakanyi yahungishije bavuga ko batazibagirwa ineza ye kuko yemeye kwirengera ingaruka zabaga ku muntu wese utarahigwaga wahishaga cyangwa agatorokesha Umututsi icyo gihe.</p>
<p>Mpakanyi avuga ko yavuye mu Murenge wa Mukindo aho atuye akajya i Kibirizi akahakura abantu 20 barimo n’abakoranaga na we mu kazi k’ubucuruzi, maze akabahuriza hamwe iwe nimugoroba n’abandi yari aturanye na bo.</p>
<p>Mpakanyi wari wamaze kumenya ko Abatutsi bari hafi yo kwicwa mu gice yari atuyemo yakoresheje inama abo yazanye guhisha iwe abamenyesha ko afite inshuti mu Burundi kandi bashobora guhungirayo.</p>
<p>Muri iryo joro nibwo yashatse umusare wo kubambutsa umugezi w’Akanyaru ari na wo mupaka w’u Rwanda n’u Burundi, maze bomoka hakurya abagejejeyo we aragaruka maze asanga byamenyekanye kuko umwe mu bahungu be yari afite imyitwarire mibi y’Interahamwe ngo yashatse no kumukubita.</p>
<p>Mpakanyi agarutse yari yatose imyenda ye iriho ibyondo kubera gukura ubwato bisaba ko imyenda yajyanye ayijugunya mu musarane maze aroga neza yisiga amavuta araryama, ariko bucya baza kumusaka ku bw’amahirwe basanga ntabahari kuko  yari yabatorokesheje.</p>
<p>Agira ati, “Umuntu wari wambonye wenyine ni uwari Konseye wa Segiteri kandi ntabwo yandeze ntabwo yamvuyemo kuko nari namusabye ko inshuti zanjye nazambutsa kandi akazambikira ibanga ntabwo yabivuze”.</p>
<p>“Baraje bansaka ipikipiki (Moto) y’umwe mu bo nari nambukije ariko barayibura, basaka abantu barababura ni uko abaturanyi babifata nko kumpohotera kuko abaje kudusaka ni bo badukinguje nta muntu n’umwe bahasanze.”</p>
<p>Mpakanyi yakomeje gutotezwa kuko yambukije abo bahigwaga akajya atanga imitungo ye ngo yigure ku Nterahamwe ariko yaje kubishimirwa. Ubu ni Umurinzi w’Igihango ku rwego rw’Akarere kubera ibikorwa by’indashyikirwa yakoze arengera abahigwaga.</p>
<p><strong>Abo yarokoye bamushimira ubwitange yagize</strong></p>
<p>Umuryango wa Sebasoni Innocent ugizwe n’umugore we n’abana barindwi barimo n’ab’inshuti zabo bahungishirijwe mu Burundi bambutse Akanyaru mu bwato bwakodeshejwe na Mpakaniye bari basanzwe ari inshuti.</p>
<p>Sebasoni we yarasigaye aza no kwicwa n’Interahamwe ariko umuryango we wararokotse, harimo n’umugore we Josephine Mukantagara.</p>
<p>Mukantagara avuga ko yageze kwa Mpakanyi mu mugoroba we n’abana batandatu barimo babiri b’inshuti zabo, maze mu masaha ya saa tanu z’ijoro akaba ari bwo babyuka bakamanuka ku cyambu aho bafatiye ubwato bubageza mu Burundi.</p>
<p>Avuga ko bageze mu Burundi bakiriwe n’umuturage waho akabacumbikira amezi abiri kugeza bahavuye bagaruka mu Rwanda, icyo gihe cyose ngo Mpakanyi yajyaga anabasura akabahumuriza akanabamenyesha amakuru.</p>
<p>Agira ati, “Twageze iwe muri iryo joro nibwo twambutse, twakirwa n’umuntu w’inshuti ye mu Burundi, umusaza we yari yanze kuza ngo tujyane aza no kwicwa nyuma, ariko njyewe n’abana turarokoka dushima cyane uyu musaza”.</p>
<p>Mukantagara avuga ko Mpakanyi yaranzwe n’urukundo rutarobanura ku buryo yemeye no kwitangira benshi ngo babashe kurokoka kugeza ubwo imitungo ye iriwe n’Interahamwe zakomezaga kumutoteza ko ari icyitso cy’Inkotanyi.</p>
<p><strong>Mpakanyi ni urugero rwo kwigiraho kuba umuntu nyamuntu</strong></p>
<p>Ngabonziza Jean Nepomuseni wari ufite imyaka 6 mu 1994 avuga ko yambukanye n’umuryango we bajya i Burundi bajyanywe na Mpakanyi, akavuga ko hari ibyo yigiye ku bucuti bwa se na Mpakanyi ku buryo na we abikuramo isomo mu mibanire ye n’abandi.</p>
<div class='spip_document_134386 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="66" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mpakanyi_gisagara_ngabo_1.jpg' width="700" height="933" alt="Uyu ni Mukantagara n'umuhungu we Ngabo bahungishijwe na Mpakanyi" title="Uyu ni Mukantagara n'umuhungu we Ngabo bahungishijwe na Mpakanyi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Uyu ni Mukantagara n&#8217;umuhungu we Ngabo bahungishijwe na Mpakanyi</strong></div></div>
</figure>
</div><div class='spip_document_134387 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ngabo_mpakanyi_gisagara_coronavirus.jpg' width="581" height="1032" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Avuga ko ibyo Mpakanyi yabakoreye byatumye na we yumva kubakira ku byiza, kwirinda amacakubiri no kurwanya Jenoside biri mu nshingano ze kandi azakomeza gukunda abandi nk’uko se umubyara yakundanye na Mpakanyi mu rukundo rutaryarya.</p>
<p>Agira ati, “Nsanga urukundo nyarukundo ari rumwe rutaryarya, hari abahishaga abantu muri Jenoside bagamije kubambura ibyabo cyangwa kuzabiyicira ariko si ko Mpakanyi yabigenje, Mpakanyi anyuzuzamo urukundo rwo kubana neza na buri wese ntarobanuye”.</p>
<p>Umukozi w’Akarere ka Gisagara ushinzwe Itorero ry’Igihugu no guhuza ibikorwa by’ubumwe n’ubwiyunge witwa Rwamahungu avuga ko Mpakanyi amaze gusaza ariko ko ibikorwa bye bitazazima kuko hari uburyo bwo kubika ubuhamya ndetse no kubusangiza abandi.</p>
<p>Rwamahungu avuga ko Mpakanyi kimwe n’abandi Barinzi b’Igihango ari nk’itara rimurikira ababyiruka uko bakwiye kwitwara, kandi bakabera Abanyarwanda muri rusange icyitegererezo n’isoko bavomaho imibanire myiza.</p>
<p>Agira ati, “Bariya bantu ni nk’itara ducomekaho udutara twacu duto maze tukabasha kubonesha imbere aho tujya ku bashaka gukora ibyiza, ni byiza ko ababyiruka babigiraho kuko nibwo ibikorwa byabo bizashinga imizi mu Rwanda rw’ejo hazaza.”</p>
<p>Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Mukindo Rutaganda Jean Félix avuga ko Mpakanyi ari igitabo abato bazakuramo ubumenyi mu mibanire izira amacakubi kuko yifashishwa mu biganiro bya “Ndi Umunyarwanda” bituma urubyiruko rukurana umuco wo gukunda igihugu.</p>
<p>Agira ati, “Cyane cyane urubyiruko rw’ejo hazaza iyo ruzamutse ruri mu nzira yo gukumira no kurwanya Jenoside n’ingengabitekerezo yayo kubera ubutumwa n’ibyo rwiboneye ku muntu runaka biba ari ibintu byiza cyane”.</p>
<p>Abo Mpakanyi yarokoye bavuga ko ubuzima bukomeje kandi bagenda biteza imbere ku buryo hari n’abantangiye kumwitura bamugabira inka, bavuga ko Mpakanyi ubu ugeze mu zabukuru yababereye urugero bazakomeza kugenderaho mu mibanire yabo.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mpakanyi_gisagara_1.jpg"
				length="81561"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Ubuhamya: Ishuri rya mbere ryisumbuye ryageze mu Bugesera mu 1972</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubuhamya-ishuri-rya-mbere-ryisumbuye-ryageze-mu-bugesera-mu-1972</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubuhamya-ishuri-rya-mbere-ryisumbuye-ryageze-mu-bugesera-mu-1972</guid>

		<dc:date>2020-04-16T13:39:38Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Bugesera
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarokotse Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 bo mu Karere ka Bugesera bavuga ko kuva kera ako gace kimwe amashuri kugira ngo Abatutsi bari barahatujwe batabona uko abana babo biga, ku buryo&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Ubuhamya: Ishuri rya mbere ryisumbuye ryageze mu Bugesera mu 1972</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134381 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="87" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rutayisire-2.jpg' width="698" height="652" alt="Rutayisire avuga ko kugira ngo Umututsi yige mbere ya Jenoside ryari ihurizo rikomeye" title="Rutayisire avuga ko kugira ngo Umututsi yige mbere ya Jenoside ryari ihurizo rikomeye" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Rutayisire avuga ko kugira ngo Umututsi yige mbere ya Jenoside ryari ihurizo rikomeye</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abo Barundi bahungiye mu Rwanda mu 1972, bashyirwa i Rilima mu Karere ka Bugesera. Leta y’icyo gihe imaze kubona ko nta shuri rihari kandi rikenewe, ifatanya n’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku mpunzi (UNHCR), hubakwa ishuri mu 1973, ryitwaga Collège Rilima, rikigwamo n’abo Barundi gusa.</p>
<p>Kuba nta mashuri yari ahari, ngo byatewe n’uko mu Bugesera hari hatuwe n’Abatutsi benshi, kuko mu 1959 ari bwo Abatutsi babaga mu Majyaruguru bameneshejwe hanyuma bapakirwa amakamyo bajyanwa gutuzwa mu Bugesera kuko ngo hari ahantu hadashobotse, kugira ngo baribwe n’isazi ya Tsétsé itera malariya bapfe, ariko ngo bakoze uko bashoboye babasha kuhaba nubwo hari abapfuye.</p>
<p>Muri iyo myaka rero abo Batutsi ngo bari barahangayitse cyane kuko abana babo batigaga, n’uwabashaga kurangiza amashuri abanza, agatsinda ariko ntiyemererwe gukomeza kubera ivangura, aho bakoraga ibizamini ariko hasohoka urutonde rw’abakomeza mu yisumbuye rukaza rwanditseho ‘Abemerewe gukomeza mu yisumbuye’ aho kuba ‘Abatsinze ibizamini’.</p>
<p>Ibyo ngo byabaga bifite icyo bisobanuye kuko nta mwana w’Umututsi wazaga kuri urwo rutonde. Gusa nyuma ngo ababyeyi baje kwishakira igisubizo biyubakira ishuri ryisumbuye, nk’uko byemezwa na Rutayisire Jackson warokotse Jenoside, wanabaye muri ibyo bibazo.</p>
<p>Agira ati “Mu Bugesera habaga abana b’abahanga ku buryo ibizamini bya Sous-Perefegitura babitsindaga neza ariko ibya Leta ntihagire ababitsinda. Nanjye niga nabonaga abana bahoraga mu myanya itanu ya mbere mu ishuri, ariko amanota y’ibizamini bya Leta yaza ntubonemo n’umwe watsinze”.</p>
<p>Ati “Byabaye ngombwa rero ko ababyeyi bishakira igisubizo, ni ko kubaka ishuri rya ‘APEBU Nyamata’, kugira ngo abana babo nibura bige amashuri yisumbuye kuko Leta ya Habyarimana nta mahirwe yabahaga. Akarere ka Bugesera, bikiri Gashora, Kanzenze na Ngenda, nta shuri ryisumbuye ryari rihari, irya mbere ni iryashyizwe i Rilima ryubakiwe impunzi z’Abarundi”.</p>
<p>Abo bana ngo bari abahanga kuko mu mashuri abanza bigishwaga n’abarimu b’abahanga b’Abatutsi bize mu mashuri meza nka Groupe Scolaire Officiel Butare (Indatwa), mu gihe abakoloni batoneshaga Abatutsi kuko ngo bari abahanga, bakigisha abana b’abatware, muri abo na bo hakaba hari abagiye gutuzwa i Bugesera.</p>
<p>Rutayisire avuga ko mbere gato y’uko Jenoside iba mu 1994, Abatutsi bo mu Bugesera bari baramenye guhangana n’ubuzima nubwo bitari byoroshye, ngo barahingaga, bakorora, bagacuruza ndetse n’abo babashije kwiga bagakora indi mirimo bose bakinjiza amafanga, ku buryo ngo boherezaga abana babo kwiga muri Congo (RDC) cyangwa mu yandi mashuri yigenga yo mu gihugu.</p>
<p>Akomeza avuga ko uretse guhezwa mu mashuri, Abatutsi banahezwaga no mu bindi byatezaga imbere abandi nko guhabwa inguzanyo mu mabanki.</p>
<p>Ati “Kuva kera Abatutsi bari baravukijwe uburenganzira mu mibereho, ku buryo batanemererwaga gufata ideni muri Banki. Urugero papa yari umucuruzi, yakoze umushinga wo kugura imodoka yo kumufasha gucuruza ikawa barawemera, yagombaga guhabwa amafaranga na BNR kuko yasabaga menshi, bamutumye dosiye barebye bariyamiririra bati ‘kumbe ni Umututsi’! Ngo ba ugiye tuzakubwira”.</p>
<p>Rutayisire avuga ko na we kwiga byari byaramugoye kuko yigaga mu mashuri abanza ari mukuru, ageze aho arabireka ahita ajya mu gisirikare cy’Inkotanyi afatanya n’abandi urugamba, Jenoside irangiye asubira mu ishuri, nubwo ngo bitari byoroshye.</p>
<p>Ati “Naje kujya kwiga, urumva gutangira ayisumbuye ufite imyaka 20 ko bitoroshye, ugakomeza ukiga kaminuza ukayirangiza”. Nyuma yo kwiga kaminuza aho yize amateka, yakomeje gushakisha ubuzima kimwe n’abandi, ubu akaba arimo kwiga ‘Masters’.</p>
<p>Uhagarariye Ibuka mu Murenge wa Rilima, Pascal Mulindwa, avuga ko uburezi bwari bwarazambye muri ako gace, byagera ku Mututsi ho bikaba ibindi.</p>
<p>Ati “Icyakorwaga kwari ukubanza kwica mu mutwe abana mbere yo gukora ibizamini, babahagurutsa buri munsi ngo barebe Abahutu n’Abatutsi. Buzuzaga amafishi (fiches signalitiques) yabaga ariho ubwoko, akabanza kunyuzwa mu irangamimerere kuri komine kugira ngo barebe ko ntawabeshye ubwoko bwe, akabona akajya muri Minisiteri”.</p>
<p>Ati “Ibyo babikoze nyuma y’aho abarimu batari bifitemo ivanguramoko, bafataga amafishe y’abana b’Abatutsi b’abahanga cyane bakabahindurira ubwoko, byagera muri Minisiteri ntibabimenye bityo hakagira mbarwa babasha gukomeza. Gusa uwo bavumburaga ko habayeho guhindura ubwoko, izina rye ntiryigeraga risohoka, akibura kandi ntagire aho abaza”.</p>
<p>Ikindi cyabagaho ngo ni uko umwana w’Umututsi yashoboraga gutsinda agasohoka ku rutonde, gusa ngo yabaga ari nk’umwe mu karere, hanyuma umuyobozi w’ikigo akamugurishiriza umwanya, kuko yabaga azi ko atazatinyuka kuza kubaza uburenganzira bwe kuko atabugiraga.</p>
<p>Ubu mu Bugesera hari amashuri menshi, ushaka kwiga wese ariga kandi akiga aho ari ho hose mu gihugu, ibyo ngo Abanyabugesera bakabishimira Leta y’Ubumwe bw’Abanyarwanda, idahwema gushakira ineza buri Munyarwanda.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rutayisire-2.jpg"
				length="179969"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Rwamagana: Abahutu b'i Rutonde babanje gufatanya n'Abatutsi gukumira ibitero by'Interahamwe</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/rwamagana-abahutu-b-i-rutonde-babanje-gufatanya-n-abatutsi-gukumira-ibitero-by-interahamwe</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/rwamagana-abahutu-b-i-rutonde-babanje-gufatanya-n-abatutsi-gukumira-ibitero-by-interahamwe</guid>

		<dc:date>2020-04-16T09:47:11Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarokokeye ku musozi wa Rutonde bita mu Bitare bya Rutonde (ubu ni mu Karere ka Rwamagana mu Ntara y’Iburasirazuba) bavuga ko Abahutu ba Segiteri Rutonde babanje gufatanya n’Abatutsi kurwanya&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Rwamagana: Abahutu b&#8217;i Rutonde babanje gufatanya n&#8217;Abatutsi gukumira ibitero by&#8217;Interahamwe</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134374 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="95" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwibutso_rutonde_rwamagana_iburasirazuba.jpg' width="700" height="933" alt="Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi mu Bitare bya Rutonde rubitse imibiri y'Abatutsi 785" title="Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi mu Bitare bya Rutonde rubitse imibiri y'Abatutsi 785" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi mu Bitare bya Rutonde rubitse imibiri y&#8217;Abatutsi 785</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Kirenga Tharcisse avuga ko mbere ya tariki ya 14 Mata 1994, Abahutu n’Abatutsi bari batuye muri Segiteri ya Rutonde bari babanye neza ndetse bagafatanya kurwanya ibitero by’Interahamwe.</p>
<p>Ati “Twari tubanye neza cyane kuko twafatanyije gukumira ibitero by’Interahamwe ziturutse Munyaga, Kaduha na Nkungu, bagerageza gukangura Abahutu b’iwacu ngo batwitandukanyeho imbaraga zacu zishire.”</p>
<p>Icyo gihe ngo ibitero by’i Munyaga byabashije kwijira kwa Muhire Joseph wari umucuruzi, barasenya, bariba, ariko baratabara barabatesha ndetse n’Interahamwe ebyiri zirahagwa kubera ko bari bagifatanyije n’Abahutu b’iwabo.</p>
<p>Izo Nterahamwe ngo zabonye zaneshwa, zihitamo gushaka abantu binjira buhoro batereta Abahutu b’iwabo ndetse bazana n’igitero cy’abapolisi babarusha imbaraga.</p>
<p>Iryo joro ngo uwitwa Mutayomba w’umuhutu yarishwe bucya mu gitondo bica uwitwaga Hitimana, bagaragariza abandi bahutu ko utemera gufatanya na bo na we azapfa nka bo.<br class='autobr' />
Ku wa 16 Mata ngo Abantu bavuye muri amwe mu masegiteri ya Komini Kabarondo na Segiteri ya Rutonde bahitamo guhungira i Rwamagana ariko ngo bageze hafi basanga hari bariyeri basubira inyuma iwabo.</p>
<p>Ngo bigiriye inama yo kujya ku musozi wa Rutonde ahazwi nko mu Bitare bya Rutonde kuko ngo wabafashaga kureba hirya no hino bakabasha kugenzura ibitero by’Interahamwe.</p>
<p>Uwo munsi ngo batewe n’Interahamwe ziturutse hirya no hino zivanga na bamwe mu Bahutu bari bamaze kubavaho zikuramo Abahutu ndetse zibwira n’abagore n’abana kwitahira hagasigara abagabo n’abasore gusa.</p>
<p>Agira ati “Interahamwe zaraje twari twamaze kunanirwa, bakuramo Abahutu bari bakiturimo ndetse babwira abagore n’abana gutaha hagasigara abasore n’abagabo ngo hari icyo bashaka ko twumvikanaho.”</p>
<p>Munyensanga Jean Bosco wari Konseye wa Segiteri ya Rutonde wari Umututsi utagifite ubushobozi bw’ubuyobozi, avuga ko muri uko kujonjoramo Abahutu yabashije na we kugendera muri icyo kivunge.</p>
<p>Munyensanga Jean Bosco yatorewe kuyobora Segiteri Rutonde mu mwaka wa 1990. Gusa ngo gutorwa kwe byatewe ahanini n’uko Segiteri yiyamamarijemo yari ituwe n’Abatutsi benshi.</p>
<p>Uyu ngo inama zimwe ntiyajyaga azitumirwamo bitewe n’amabwiriza Burugumesitiri Bizimana Jean Baptiste wayoboraga Komini Rutonde ashaka gutanga.</p>
<p>Urugero yibuka ngo ni inama yabaye ku wa 09 Mata 1994, Burugumesitiri atumiza inama y’Abakonseye bose ariko we ntiyatumirwa mu bandi, ba Konseye 8 b’Abahutu baba ari bo batumirwa.</p>
<p>Munyensanga ati “Nanjye sinzi impamvu kandidatire yanjye bayemeye cyangwa banyibeshyeho ariko ngezemo nabaye nk’icyitso. Inama zikomeye sinazimenyaga, urumva na Jenoside itangiye nafatanyije n’abaturage guhangana n’ibitero nta tegeko nari mfite kuko nanjye nahigwaga.”</p>
<p>Munyensanga avuga ko n’ubwo Abagore n’abana babaretse bagataha bajyaga babasanga mu ngo bakabica buhoro buhoro.</p>
<p>Munyensanga Jean Bosco na Kirenga Tharcisse bakomeje kwihisha  by’umwihariko Kirenga we ngo yabashije kugera i Rwamagana mu mujyi aba ari ho arokokera kuko ngo Interahamwe zaho zahugiye mu gusahura amaduka abantu babona uko bihisha.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Rwamagana Musabyeyezu Dative avuga ko umwihariko wa Jenoside yakorewe Abatutsi ba Segiteri Rutonde ari uko Abahutu baho batinze kwitandukanya n’Abatutsi ku buryo bafatanyaga gukumira ibitero by’Interahamwe.</p>
<p>Undi mwihariko ngo ni abicanyi bakuye abaturage bose mu ngo bakajya ku musozi wa Rutonde bita mu Bitare bya Rutonde hari hasanzwe hacukurwa amabuye yubakishwa amazu nyuma bakaza bavanguramo Abahutu n’abagore n’abana bagataha.</p>
<p>Musabyeyezu avuga ko ngo bamaze kubavangura ngo Interahamwe bitewe n’aho zaturutse zatwaraga Abatutsi bakomoka iwabo zikagenda zibica inzira yose, abasigaye ku musozi wa Rutonde bita ku bitare bya Rutonde bicwa n’Interahamwe zikomoka iwabo n’izindi nke zasigaye zo mu zindi Segiteri.</p>
<p>Abantu bayoboye ubwicanyi mu cyahoze ari Komini Rutonde ku isonga hari Burugumesitiri Bizimana Jean Baptiste naho Segiteri ya Rutonde buyoborwa na Kamana Samuel n’umusaza Sebazungu Isidore wari warakoze Jenoside guhera muri 1959, aho we ngo yajyaga i Gasetsa muri Kabarondo kwa Rwagafirita akohereza Interahamwe yazihaye n’amazina y’abagomba guherwaho bicwa we atagaragaye.</p>
<p>Urwibutso rwa Rutonde ruri mu Bitare bya Rutonde ruruhukiyemo imibiri y’Abatutsi 785.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwibutso_rutonde_rwamagana.jpg"
				length="60976"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Gishari: Uko Abatutsi bagerageje kwirwanaho bakarushwa ingufu n'abajandarume</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/gishari-uko-abatutsi-bagerageje-kwirwanaho-bakarushwa-ingufu-n-abajandarume</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/gishari-uko-abatutsi-bagerageje-kwirwanaho-bakarushwa-ingufu-n-abajandarume</guid>

		<dc:date>2020-04-15T13:12:04Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Rwamagana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi 1994 mu cyahoze ari Komini Muhazi, ubu ni mu Karere ka Rwamagana, bari bahungiye ku biro bya Komini babanje kwirwanaho birukana Interahamwe baganzwa n’igitero&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Gishari: Uko Abatutsi bagerageje kwirwanaho bakarushwa ingufu n&#8217;abajandarume</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134336 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="36" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/gishari.jpg' width="700" height="525" alt="Urwibutso rwa Jenoside rwa Gishari " title="Urwibutso rwa Jenoside rwa Gishari " class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urwibutso rwa Jenoside rwa Gishari </strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Nk’ahandi mu Rwanda, kuwa 07 Mata ngo abaturage bose bari batuye muri ako gace basabwe kuguma mu ngo zabo bagategereza amabwiriza.</p>
<p>Icyari Komini Muhazi itari nta muyobozi cyari gifite, kuko Burugumesitiri Nkurunziza Jean Claude wayiyoboraga yari amaze igihe kinini arwaye, imirimo ye ikorwa n’umwe mu ba konseye.</p>
<p>Mugabo Egide, warokokeye i Gishari, avuga ko Jenoside igitangira Abatutsi benshi baturutse ahitwa i Mwurire, i Mukarange, i Kigali n’ahandi bose bahungira i Gishari.</p>
<p>Tariki 10 Mata ni bwo Abatutsi batangiye guhungira ku biro bya Komini Muhazi, bigera tariki 13 nta muntu ukinjira kuko abarimo imbere bari benshi.</p>
<p>Kuwa 15 Mata mu gitondo ngo Interahamwe zarabateye barazirwanya barazirukana. Bigeze saa munani z’amanywa ngo abajandarume bashinze imbunda ku musozi wa Ntsinda batangira kurasa mu bantu.</p>
<p>Nyuma ariko ngo abari batarapfa baje kumenya ko hari inzu irimo imbunda z’abapolisi ba Komini barayimena, abasore babiri bari bazi kuzikoresha bahangana n’abajandarume.</p>
<p>Ati “Uwavuze ko hari inzu irimo imbunda yabivuze nyuma kandi abantu bamaze kwicwa ari benshi, iyo nzu barayimennye abasore babiri bari bazi imbunda barazifata barasana n’abajandarume bigera ku mugoroba”.</p>
<p>Izi mbunda ngo zaje kubafasha kuva aho i Gishari berekeza ahitwa i Kavumu kuko bari bumvise ko Inkotanyi zageze i Gakoni mu cyahoze ari Murambi.</p>
<p>Mu nzira ngo bahuraga n’Interahamwe bakarasa zikiruka kuko nta mbunda zari zifite, bageze ku mazi ku kiyaga cya Muhazi basanga amato yari ahari Interahamwe zayasatuye. Icyakora ngo habonetse ubwato bubiri buto bumwe butajyamo abantu 20.</p>
<p>Uyu mutangabuhamya avuga ko baraye bambuka ijoro ryose ariko bigeze mu gitondo babona ababambutsaga batemaguriwe i Gakoni.</p>
<p>Avuga ko icyo gihe batewe n’Interahamwe abantu bamwe batangira kwiyahura mu kiyaga, abandi baratemagurwa, naho abandi buri wese yiruka ukwe arwana no gukiza amagara ye.</p>
<p>Mugabo Egide wari ufite imyaka 11 gusa, avuga ko yakomeje kwihisha mu rufunzo, ariko igihe kiragera aruvamo yihisha mu gihuru cyari hafi n’urugo rw’umuntu utarahigwaga.</p>
<p>Icyo gihe ngo Interahamwe zaje mu urwo rugo zisaba nyira rwo gushyira ishaka imbere ku irembo ry’urugo rwe, ndetse n’umwana atumye akarigendana kugira ngo bajye bamutandukanya n’Abatutsi.</p>
<p>Akimara kumva ayo mayeri, Mugabo avuga ko na we yagiye mu murima w’amasaka ararica ararigendana ariko ngo ntibyamuhiriye.</p>
<p>Ati “Nararifashe njya mu nzira ndagenda, ngeze ahantu mpasanga umuntu ufite akabati ansaba kumukorera ndabikora, muha n’umuhoro we arangije ambwira gutega ijosi akantema ndiruka ishaka ndarita, ngera aho babagaga inka ebyiri banyirukaho ninjira mu rugo rw’umwe, abwira mugenzi we ngo nandeke ntiyakwica uhungiye iwe”.</p>
<p>Avuye muri urwo rugo ngo yakomeje inzira aragenda, ashaka n’irindi shaka, ariko aryamburwa na bariyeri y’abana yasanze ahitwa i Ruhunda.</p>
<p>Abo bana ngo yabambuwe n’umugabo wari hafi aho, amugejeje imbere amukubita umutego agwa hasi agaramye, amukandagira ku nda, amushinga inkota mu ijosi atangira kumubaza aho ababyeyi be bari n’ubwoko bwe.</p>
<p>Uyu na we ngo yamwambuwe n’undi wahise abatungukaho afite umuhoro yuzuye n’amaraso umubiri wose amubuza kumwica amujyana iwe.</p>
<p>Avuga ko mu rugo rw’uyu mugabo ngo yahame iminsi itatu, ndetse ngo agahora abuza barumuna be kumwica kuko na bo bari Interahamwe.</p>
<p>Mugabo Egide ngo yaje kugera ahantu habaga ihene nyinshi bitaga kuri poroje (Projet) yibanira n’umusaza wahabaga  na ,we bamarana iminsi itatu.</p>
<p>Aha ni ho yaje gukurwa n’Inkotanyi zimujyana i Rwamagana arokoka atyo, agashima Inkotanyi zamurokoye akiga agasoza kaminuza ubu akaba yikorera ku giti cye.</p>
<p>Uretse kubura ababyeyi be bose n’abavandimwe be, avuga ko ibindi bintu bibiri atazibagirwa mu buzima, ari umugore woze Muhazi yerekeza i Gakoni akabyarira mu rufunzo, Inkotanyi zikaba ari ho zimukura ndetse n’ukuntu yatwaye murumuna we ku rutugu wari wafashwe n’amasasu yishe nyina akamuta mu nzira amaze kubirwa ko yamaze gupfa.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Rwamagana, Musabyeyezu Dative, avuga ko abagize uruhare rukomeye mu bwicanyi bw’i Gishari, ari uwari Konseye wakoraga inshingano za Burugumesitiri Ntabandama Claver,uwitwa Rutagengwa Jean Marie Vianney wari perezida w’Interahamwe, uwari Burugumesitiri Munyaneza Jean Claude, Munyaneza Smaragde bitaga agoronome, hamwe na Rukinga Pierre na Fabien Hakizumuremyi bari abacuruzi.</p>
<p>Avuga ko ibitero by’Interahamwe ahanini byafashijwe n’abajandarume n’abapolisi bari i Rwamgana.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/gishari.jpg"
				length="178760"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>AERG yo muri INES-Ruhengeri iri hafi kuzuza inzu y'uwarokotse Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/aerg-yo-muri-ines-ruhengeri-iri-hafi-kuzuza-inzu-y-uwarokotse-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/aerg-yo-muri-ines-ruhengeri-iri-hafi-kuzuza-inzu-y-uwarokotse-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-04-15T09:27:24Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Musanze
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Servilien Mutuyimana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abibumbiye mu Muryango w’Abanyeshuri barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, biga muri INES-Ruhengeri (AERG-Indame), bakomeje igikorwa cy’ubutabazi aho bagiye kuzuza inzu bubakiye uwarokotse&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>AERG yo muri INES-Ruhengeri iri hafi kuzuza inzu y’uwarokotse Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134325 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="37" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/aerg_indame_ines_1.jpg' width="700" height="525" alt="Iyi nzu igeze ku rwego rushimishije" title="Iyi nzu igeze ku rwego rushimishije" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Iyi nzu igeze ku rwego rushimishije</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Kubaka iyo nzu, ni igikorwa batekereje bagishyira mu ngiro muri Mutarama 2020, aho ubuyobozi bw’Akarere  Musanze bwabahaye ikibanza mu Mudugudu wa Gatare mu Murenge wa Muhoza.</p>
<p>Umuyobozi wa AERG-Indame, Nsabimana Jean de Dieu, avuga ko abagize uwo muryango w’abanyeshuri barokotse Jenoside biga muri INES-Ruhengeri bishyize hamwe, batekereza ku cyo bamarira abarokotse Jenoside n’icyo bamarira igihugu muri rusange.</p>
<p>Avuga ko inzu bari kubaka imaze gutwara asaga gato miliyoni umunani z’amafaranga y’u Rwanda, ku mafaranga miliyoni 10 bateganyije ko izatwara.</p>
<div class='spip_document_134326 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="70" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ines_ruh_aerg.jpg' width="700" height="464" alt="Muri Mtarama uyu mwaka, ubwo batangizaga igikorwa cyo kubaka iyo nzu" title="Muri Mtarama uyu mwaka, ubwo batangizaga igikorwa cyo kubaka iyo nzu" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Muri Mtarama uyu mwaka, ubwo batangizaga igikorwa cyo kubaka iyo nzu</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Twamaze kuyisakara no kuyikinga, hasigaye kubaka pavoma no gushyiramo umuriro, ubwiherero bwarubatswe, ariko ntabwo yuzuye neza. Ni inzu twari gutaha muri uku kwa kane hazamo iki kibazo cya Coronavirus bisaba ko dutaha, ariko iki cyorezo nikirangira tuzahita tuyuzuza, ibisigaye kuyikorwaho bingana na miliyoni imwe n’igice”.</p>
<p>Nsabimana yavuze ko ubuyobozi bwa INES-Ruhengeri bwabafashije gutangiza icyo gikorwa ku ikubitiro, aho yagize ati “Tukimara kugaragariza ubuyobozi ko tugiye kubakira uwarokotse Jenoside utishoboye, Padiri Dr. Hagenimana Fabien, Umuyobozi wa Ines yahise aduha amafaranga ibihumbi 200 yo gutangiza umusingi, natwe turiyegeranya nk’abanyamuryango dukusanya amafaranga dukomeza kubaka”.</p>
<p>Yavuze ko bakomeje kwakira ubufasha buturutse mu bandi baterankunga bashimye igikorwa cyabo.</p>
<div class='spip_document_134327 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="130" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ines_ruh.jpg' width="700" height="464" alt="Inzego z'umutekano ziri mu bafashije AERG yo muri INES-Ruhengeri mu miganda inyuranye yo kubaka iyi nzu (Aha hari mu ntangiriro)" title="Inzego z'umutekano ziri mu bafashije AERG yo muri INES-Ruhengeri mu miganda inyuranye yo kubaka iyi nzu (Aha hari mu ntangiriro)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Inzego z&#8217;umutekano ziri mu bafashije AERG yo muri INES-Ruhengeri mu miganda inyuranye yo kubaka iyi nzu (Aha hari mu ntangiriro)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Musenyeri Harolimana Vincent, Umushumba wa Diyosezi ya Ruhengeri arebye igikorwa cyiza turimo, yahise adutera inkunga ya miliyoni eshatu, ayo mafaranga yaduhaye imbaraga zo gukora cyane kubera ko byagaragaraga ko n’imvura iri hafi, twubaka vuba duhita tuyisakara. INES-Ruhengeri yaduhaye imifuka 18 ya sima na purafo”.</p>
<p>Izo nkunga ngo ni zo zakomeje kubafasha icyo gikorwa kigenda vuga, ati “Abantu bamwe bakomeje kwitanga barebye igikorwa cyiza turi gukora, uje akaduha umufuka wa sima, undi akaduha umucanga. Mbese inkunga zagiye ziva ahantu hatandukanye, na REG yamaze kuduha inkunga y’ibihumbi 500 yo kudushyiriramo umuriro”.</p>
<p>Abo banyeshuri bavuga ko ibisigaye kunzu bifite agaciro ka miliyoni n’igice, aho bizeye ko bazakomeza kubona ababatera inkunga kugira ngo igikorwa batangije gisozwe, inzu itahwe.</p>
<p>Icyo gikorwa cyo kubakira abatishoboye cy’abanyeshuri bahuriye muri AERG-Indame kirashimwa n’ubuyobozi bw’Akarere ka Musanze bufite inshingano zo gutoranya uwarokotse Jenoside uzatuzwa muri iyo nzu, nk’uko Umuyobozi w’ako Karere Nuwumuremyi Jeannine, yabitangarije Kigali Today.</p>
<div class='spip_document_134328 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="27" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/igikoni.jpg' width="700" height="393" alt="Iki ni igikoni cy'iyo nzu" title="Iki ni igikoni cy'iyo nzu" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Iki ni igikoni cy&#8217;iyo nzu</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Yagize ati “Ni abanyeshuri dukorana, turanaziranye cyane. Kubona batekereza abafite ibibazo, bati ubushobozi buke dufite twegerane hanyuma twubakire umwe mu barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, ni igitekerezo cyiza dushyigikiye. Turabashyigikiye cyane cyane ko ari urubyiruko rufite ibitekerezo byubaka. Ni bo dukeneye n’ejo hazaza bazakomeza kubaka igihugu cyacu”.</p>
<p>Icyo gikorwa cy’ingirakamaro cya AERG-Indame, cyagarutsweho n’Umuhuzabikorwa wa AERG ku rwego rw’Igihugu, Muneza Emmanuel, washimye ubwitange bw’abo banyeshuri bagize umutima wo gufasha abandi mu mikoro make bafite.</p>
<p>Yagize ati “Ni abantu b’abana, bafite ihungabana babuze ababyeyi. Ntabwo abantu baba bibwira ko abantu bakomeye kugeza ubwo bafasha n’abandi. Ni urugero rwiza rugaragaza ko twiyubatse mu mitima kandi ko dufite imbaraga zafasha abandi, kubateza imbere no kubaka igihugu”.</p>
<p>Akomeza agira ti “Ni ibintu bishimishije kumva abana batagira n’imishahara bakigomwa bakazamura inzu nk’iyo ngiyo, ni imbaraga zikomeye. Twaranabashimye n’andi ma AERG turababwira tuti twariyubatse igihugu kiradufasha natwe tucyubake.</p>
<p>Namwe mujye aho mwiga mukwirakwize izi mbaraga namwe mufite. INES rero yabaye ku isonga mu gutangira kubahiriza izo mpanuro twari twabahaye”.</p>
<p>Muneza yatanze ubutumwa muri iki gihe cyo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi, asaba abagize AERG-Indame kwirinda icyorezo cya Coronavirus bubahiriza amabwiriza ya Leta.</p>
<div class='spip_document_134329 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="64" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/imiganda.jpg' width="700" height="464" alt="Ibikorwa binyuranye kuri iyo nzu byakozwe n'abanyeshuri ubwabo" title="Ibikorwa binyuranye kuri iyo nzu byakozwe n'abanyeshuri ubwabo" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ibikorwa binyuranye kuri iyo nzu byakozwe n&#8217;abanyeshuri ubwabo</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Kuko turi kwibuka mu bihe bidasanzwe, ntabwo ariko dusanzwe twibuka, ariko ni ukubakomeza tubashimira ku mbaraga batanze bakaba bujuje iyo nzu,  ariko tubasaba gukomera kandi no kwirinda kugira ngo hatagira ikindi kintu kidutwara umuntu. Abagiye barahagije, twirinde Coronavirus”.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/aerg_indame_ines_1.jpg"
				length="116096"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Uwari Burugumesitiri wa Rukira yarwanye ku Batutsi, atsimburwa n'abajandarume (Ubuhamya)</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/uwari-burugumesitiri-wa-rukira-yarwanye-ku-batutsi-atsimburwa-n-abajandarume-ubuhamya</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/uwari-burugumesitiri-wa-rukira-yarwanye-ku-batutsi-atsimburwa-n-abajandarume-ubuhamya</guid>

		<dc:date>2020-04-14T18:17:40Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Ngoma
			</category>
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 mu cyahoze ari Komini Rukira, ubu ni mu Murenge wa Rukira Akarere ka Ngoma, bavuga ko uwari Burugumesitiri wabo yagerageje&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Uwari Burugumesitiri wa Rukira yarwanye ku Batutsi, atsimburwa n’abajandarume (Ubuhamya)</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134303 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="35" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rukira_jenoside.jpg' width="633" height="430" alt="Urwibutso rwa Jenoside rwa Rukira" title="Urwibutso rwa Jenoside rwa Rukira" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urwibutso rwa Jenoside rwa Rukira</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Munyaneza Frederic warokokeye i Rukira, avuga ko kuwa 08 Mata 1994, mu cyahoze ari Komini Birenga bahanaga imbibe ngo bamenye ko ubwicanyi bwatangiye.</p>
<p>Icyo gihe ngo Segiteri zari zegereye Komini Rukira, Abatutsi batangiye kuyihungiramo bigira ku biro bya Komini.</p>
<p>Avuga ko icyo gihe na bo batewe ariko ku bufatanye bw’abaturage bose ntihagira uvamo, babasha gusubizayo ibitero by’Interahamwe,  icyo gihe ngo bakekaga ko ari ibisambo.</p>
<p>Kuwa 10 Mata 1994, ni bwo ngo umwuka mubi waje ndetse n’Umututsi wa mbere Rubagumya Jean Bosco aricwa ndetse yamburwa n’amafaranga kuko yari umucuruzi, bikozwe n’ibitero biturutse ahitwa Kibaya.</p>
<p>Igice kitwa Rugorigori cyegeranye na Segiteri Kibaya muri Birenga baratwikiwe bahungira kuri Komini yabo ya Rukira.</p>
<p>Uwari Burugumesitiri wa Komini Rukira, Ruhigira Donath, ngo yamenye icyo gikorwa cy’Interahamwe muri Komini ye afata abapolisi ba Komini bajya gutabara abaturage ndetse bamwe mu baje mu bitero bararaswa barapfa.</p>
<p>Munyaneza agira ati “Twebwe twagize umugisha ukomeye kuko Burugumesitiri wacu Ruhigira, yakomeje kuturwanaho ku buryo aho yamenyaga abaturage be batewe yahitaga ajya kubatabara yifashishije abapolisi ndetse zimwe mu nterahamwe zikaraswa”.</p>
<p>Kuwa 11 Mata bashyingura Rubagumya Jean Bosco, ngo Abahutu n’Abatutsi baramushyinguye kandi hatangwa n’ubutumwa bw’ihumure.</p>
<p>Kuwa 12 Mata 1994, ibitero by’Interahamwe biturutse i Birenga biyobowe na Habimana Emmanuel bitaga Cyasa, abajandarume n’abasirikare ngo bateye kuri Komini, basaba Burugumesitiri gufungura ngo batangire kwica abarimo arabyanga, abonye ubuzima bwe bugeze habi ahungishwa n’umushoferi we, Abatutsi batangira kwicwa hakoreshejwe gerenade zinyujijwe mu gisenge hejuru.</p>
<p>Munyaneza arongera ati “Burugumesitiri yaraje bamusaba gutanga uburenganzira bwo kwica Abatutsi arabyanga, bashatse kumwica umushoferi we aramuhungisha, bashaka urwego bakuraho amabati hejuru ya komini batangira gutera gerenade mu nzu imbere”.</p>
<p>Iryo joro ngo amwe mu masegiteri yari agize Komini Rukira, Abatutsi baraye batwikiwe baranicwa.</p>
<p>Abiciwe kuri Komini ngo imirambo yaje gukurwamo n’Interahamwe ziyijugunya mu mwobo wari ugenewe kubika amazi barayitwika hakoreshejwe lisansi.</p>
<p>Uretse kuri Komini, ngo imibiri myinshi y’Abatutsi yakuwe mu byobo byari bigenewe gufata amazi ku bigo by’amashuri byari byarubatswe n’umushinga wa Action Aid.</p>
<p>Munyaneza Frederic avuga ko mu mwaka wa 1993, abari abayobozi ba MDR Power nka Murego Donath, Karamira Floduard n’abandi, ngo bakoresheje mitingi (meeting) i Gutuku muri Rukira, babiba ingengabitekerezo y’urwango aho babwiye Abahutu ko umwanzi wabo ari Umututsi bagomba kumwikiza.</p>
<p>Agira ati “Amashyaka nubwo yari ahasanzwe nta cyo byari bitwaye, ariko 1993 aba power bakoresheje mitingi, baravuga ngo “Muhutu uri muri PL, Muhutu uri muri MDR, uri muri PSD, mwese mumenye ko umwanzi wanyu ntawundi ari Umututsi ni we turwanya tugomba kumwikiza”.</p>
<p>Perezida wa Ibuka mu Karere ka Ngoma, Musafiri Jean Pierre, avuga ko ubwicanyi bwakorewe mu Makomini ya Birenga, Kibungo na Rukira, bwagizwemo uruhare rukomeye na Habimana Emmanuel bitaga Cyasa wari uvuye mu gisirikare ari mu buzima busanzwe.</p>
<p>Perezida wa Ibuka muri aka Karere Ngoma, Musafiri Jean Pierre, na we kandi avuga ko uyu Burugumesitiri Ruhigira Donath, yarwanye ku baturage be yanga ko bivangura bamwe bakica bagenzi babo, gusa akaza kurushwa ingufu n’abajandarume.</p>
<p>Kugira ngo abicanyi babashe kwica Abatutsi benshi cyane mu cyahoze ari Komini Birenga, ngo bagerageje guhungira i Burundi basanga Interahamwe zafunze inzira zirabica zibajugunya mu gishanga cya Rwagitugusa.</p>
<p>Abacitse ku icumu mu Karere ka Ngoma bashimira Inkotanyi zabarokoye, ubu bakaba babayeho neza kandi banabanye neza n’imiryango y’ababiciye kuko bahurira mu mirimo yose.</p>
<p>Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994 rwa Rukira, ruruhukiyemo imibiri y’Abatutsi 2,672.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rukira_jenoside.jpg"
				length="102649"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Abarokotse Jenoside batuye mu Mudugudu wa Susa barizezwa kubakirwa</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abarokotse-jenoside-batuye-mu-mudugudu-wa-susa-barizezwa-kubakirwa</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abarokotse-jenoside-batuye-mu-mudugudu-wa-susa-barizezwa-kubakirwa</guid>

		<dc:date>2020-04-14T17:11:11Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Musanze
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Servilien Mutuyimana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuyobozi w’Akarere ka Musanze Nuwumuremyi Jeannine, arizeza abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 batuye mu Mudugudu wa Susa, mu Murenge wa Muhoza ubufasha bwa Leta bwo kubakirwa kuko&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abarokotse Jenoside batuye mu Mudugudu wa Susa barizezwa kubakirwa</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134295 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="84" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/susa_uwarokotse.jpg' width="700" height="420" alt="Nubwo inzu zabo zatangiye gusaza barashimira Leta yakomeje kubitaho ibaha aho kuba" title="Nubwo inzu zabo zatangiye gusaza barashimira Leta yakomeje kubitaho ibaha aho kuba" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Nubwo inzu zabo zatangiye gusaza barashimira Leta yakomeje kubitaho ibaha aho kuba</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Uwo mudugudu wa Susa urimo inzu zubatswe mu mwaka wa 2008 bivugwa ko zubatswe nabi kandi mu bihe by’imvura, ku buryo zimwe zamaze gusenyuka hakaba n’abamaze kuzivamo bacumbika ku baturanyi.</p>
<p>Izo nzu zagiye zangirika cyane ku nkuta aho zajemo umuswa uzicukuramo ibyobo, ndetse zigenda zinahomoka imbere n’inyuma, n’ibisenge birangirika dore ko ari n’inzu zitigeze zishyirwamo parafo.</p>
<p>Ubwo Kigali Today yasuraga abo baturage, yasanze hari abafite ibibazo byihariye gusumbya abandi ku buryo bakeneye ubutabazi bwihuse.</p>
<p>Urugero ni urw’umukecuru Kabaroza Speciose utuye muri uwo mudugudu wa Susa, umaze ibyumweru bibiri ku muturanyi mu nzu y’icyumba kimwe nyuma yo kuva mu nzu ye kuko yamaze gusenyuma.</p>
<p>Aravuga ko ubuzima bwo gucumbika butamworoheye dore ko iyo bwije abana be babiri bajya gushaka ahantu barara bakongera guhura n’umubyeyi wabo bukeye.</p>
<div class='spip_document_134296 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="43" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/inzu_susa_musanze.jpg' width="700" height="420" alt="Inzu batekeramo na zo zatangiye gusenyuka" title="Inzu batekeramo na zo zatangiye gusenyuka" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Inzu batekeramo na zo zatangiye gusenyuka</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Aseka, ati “Munsanze muri geto (akazu gato), inzu yagize umuswa iranasenyuka, abayobozi b’akarere baransura banshyira kuri gahunda y’abazukakirwa. Ni yo mpamvu bansabye kuyivamo ngo itangwaho. Nubwo kuba muri geto bitoroshye nta cyo nshinja ubuyobozi kuko bufite ubushake bwo kumfasha”.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Musanze, Rwasibo Pierre, avuga ko icyo kibazo bagikurikirana bagakora n’ubuvugizi, aho mu kubakira abo bafite ibibazo, bahera ku bafite ibikomeye cyane kurusha abandi.</p>
<p>Yavuze kandi ko nk’uwo mubyeyi ucumbikiwe n’abaturanyi, ikibazo cye kiza mu byihutirwa kugira ngo afashwe kubakirwa.</p>
<p>Uwo mukecuru Kabaroza, avuga ko nubwo afite icyo kibazo cyo kuba atari iwe, ashimira Leta idahwema kubazirikana ndetse n’ubuyobozi bw’Akarere ka Musanze bukaba bwaramaze kumushyira ku rutonde rw’abazubakirwa vuba, ndetse ngo baba baratangiye ni uko byakomwe mu nkokora n’icyorezo cya Coronavirus.</p>
<p>Mu bandi bafite inzu zibateye impungenge kubera ko zashaje harimo Kalibusana Innocent, na we ugira ati “Izi nzu zubatswe mu mwaka wa 2008, ariko zubakwa nabi kubera ko hari mu gihe cy’imvura”.</p>
<div class='spip_document_134297 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="64" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ibisenge_susa_musanze.jpg' width="700" height="420" alt="Kuba zidafite purafo na byo biri mu bituma zibasirwa n'umuyaga" title="Kuba zidafite purafo na byo biri mu bituma zibasirwa n'umuyaga" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Kuba zidafite purafo na byo biri mu bituma zibasirwa n&#8217;umuyaga</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Arongera ati “Impungenge dufite ni uko igihe icyo ari cyo cyose zishobora kugwa ku muntu, ntabwo zikomeye ku buryo itafari rimwe rivuyemo inzu yagwa.</p>
<p>Impungenge mu gihe cy’umuyaga, wumva inzu itigita ari nako igisenge kijya gusambuka ndetse n’inzu igakomeza guhomoka. Ni impungenge tumaranye igihe kirekire tukemera tugashinyiriza”.</p>
<p>Kalibusana avuga ko abayobozi mu karere bakomeje kubasura, gusa ngo ntihagire igikorwa, bakaba bafite icyizere ko bazubakirwa vuba.</p>
<p>Umuyobozi w’Akarere ka Musanze, Nuwumuremyi Jeannine, avuga ko gahunda yo gufasha abacitse ku icumu rya Jenoside isanzwe, akavuga ko uko ubushobozi bubonetse Leta ibubakira ikanabasanira inzu kugira ngo babashe gutura heza.</p>
<p>Nuwumuremyi yavuze ko uhuye n’ikibazo inzu igasenyuka mu buryo butunguranye bamufasha kubona aho kuba.</p>
<div class='spip_document_134299 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="54" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mayor_musanze_nuwumuremyi.jpg' width="800" height="599" alt="Nuwumuremyi Jeannine, Umuyobozi w'Akarere ka Musanze" title="Nuwumuremyi Jeannine, Umuyobozi w'Akarere ka Musanze" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Nuwumuremyi Jeannine, Umuyobozi w&#8217;Akarere ka Musanze</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Agira ati “N’iyo inzu igize ikibazo umuturage tumushakira aho aba, tukamukodeshereza tukamufasha yaba afite uburyo bwo kubona aho acumbika agacumbika, ariko tugashaka n’uburyo yabona inzu ye, cyane cyane ko dukorana na Ibuka umunsi ku munsi.</p>
<p>Abo bafite inzu zishaje dufite gahunda yo kububakira kandi n’iyo tutahita twubaka bitewe n’uko ubushobozi bubonetse, ntibabura aho baba, twabafasha mu buryo bwose bushoboka”.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/susa_uwarokotse.jpg"
				length="135263"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>RIB yakiriye ibirego 55 by'ingengabitekerezo ya Jenoside mu cyunamo </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/rib-yakiriye-ibirego-55-by-ingengabitekerezo-ya-jenoside-mu-cyunamo</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/rib-yakiriye-ibirego-55-by-ingengabitekerezo-ya-jenoside-mu-cyunamo</guid>

		<dc:date>2020-04-14T10:37:17Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Marie Claire Joyeuse
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu cyumweru cy’icyunamo cyo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi, cyatangiye tariki 7 kugeza kuri 13 Mata 2020, Urwego rw’Igihugu rushinzwe Ubugenzacyaha (RIB) rutangaza ko rwakiriye&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>RIB yakiriye ibirego 55 by’ingengabitekerezo ya Jenoside mu cyunamo </h1>

			

			

			<div class='spip_document_134285 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="49" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/m_michel_umuhoza_rib_kigali_today_rwanda_kwibuka_26.jpg' width="700" height="466" alt="Marie Michelle Umuhoza, umuvugizi mushya wa RIB" title="Marie Michelle Umuhoza, umuvugizi mushya wa RIB" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Marie Michelle Umuhoza, umuvugizi mushya wa RIB</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Nk’uko bisobanurwa n’Umuvugizi wa RIB, Marie Michelle Umuhoza, urebye ibi birego byaragabanutse ugereranyije no mu mwaka ushize wa 2019, kuko ho habonetse ibirego 72.</p>
<p>Ibi birego by’ingengabitekerezo ya Jenoside ngo byabonetse hirya no hino mu gihugu, kandi kugeza ubu biracyakorwaho iperereza kugira ngo hamenyekane koko niba ari ibyaha by’ingengabitekerezo ya Jenoside, bityo hanamenyekane uko abo bizahama bazahanwa.</p>
<p>Ku bw’ibyo, Marie Michelle Umuhoza anavuga ko kugeza ubu muri ibyo birego 55 hataramenyekana umubare w’iby’ingengabitekerezo ya Jenoside.</p>
<p>Agira ati “Kugira ngo nkubwire ngo muri biriya byaha dufitemo ingengabitekerezo za Jenoside icumi, dufitemo gupfobya Jenoside  bingana gutya, ibyo bizaza nyuma, iperereza ryararangiye”.</p>
<p>Akomeza agira ati “Mu birego 55 twakiriye, iperereza rishobora gusanga ibyaha by’ingengabitekerezo birimo birenga ibirego, harimo ibindi bikorwa bigize icyaha, cyangwa se ugasanga biranagabanutse”.</p>
<p>Atanga urugero ku wagiye mu murima w’umuturage wacitse ku icumu rya Jenoside akarandura imyaka, agira ati “Iperereza rishobora kuzagaragaza wenda ko bwari ubujura, aho kuba guhohotera uwacitse ku icumu nk’uko byitwa mu itegeko ry’ingengabitekerezo ya Jenoside”.</p>
<p>Avuga ko ibirego byose bakiriye bikiri mu iperereza, ku buryo atahita atangaza ibyo guhohotera abarokotse Jenoside, gusa mu byasohotse mu bitangazamakuru harimo icyo kwangiza imyaka itandukanye mu bice bitandukanye.</p>
<p>Polisi na yo ni rumwe mu nzego zifatanya na RIB gukurikirana ibijyanye n&#8217;ibi byaha ndetse n&#8217;ababikoze. Umuvugizi wa Polisi y&#8217;u Rwanda, CP John Bosco Kabera, yabwiye Kigali Today ko hagiye hagaragara ibikorwa byo gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi ndetse no guhohotera abacitse ku icumu mu turere dutandukanye haba muri Kigali ndetse no mu Ntara.</p>
<p>Yavuze ko ibyaha byagiye bigaruka kenshi birimo gutema no kurandura imyaka, gutema no gukomeretsa amatungo ndetse n’imvugo zikomeretsa abacitse kwu icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Intara y’Amajyepfo ni yo yagaragayemo ibyaha byinshi, kuko muri iyo Ntara hagaragaye ibirego bigera kuri 18.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/m_michel_umuhoza_rib_kigali_today_rwanda_kwibuka_26.jpg"
				length="53807"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Menya amwe mu mateka y'ubwicanyi ndengakamere bwabereye i Nyarubuye</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/menya-amwe-mu-mateka-y-ubwicanyi-ndengakamere-bwabereye-i-nyarubuye</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/menya-amwe-mu-mateka-y-ubwicanyi-ndengakamere-bwabereye-i-nyarubuye</guid>

		<dc:date>2020-04-14T06:09:31Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Kirehe, Nduwimana Bonaventure, avuga ko kuri kiriziya ya Nyarubuye hakorewe ubwicanyi ndengakamere, burimo no gushinyagurira abamaze kwicwa.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Menya amwe mu mateka y’ubwicanyi ndengakamere bwabereye i Nyarubuye</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134276 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="38" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyarubuye_genocide_memorial_site.jpg' width="700" height="466" alt="Urwibutso rwa Jenoside rwa Nyarubuye" title="Urwibutso rwa Jenoside rwa Nyarubuye" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urwibutso rwa Jenoside rwa Nyarubuye</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Nduwimana Bonaventure avuga ko ubwicanyi mu cyahoze ari Komini Rusumo ari yo Kirehe y’ubu, bwatangiye tariki ya 14 Mata 1994, ubwo abajandarume bicaga umusaza witwaga Bahutu na Hakizamungu Vincent basaba Abahutu gutangira kwica.</p>
<p>Nyamara ngo mbere Abahutu n’Abatutsi ba Nyarubuye bari babanye neza ku buryo bafatanyije n’impunzi zari ziturutse i Rukira bajya gukumira igitero cy’Interahamwe ahitwa i Nyarutunga ngo zitabageramo.</p>
<p>Muri iyo mirwano ngo ni bwo bamwe bahuruje Abajandarume baraza babicaza hamwe bahita bakuramo bamwe barabarasa babwira Abahutu gutangira kwica Abatutsi, bucya babishyira mu bikorwa.</p>
<p>Nduwimana avuga ko bucyeye mu gitondo kuwa 15 Mata, uwari Burugumesitiri Sylvestre Gacumbitsi, yaje n’imodoka yuzuyemo Interahamwe ku Kiliziya i Nyarubuye yica umusaza bitaga Murefu wari umwarimu wa gatigisimu kuri Paruwasi Nyarubuye.</p>
<p>Murefu ngo yishwe mu gihe yari arimo gusaba Burugumesitiri kubarwanaho kuko yari amaze kubona Interahamwe bazanye kandi hari n’abaraye bishwe.</p>
<p>Ati “Mu gitondo tariki 15, Gacumbitsi wari wariganye na Murefu yaje n’Interahamwe nyinshi ubwe yica Murefu wamusabaga kubakiza abicanyi, anategeka abicanyi gutangira kwica, ubwo birara mu Batutsi bari muri Kiliziya baratemagura banateramo za gerenade”.</p>
<p>Umwihariko w’ubwicanyi bwa Nyarubuye ngo ni urusenda rwasutswe mu mibiri yamaze gutemwa kugira ngo hashakishwemo abakiri bazima na bo babice.</p>
<p>Agira ati “Bamaze kubica, umusaza wari umucamanza mu rukiko rwa kanto ku Rusumo witwa Rubanguka, abwira Interahamwe gushaka urusenda bararusya bagenda bamena mu mirambo uwitsamuye cyangwa uwinyeganyeje bagatema”.</p>
<p>Ikindi ngo abagore n’abakobwa babanzaga gufatwa ku ngufu, barangiza bakabashinyagurira bakoresheje ibisongo mbere yo kubica.</p>
<p>Nduwimana avuga ko undi mwihariko w’ubwicanyi bw’i Nyarubuye ari ubugome bw’uwitwa Rugayumukama Daniel bitaga Simba, washinyaguriraga abamaze kwicwa, ndetse akanarya bimwe mu bice by’imibiri yabo avuga ko ari ukwitsirika ngo amaraso ya Abatutsi atazamukurikirana.</p>
<p>Nyamara ngo nyuma ya Jenoside yatahutse avuye mu buhungiro muri Tanzaniya ariyahura arapfa.</p>
<div class='spip_document_134277 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="56" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kiliziya-3.jpg' width="448" height="292" alt="Kiriziya ya Nyarubuye yiciwemo abantu (Photo:Internet)" title="Kiriziya ya Nyarubuye yiciwemo abantu (Photo:Internet)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Kiriziya ya Nyarubuye yiciwemo abantu (Photo:Internet)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Simba yari yarabaye mu mutwe w’Interahamwe zatojwe na Rwagafirita, nubwo yaryaga imitima n’imyijima by’Abatutsi ngo yitsirika ngo amaraso yabo atazamugaruka yarahungutse urebye yibutse ibyo yakoze anywa umuti arapfa”.</p>
<p>Undi mwihariko wa Jenoside yakorewe muri aka gace ka Nyarubuye, ngo ni uko inzu z&#8217;Abatutsi babaga bamaze kwicwa zandikwagaho &#8217;yafashwe&#8217;, bivuze ko uwabaga yabyanditseho yabaga ayigize iye.</p>
<p>Intwaro zakoreshejwe aha i Nyarubuye ni imihoro, ibisongo, amacumu, amafuni, gerenade n’imbunda.</p>
<p>Abari ku isonga mu bwicanyi bw’i Nyarubuye barimo wari Burugumesitiri Gacumbitsi Sylvestre, uwitwa Habimana Emmanuel bitaga Cyasa ndetse na Rugayumukama Daniel bitaga Simba.</p>
<p>Mukandayambaje Leoncie warokokeye i Nyarubuye avuga ko ku itariki 15 bamutemaguye bakamwicira n’umwaka w’imyaka itatu mu mugongo.</p>
<p>Mu gitondo cya kare ngo yabashije kuva mu mirambo ajya kwihisha mu musarane wakoreshwaga n’abapadiri, bucya ashakisha ahandi yihisha kugera ageze mu gihugu cya Tanzaniya.</p>
<p>Ashima Inkotanyi zabarokoye ariko nanone akababazwa n’ababiciye batabasaba imbabazi.</p>
<p>Mu nzira y’ubumwe n’ubwiyunge mu Karere ka Kirehe, ubu hari koperative y’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi n’abagize uruhare muri Jenoside bemeye icyaha bagasoza ibihano byabo, ikora ubworozi bw’ingurube.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyarubuye_genocide_memorial_site.jpg"
				length="160477"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Uko umukino wo gusiganwa ku maguru wagaruriye icyizere cy'ubuzima Disi Dieudonn&#233;</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-uko-umukino-wo-gusiganwa-ku-maguru-wagaruriye-icyizere-cy-ubuzima-disi-dieudonne</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-uko-umukino-wo-gusiganwa-ku-maguru-wagaruriye-icyizere-cy-ubuzima-disi-dieudonne</guid>

		<dc:date>2020-04-13T22:26:44Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Sammy Imanishimwe
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Disi Dieudonné warokotse Jenoside yakorewe Abatutsi ni umwe mu Banyarwanda bafite ibigwi byinshi mu mukino wo gusiganwa ku maguru ku ntera ndende. Avuga ko umukino wo gusiganwa ku maguru&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Uko umukino wo gusiganwa ku maguru wagaruriye icyizere cy’ubuzima Disi Dieudonné</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134273 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="16" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/disi_dieudonne_rwanda_kwibuka26.jpg' width="400" height="300" alt="Disi Dieudonn&#233; " title="Disi Dieudonn&#233; " class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Disi Dieudonné </strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Disi Dieudonné ni umwana wa gatanu mu muryango wa Disi Didace. Ababyeyi bombi ba Disi n’abavandimwe barindwi bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Disi yaganiriye na <a href="https://www.ktradio.rw/" class="spip_out" rel="external">KT Radio</a> atanga ubuhamya ku rugendo yanyuzemo arokoka Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka wa 1994, uko yaje kujya ku rugamba rwo kubohora igihugu, ndetse n’uburyo yaje kwiyubaka by’umwihariko abifashijwemo n’umukino wo gusiganwa ku maguru.</p>
<p>Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi, Disi yabonaga babanye neza n’abaturanyi nta kibazo.</p>
<p>Ni byo yasobanuye agira ati “Nakuze mbona nta kibazo iwacu dufite, twari dufite inzu eshatu, abana bo mu rugo n’abaturanyi twari tubanye neza mu Mayaga aho mvuka, na Papa wanjye abanye neza n’abandi, kubera umubare munini w’abantu yigishije ndetse n’abo yabyaye muri Batisimu.”</p>
<p>“Mbere ya Jenoside, ku ishuri wasangaga haba icyitwa nk’iringaniza, gusa tukiri bato ntitwahitaga tubibona ariko uko twagendaga twigira imbere wagendaga ubibona, ariko hanze mu baturage aho dutuye ukabona nta kibazo kidasanzwe gihari.</p>
<p><strong>Ijambo ry’uwari Perezida Sindikubwabo “ryakongeje Butare” ubwo yayisuraga </strong></p>
<p>Muri icyo kiganiro Disi Dieudonné yagiranye na KT Radio, yakomeje ati  “Ubwo Habyarimana yapfaga ntitwahise tubimenya, twaje kubimenya mu gitondo tubibwiwe na Papa amaze kubyumva kuri Radio y’Abafaransa RFI. Bwarakeye abaturage ubona bafite ubwoba ariko ukabona ko nta gikuba cyacitse cyane, ariko ukajya kumva kuri radio ngo Minisitiri runaka yishwe, utavuga rumwe n’ubutegetsi runaka yishwe, nkajya nyuzamo nkabwira mu rugo nti twahunze tukajya i Burundi, Papa akatubwira ati ‘ntacyo muzaba hano nta ntambara ihari.’”</p>
<p>“Tariki 19 zigeze nibwo Sindikubwabo wari umaze kuba Perezida yamanutse i Butare batangiza Jenoside ku mugaragaro, ijambo yavuze Papa yaryumvise kuri Radio, aratubwira ati ‘Sindikubwabo akongeje Butare, ejo tuzajyane inka ku isoko ubundi duhunge.’ Papa asaba abazituragiriraga ko twazijyana,zari eshanu, tuhageze inka yaguraga ibihumbi 30 bakajya baduha igihumbi cyangwa 1500, Papa arabyanga azirekera ba bandi bazituragiriraga dutaha zitagurishijwe.”</p>
<p>“Twaje gupanga gahunda yo guhunga ku mugoroba, Papa atuma umuntu wo kudushakira umusare utwambutsa Akanyaru, baramubona atubwira ko aduca ibihumbi bibiri, tugiye tugeze  mu nzira duhura na bariyeri iriho abantu tuzi, bati murajya he ko ku Kanyaru abajandarume bahari kandi ko uhageze bamwica cyangwa bakajya kubafungira i Nyanza, ubwo turakata turagaruka.”</p>
<p>Nyuma, Disi n’umuryango we bakomeje kwihisha, ariko nyuma bari mu rugo n’abandi baturanyi bari bahabasanze ngo bafatanye gusenga, baje kugabwaho igitero. Igitero cyaje Disi Dieudonné yari yamaze kujya kwihisha hafi y’urugo, ariko cyinjiye iwabo abareba aho yari yihishe.</p>
<p>Nyuma yo kubona umuryango we bawujyanye ngo bawice, ndetse  umubyeyi we (nyina) bamwicira hafi aho areba.</p>
<p><strong>Disi mu buryo bugoranye yahungiye i Burundi ahita asanga Inkotanyi ku rugamba</strong></p>
<p>Disi yaje kongera gufata umwanzuro wo gushaka uko ahungira i Burundi, umunsi wa mbere aragenda arayoba ashiduka yagarutse iwabo, ariko mu ijoro ryakurikiyeho arongera aragenda yihisha mu rufunzo rw’Akanyaru.</p>
<p>Aha yaje kumva ijwi ry’Abarundi bababwira ko ari abasirikare b’abarundi basaba niba hari Abatutsi bari mu rufunzo ko baza bakabambutsa, aha yafashe umwanzuro aragenda aravuga ati “nibashaka banyice” ku bw’amahirwe abona barabambukije ari benshi bagera i Burundi.</p>
<p>Yageze i Burundi yumva bamwe mu rubyiruko bari kumwe barapanga gahunda yo kujya mu Nkotanyi, na we abatega amatwi maze igihe cyo kugenda kigeze bakajya basoma amazina, yumva we ntarimo ariko yurira iyo kamyo ajyana n’abandi, baramwakira akora amasomo yinjira mu gisirikare ubwo, maze afatanya n’abandi urugamba.</p>
<p><strong>Uko Disi yagaruye icyizere agahura na mushiki we yari azi ko yapfuye ndetse agasubira mu ishuri</strong></p>
<p>Mu mwaka wa 1996 yaje kugira igitekerezo cyo kongera gusubira mu ishuri, ari na wo mwaka yaje guhura na mushiki we amusanze muri Camp Kigali, amubwira ko yageze iwabo agasanga nta n’umwe warokotse banamubwira ko na Disi Dieudonné yapfuye, gusa aza kumenya amakuru mu 1995 abibwiwe n’undi musirikare bahunganye i Burundi, bajyana no mu gisirikare.</p>
<p>Disi avuga ko yaganiriye na mushiki we na we amugira inama yo gusubira mu ishuri, anamubwira ko hari undi mushiki we uriho, akaba yarigaga muri Congo ariko ahagarika amasomo mu 1992 ajya mu ngabo za RPF Inkotanyi.</p>
<p><strong>Disi Dieudonné mu mukino wo gusiganwa ku maguru</strong></p>
<p>Disi Dieudonné yasobanuye uko yinjiye mu mukino wo gusiganwa ku maguru, agatangira urundi rugendo rwamufashije kwiyubaka.</p>
<p>Yagize ati “Kugira ngo njye kwiga, mushiki wanjye yari kumwe n’umwarimu w’ahitwaga GS Kigombe i Musanze witwa Honoré. Baje gusura murumuna we wari umusirikare wakoreraga aho Camp Kigali, arambwira ati ‘uzaze kwiga muri iki kigo nigishamo’, na we yari n’umwarimu wa siporo, byahise bimbera byiza anangira kapiteni w’abakina uwo mukino wo gusiganwa mu kigo, nabonaga ameze nk’umuvandimwe wa hafi cyane.”</p>
<div class='spip_document_134274 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/disi_dieudonne_rwanda_kigali_kwibuka26.jpg' width="337" height="512" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>“Naje gukomeza gukora athlétisme, gahoro gahoro nza kuba umukinnyi ukomeye, athlétisme navuga ko ari yo yatumye niga ariko ituma naniyubaka, kuko mbere ntarajya muri siporo numvaga ubuzima butameze neza nka mbere, nkumva butazanaba bwiza nka mbere”</p>
<p>“Umugabo witwaga Charles wari Umuyobozi wa  ESTB Busogo nabaye uwa mbere mu gusiganwa mu marushanwa ahuza amashuri, aransuhuza ambaza ubuzima bwanjye n’imibereho, arambaza ati ushobora kuza kwiga i Busogo, ndamubwira nti rwose naza”</p>
<p>Disi Dieudonné yakomeje gukina uyu mukino muri iki kigo, uyu muyobozi w’ikigo akomeza kumufasha ndetse akajya anahabwa amasaha ahagije yo gukora imyitozo, ahabwa icumbi mu macumbi y’abarimu ndetse akajya anafashwa no kujya kwitabira amarushanwa mu mujyi wa Kigali.</p>
<p>Disi yakomeje ati  “Nyuma yo kurangiza amashuri yisumbuye nahamagaye uwari ushinzwe ishami rya siporo muri Kaminuza, ubu ni Ambasaderi Jean Pierre Karabaranga uhagarariye u Rwanda mu Buholandi, arambwira ngo nze nige muri Kaminuza y’u Rwanda i Butare.”</p>
<p>Mu rugendo rwe muri siporo Disi yahuye n’umutoza Rwabuhihi, amubera nk’umubyeyi, nuko Disi atangira gutera imbere mu mukino wo gusiganwa ku maguru.</p>
<p>Disi ati “Nyuma yaho Rwabuhihi Innocent mfata nk’umubyeyi wanjye na we yahise ampamagara ambaza niba nzajya nkinira Kaminuza nkongera nkanakinira ikipe ya RDF,  aza kumfasha kubona ishuri muri KIST, ariko icyo gihe nari maze kugera ku rwego rukomeye muri Athlétisme ku buryo byansabaga gufata kimwe, ntibyari byoroshye ko niga ndi n’umukinnyi, aho nari nsigaye nkora imyitozo gatatu ku munsi kandi ikomeye, kandi nabaga ngomba no kuruhuka.”</p>
<p>“Nibwo naje gusanga gukomeza muri KIST bidashoboka, nza kwicara ndareba nsanga  siporo ndimo ishobora kungirira akamaro, nareba abakinnyi bakomeye urwego bariho nkabona ndi kubasatira, nyuma muri 2002  haza umutoza uturutse  i Burundi witwa Adolphe Rukenkanya adukoresha imyitozo.”</p>
<p>Nyuma y’igihe gito Disi yatangiye guhagararira igihugu mu marushanwa mpuzamahanga ari nako agihesha ishema yitwara neza mu marushanwa akomeye.</p>
<p>Yabisobanuye muri aya magambo ati “Muri 2003 naje kwitabira shampiyona y’isi mu Bufaransa yahuzaga abasirikare, aho buri gihugu ku isi cyari gihagarariwe n’abasirikare barindwi, maze mba uwa mbere, icyo gihe twari kumwe na Gen Albert Murasira ubu ni Minisitiri w’Ingabo nk’umuyobozi w’ikipe ndetse n’umutoza Rwabuhihi, umwaka wakurikiyeho mba uwa kabiri.”</p>
<p>“Muri 2007 niho nabaye umukinnyi ukomeye cyane, n’indi myaka nari umukinnyi ukomeye nko hagati ya 2003-2009, aho nahoraga byibura ndi mu bakinnyi 25 beza ku isi, ariko 2007 ho nari ku mwanya wa gatandatu ku isi.”</p>
<p><strong>Icyo asaba abakiri bato</strong></p>
<p>Mu butumwa yageneye abakiri bato, Disi Dieudonné yagize ati “Nk’ukuntu narokotse Jenoside ni ibintu bitoroshye, iyo nanjye mbitekereje numva nari mfite umutima ukomeye, mu buzima bwanjye nabayeho ngerageza guhatana, sinigeze nemera gupfukiranwa ngo nicwe n’agahinda k’ibyababaye manike amaboko, abakiri bato na bo nabasaba kujya bumva ko bashoboye.”</p>
<p><strong>Muri 2018 Disi Dieudonné yongeye kugira ibikomere n’ubu agihangana na byo</strong></p>
<p>Disi Dieudonné avuga ko kimwe mu bijya byongera kumubabaza, ari igikomere yongeye kugira mu mwaka wa 2018, ubwo yaje kumenya amakuru y’<a href="https://www.kigalitoday.com/amakuru/amakuru-mu-rwanda/Gitifu-akurikiranyweho-gusibanganya-ibimenyetso-mu-rubanza-rwa-Jenoside">aho abavandimwe be biciwe ndetse bakajugunywa mu musarani</a> y’uwo bari baturanye, ariko nyuma yo kubona imibiri ikaza kongera kurigiswa, kugeza ubu bakaba bagitegereje <a href="https://www.kigalitoday.com/ubutabera/jenoside/article/umubyeyi-n-abahungu-be-bakurikiranyweho-kwica-abana-babiri-bakabata-mu-musarane">ubutabera</a>.</p>
<p>Ati “Ikintu cyatubabaje, buri wese yifuza kumenya aho abe baguye akanabashyingura, twari tugize amahirwe yo kumenya aho abacu baguye n’imibiri ibonetse, ariko nyuma mu kuyijyana ku murenge barayirigisa, hasigaye umubiri umwe kandi mu musarani harakuwemo imibiri ine, ndetse aho abaturage bemeza ko imibiri ine ari yo yakuwe mu musarani, twareze gitifu gutanga ubuhamya butari bwo no gusibanganya ibimenyetso bya Jenoside.”</p>
<p><strong>Ni umukinnyi ufite ibigwi kurusha abandi benshi muri uyu mukino wo gusiganwa ku maguru mu Rwanda</strong></p>
<p>Kugeza ubu Disi Dieudonné utuye muri Leta zunze ubumwe za Amerika, ni umwe mu bakinnyi mu gusiganwa ku maguru mu Rwanda bakoze amateka, aho yabaye uwa mbere ku isi mu marushanwa ahuza ibihugu bikoresha ururimi rw’igifaransa, mu mwaka wa 2005 i Niamey muri Niger, ndetse na 2009 abera Beirut, Lebanon, hose mu gusiganwa metero ibihumbi 10.</p>
<p>Muri shampiyona y’isi kandi  mu mwaka wa 2008 yabereye i Rio de Janeiro muri Brazil, yaje ku mwanya wa Gatandatu, akaba ari na we munyarwanda wenyine mu bagabo wabashije kwegukana isiganwa rya Kigali International Peace Marathon mu mwaka wa 2006, mu gice cya Marathon (21kms).</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/disi_dieudonne_rwanda_kwibuka26.jpg"
				length="34633"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Bamwe mu Banyapolitiki bibukiwe ubutwari bwatumye batakaza ubuzima</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Bamwe-mu-Banyapolitiki-bibukiwe-ubutwari-bwatumye-batakaza-ubuzima</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/Bamwe-mu-Banyapolitiki-bibukiwe-ubutwari-bwatumye-batakaza-ubuzima</guid>

		<dc:date>2020-04-13T19:06:38Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Simon Kamuzinzi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu gusoza icyunamo kuri uyu wa mbere tariki 13 Mata 2020, Abanyapolitiki bakiriho bibutse bagenzi babo bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi, babavugaho ubutwari kuko bemeye guhara ubuzima bwabo&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Bamwe mu Banyapolitiki bibukiwe ubutwari bwatumye batakaza ubuzima</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134265 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="95" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kwibuka26_kigalii_rebero.jpg' width="700" height="466" alt="Mu mwaka ushize wa 2019 ubwo ku rwibutso rwa Rebero muri Kicukiro hibukwaga abo Banyapolitiki" title="Mu mwaka ushize wa 2019 ubwo ku rwibutso rwa Rebero muri Kicukiro hibukwaga abo Banyapolitiki" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Mu mwaka ushize wa 2019 ubwo ku rwibutso rwa Rebero muri Kicukiro hibukwaga abo Banyapolitiki</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ubusanzwe kwibuka no kunamira aba Banyapolitiki byakorerwaga i Rebero aho abayobozi bajyaga gushyira indabo ku mva zishyinguwemo abo Banyapolitiki ariko mu rwego rwo kwirinda icyorezo Covid-19 ntabwo byashobotse.</p>
<p>Icyakora hari bamwe mu bayobozi batanze ikiganiro mu Itangazamamakuru, barimo Perezida wa Sena Dr Iyamuremye Augustin, Tito Rutaremara wari Senateri, Odette Nyiramirimo uri mu Nteko y’umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba, ndetse n’umushakashatsi mu mateka ya Jenoside, Tom Ndahiro.</p>
<div class='spip_document_134268 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kwibuka26_kigalii_rebero_2.jpg' width="700" height="663" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Senateri Dr Iyamuremye Augustin yagize ati “Abenshi (mu Banyapolitiki bishwe) bari bazi ko bashobora kwicwa igihe icyo ari cyo cyose, nka Kavaruganda (wari Perezida w’Urukiko rw’Ikirenga) bigeze kumutera iwe bamutera ama ‘grenades’ baramuhusha”.</p>
<p>“Minisitiri w’Intebe, Agathe Uwiringiyimana yahoraga aterwa kuva akiri na Minisitiri w’Uburezi, ariko agakizwa n’Imana, na we yahoraga avuga ko umunsi ku wundi ashobora gupfa ariko ati ‘ntacyo bintwaye”.</p>
<p>“Minisitiri Nzamurambaho (wari ushinzwe ubuhinzi) bigeze kugurira umujandarume ku Gikongoro ngo azamwice, ku bw’Imana haje kuboneka ahahishwe ama ‘grenades’ yo kuzamutega ajya iwabo. Aba rero ni Intwari, bazize ibitekerezo byabo”.</p>
<div class='spip_document_134270 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kwibuka26_kigalii_rebero_4.jpg' width="700" height="466" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Umushakashatsi mu bijyanye n’amateka ya Jenoside, Tom Ndahiro avuga ko ubutwari bw’aba bantu ngo bugaragarira ku kuba ibyabavugwagaho ndetse n’itotezwa bashyirwagaho ngo bitari ibanga.</p>
<p>Tom Ndahiro agira ati “Ni byiza ko n’ibikorwa byabo bimenyekana ko hari abantu bakoze ibintu bidasanzwe, Minisitiri Rucogoza Faustin yahamagaye abayobozi bakuru ba RLTLM barimo na Kabuga, ababwira ko icyo radio yabo ikora kinyuranyije n’umwuga w’Itangazamakuru”</p>
<p>“Arongera ababwira ko radio yabo idafasha kujya mu nzira y’amahoro nk’uko amasezerano ya Arusha yabiteganyaga, ndetse anababwira ko iyo radio ibiba urwango, anabahanira kuba barerekanaga ko ibibazo byose mu Rwanda byaterwaga n’Abatutsi”.</p>
<p>Ndahiro akomeza avuga ko undi munyapolitiki witwaga Ngango Felicien, abanyamakuru bo mu ishyaka CDR ngo bamubajije impamvu ibyo yavugaga bihuza na FPR-Inkotanyi, “abasubiza ngo ‘niba mu isaha yanjye n’iyawe ari saa tanu, ubu navuga ko mu yawe ari saa sita kuko atari iyanjye?”</p>
<p>Tom Ndahiro avuga ko mu ndirimbo z’uwitwaga Bikindi Simon hari harashyizwemo ibitutsi n’amazina asebya abanyapolitiki batavugaga rumwe n’amashyaka CDR na MRND rya Habyarimana.</p>
<div class='spip_document_134269 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kwibuka26_kigalii_rebero_3.jpg' width="700" height="487" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Aba batukwaga ngo barimo Dr Iyamuremye Augustin uyobora Sena y’u Rwanda kuri ubu, Landouard(Lando) Ndasingwa na Frederic Nzamurambaho bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi, ariko hakaba n’uwitwaga Rumiya Jean-Golbert ngo wavuze ko disikuru ya Leon Mugesera ari rutwitsi.</p>
<p>Muri aba Banyapolitiki hari abo Ndahiro avuga ko baziraga ibitekerezo ariko banazira ubwoko, ngo barimo Lando, Kameya André na Venantie Kabageni.</p>
<p>Muri rusange Abanyapolitiki bazira kuba batari bifatanyije n’ubutegetsi bushinjwa Jenoside yakorewe Abatutsi (abenshi bari biganje mu mashyaka ya PL na PSD), hari Landouard Ndasingwa, na Frederic Nzamurambaho (wabaye Perezida wa PSD ari na Minisitiri w’Ubuhinzi).</p>
<p>Hari Agathe Uwiringiyimana wahoze ari Minisitiri w’Intebe, Joseph Kavaruganda wari Perezida w’Urukiko rw’Ikirenga, Charles Kayiranga, Jean de la Croix Rutaremara, Augustin Rwayitare, Aloys Niyoyita, Venantie Kabageni, André Kameya, Felicien Ngango, Jean Baptiste Mushimiyimana na Faustin Rucogoza wari muri MDR akaba yari Minisitiri w’itangazamakuru.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kwibuka26_kigalii_rebero.jpg"
				length="199108"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Gusaba imbabazi kwa Radio France Inter bihumuriza abo yari yakomerekeje - IBUKA</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/gusaba-imbabazi-kwa-radio-france-inter-bihumuriza-abo-yari-yakomerekeje-ibuka</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/gusaba-imbabazi-kwa-radio-france-inter-bihumuriza-abo-yari-yakomerekeje-ibuka</guid>

		<dc:date>2020-04-13T17:09:29Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuryango Uharanira Inyungu z’Abacitse ku Icumu rya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 (IBUKA), uvuga ko kuba Radio France Inter yasabye imbabazi ku makosa yakoze bihumuriza abo yari yakomerekeje,&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Gusaba imbabazi kwa Radio France Inter bihumuriza abo yari yakomerekeje - IBUKA</h1>

			

			

			<p>Iyo radiyo yo mu gihugu cy’u Bufaransa, iherutse gucishaho ikiganiro cyavugaga kuri Jenoside yo mu Rwanda, ni mu kiganiro cy’urwenya cyitwa ‘Par Jupidémie’ cy’umunyamakuru Constance Pittard, aho yavugaga ko Jenoside yo mu Rwanda ari Abatutsi batemanye n’Abahutu, akabigereranya n’umukino w’abana baba baterana imisego, akagisoza n’abo bari kumwe baseka.</p>
<p>Icyo kiganiro cyatambutse ku itariki ya 07 Mata 2020, ku Munsi Mpuzamahanga wo Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, ari nabwo mu Rwanda hatangizwaga icyumweru cy’icyunamo.</p>
<p>Nyuma y’uko icyo kiganiro gitambutse, abantu ndetse n’imiryango itandukanye bamaganye iyo radiyo yemeye ko gihita, aha twavuga nk’Umuryango ‘SOS Racisme’, mu izina ry’umuyobozi wawo, Dominique Sopo wandikiye umuyobozi w’iyo radio, akagaruka kuri amwe mu magambo yavugiwe muri icyo kiganiro.</p>
<p>Agira ati “Nkwandikiye nkugaragariza akababaro natewe n’ikiganiro cyaciye kuri radiyo uyobora cyavugaga kuri Jenoside yo mu Rwanda. Aho cyakozwe mu buryo bw’urwenya burimo guhakana Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, kikavuga ko Abatutsi n’Abahutu babanye neza kuva kera hanyuma bakaza gutemana bakoresheje imipanga”.</p>
<p>Ati “Jenoside yo mu Rwanda si kimwe n’izabereye ahandi, ntabwo Abatutsi batemanye n’Abahutu, ababivuga baba barimo guhisha uruhare rwa ‘Hutu Power’. Mu Rwanda icyabaye ni icyaha ndengakamere, aho Abahutu bishe Abatutsi b’inzirakarengane”.</p>
<p>Akomeza avuga ko icyo kiganiro cyakomerekeje abantu benshi, bituma bamwe bazamura ijwi ryabo bacyamagana nubwo ari bake, kuko kuri we ngo benshi bari kuvuga ni bo bishwe.</p>
<p>Urwo rwandiko Dominique yarugejeje ku muyobozi w’iyo radiyo tariki 11 Mata 2020, ikibabaje ngo ni uko kuva cyatambuka kugeza uwo munsi ntacyo umuyobozi wa France Inter yigeze akivugaho, habe no gusaba imbabazi.</p>
<p>Asubiza kuri urwo rwandiko, umuyobozi w’iyo radio, Laurence Bloch, yavuze ko ibyavugiwe muri icyo kiganiro bitari bikwiye, ndetse anabisabira imbabazi.</p>
<p>Ati “Si byiza ko France Inter ihitisha ibiganiro byateza amakimbirane, nk’igihakana ko Jenoside yahitanye Abatutsi basaga miliyoni itateguwe na Leta yari iyobowe n’abahezanguni b’Abahutu. Ntabwo Abanyarwanda bicanye nk’uko hari ababivuga, ni Jenoside yakorewe Abatutsi, ikorwa n’Abahutu”.</p>
<p>Ati “Kuba rero ikiganiro kirimo guhakana iyo Jenoside cyaranyuze ku gitangazamakuru nkuriye, ndasaba imbabazi imiryango y’abishwe, uretse n’ubu iri mu gihe cy’icyunamo, ihora ibabazwa n’abahakana Jenoside byaba ku bushake cyangwa atari ku bushake. Gusa ibi byerekana ko muri twebwe hari abatazi iby’iyo Jenoside, ku buryo batabasha kuvuga ukuri nyako kwayo”.</p>
<p>Yongeraho ko agiye gukora ibishoboka byose kugira ngo kuri iyo radio, hajye hanyuraho ibiganiro birimo ukuri kose kuri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.</p>
<p><strong>Uko IBUKA ibibona </strong></p>
<p>Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa IBUKA, Ahishakiye Naphtal, avuga ko iyo radiyo yakoze amakosa, ariko kuba yasabye imbabazi ngo ni byiza, gusa ngo kuba bavuga ko hari ibyo batazi kuri Jenoside yo mu Rwanda si byo.</p>
<div class='spip_document_134260 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="81" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ahishakiye_naphtal_ibuka_rwanda.jpg' width="700" height="466" alt="Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa IBUKA, Ahishakiye Naphtal (Ifoto yo mu bubiko)" title="Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa IBUKA, Ahishakiye Naphtal (Ifoto yo mu bubiko)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa IBUKA, Ahishakiye Naphtal (Ifoto yo mu bubiko)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Ntabwo biriya byari bikwiriye, kuvuga ko hari ibyo batazi kuri Jenoside yakorewe Abatutsi si byo, hari byinshi bigaragaza ko babizi. Ntibabyitwaza rero ngo bakinire ku kintu gifite uburemere nka Jenoside yakorewe Abatutsi, cyane ko niba hari n’icyo batari bazi bari kukibaza”.</p>
<p>Ati “Icyakora aho basabiye imbabazi nubwo tunenga icyo kuvuga ko hari ibyo batazi, iyo bemeye ko ibyo bavuze cyangwa banditse ari amafuti, ko atari byo, ni ikintu cyiza kuko gifasha benshi. Ni byiza kuko bihumuriza uwo bari bakomerekeje ndetse bishobora no kugarura mu nzira n’uwo bari bayobeje”.</p>
<p>Akangurira abatuye isi gukomeza guhuza imbaraga zo kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside, abo igaragayeho ku isi hose bagahanwa hakurikijwe amategeko.</p>
<p>Uretse umuyobozi wa Radiyo France Inter wasabye imbabazi, utegura ikiganiro, ‘Par Jupidémie’, Charline Vanhoenecker, n’ugitambutsa kuri radio, Constance Pittard na bo basabye imbabazi.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ahishakiye_naphtal_ibuka_rwanda.jpg"
				length="60594"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Amatsinda y'ubumwe n'ubwiyunge yababereye umuyoboro wo gukumira ingengabitekerezo ya Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/amatsinda-y-ubumwe-n-ubwiyunge-yababereye-umuyoboro-wo-gukumira-ingengabitekerezo-ya-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/amatsinda-y-ubumwe-n-ubwiyunge-yababereye-umuyoboro-wo-gukumira-ingengabitekerezo-ya-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-04-13T14:29:17Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Ishimwe Rugira Gisele
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abagize amatsinda y’ubumwe n’ubwiyunge mu Karere ka Gakenke bavuga ko aya matsinda yababereye umuyoboro wo kwimakaza ubumwe, baca ukubiri n’amacakubiri, ubu icyo bashyize imbere kikaba ari&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Amatsinda y&#8217;ubumwe n&#8217;ubwiyunge yababereye umuyoboro wo gukumira ingengabitekerezo ya Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134255 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="73" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/abagize-koperative_ubumwe_bwa_mataba.jpg' width="700" height="389" alt="Aba ni bamwe mu bagize itsinda 'Ubumwe bwa Mataba' (Photo:Imvaho Nshya)" title="Aba ni bamwe mu bagize itsinda 'Ubumwe bwa Mataba' (Photo:Imvaho Nshya)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Aba ni bamwe mu bagize itsinda &#8217;Ubumwe bwa Mataba&#8217; (Photo:Imvaho Nshya)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abibumbiye muri aya matsinda bo mu Karere ka Gakenke bagamije guharanira ko Jenoside itazongera kubaho ukundi. Urugero rwa rimwe mu matsinda 20 abarizwa muri aka Karere ni iryo mu Murenge wa Mataba, ryitwa ‘Ubumwe bwa Mataba’.</p>
<p>Uyu Murenge wa Mataba uri mu gice cy’icyahoze ari Komini Ndusu, Sous Perefegitura ya Busengo. Umwihariko w’aha hantu mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi, ni uko umubare munini w’abishwe bari abagabo, bihakanywe n’abagore babo bari barashatse, akaba ari na bo batangaga amakuru y’aho babaga bihishe, interahamwe zikaroha abo bagabo muri Nyabarongo nyuma yo kubica urw’agashinyaguro.</p>
<p>Habimana Theoneste, yarokokeye muri aka gace. Yagize ati “Jenoside ikimara kurangira twari dusigaye nta epfo na ruguru. Amatungo twari tworoye arimo inka bari barayasahuye, andi barayariye, amazu barayasenye, abacu barabamaze; mbese abari baragize amahirwe yo kurokoka nta cyizere cy’ubuzima twari dufite”.</p>
<p>Arakomeza ati “Nari umuntu w’umurokore, nkunda gusenga cyane no gusoma bibiriya; ni na yo nkesha umutima nagize wo kubabarira no kumva ko ubugome bw’indengakamere twagiriwe n’abatwiciye abacu nkwiye kuburenga ngatangira inzira yo gufatanya na bo mu rugendo rwari rukurikiyeho rw’ubuzima”.</p>
<p>Uyu afatanyije n’undi mugenzi we warokotse Jenoside n’undi utarahigwaga, uko ari batatu batangije itsinda baryita Ubumwe bwa Mataba, abarigana bagiye biyongera kugeza ubwo babaye abantu 72.</p>
<p>Barayagwiza Jean Damascene, yagize uruhare mu bitero byagabwe ku bahigwaga muri Jenoside yakorewe Abatutsi muri ako gace.</p>
<p>Ikirangira yaje gufungwa ariko ahabwa  imbabazi nyuma yo kwirega no kwemera icyaha. Ubu na we ni umwe mu bagize iri tsinda.</p>
<p>Agira ati “Gereza yambereye umwarimu mwiza. Kuko nayinjiyemo ngifite umutima mubi w’ubugizi bwa nabi, ariko ngenda ngororwa kugeza ubwo nafashe umwanzuro wo kwemera icyaha ku ruhare muri Jenoside nanagisabira imbabazi.</p>
<p>Ngifungurwa natindijwe no kugera mu rugo, nihutira kwihuza n’abo nahemukiye mbasaba imbabazi, kuko icyaha nakoze cyahoraga kinkomanga ku mutima, nkumva ko naruhurwa no kwegera abo nahemukiye nkabasaba imbabazi. Twarabishoboye, bampa imbabazi, ubu tubanye neza mu mahoro”.</p>
<p>Aba bombi kimwe n’abandi bagize itsinda ryitwa Ubumwe bwa Mataba, biyemeje kurenga amateka mabi no kwishishanya, bimakaza ubumwe n’ubwiyunge babikesha kuganira hagati yabo no kumva neza ko gushyira imbere amoko ntacyo bishobora kugeza ku Banyarwanda uretse kubasenya.</p>
<p>Iri tsinda rigizwe n’Abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi, abahawe imbabazi nyuma yo kwirega no kwemera icyaha, abasezerewe mu ngabo z’u Rwanda n’abahoze mu mutwe w’iterabwoba wa FDLR ubarizwa mu mashyamba ya Kongo Kinshasa bakaza gutahuka.</p>
<p>Aba baje kurenga urwego rwo kuba itsinda bashinga Koperative yitwa Ubumwe bwa Mataba, ikora umwuga w’ubuhinzi bw’inanasi ku buso bwa hegitari eshatu.</p>
<p>Imirimo yose kuva mu ihinga kugeza basaruye baba bajya inama, bagafatanya kugeza umusaruro ku isoko dore ko bafite n’umuguzi uhoraho.</p>
<p>Ese ibi byabafashije iki?</p>
<p>Habimana Theoneste unayobora iyi Koperative ati “Urumva ko twari tumaze kugera ku ntambwe yo komorana ibikomere kandi byaradushobokeye. Twabonye ko ikindi cyadufasha kurushaho ari uko dukwiye guhuza amaboko.</p>
<p>Twatangiye duhingirana hagati yacu (guhana imibyizi) nyuma yaho tubona umuterankunga witwaga PADSEC waduhaye amafaranga miliyoni umunani. Ni yo twaguzemo ubutaka duhingaho ubu, twubaka inzu dusaruriramo imyaka, tugura n’imashini dushobora kwifashisha dukora umutobe w’inanasi dore ko ari cyo gihingwa twibandaho”.</p>
<p>Yongeraho ko “Umusaruro dukuramo turawugurisha, amafaranga tukayashyira kuri konti ku buryo nibura buri mwaka tuba dufite nka miliyoni ebyiri.</p>
<p>Nk’ubu ubushize twishyuriye abanyamuryango mituweli, kandi twateye indi ntambwe yo korozanya buri wese afite ihene. Ubu duteganya gushaka ibyangombwa by’ubuziranenge, kugira ngo umusaruro dukura mu buhinzi tujye tuwutunganya havemo umutobe”.</p>
<p>Imyitwarire iranga abagize iri tsinda bishyize hamwe yaba mu mirimo bahuriramo umunsi ku wundi, n’ibiganiro bibahuza kenshi bakanasabana; byabereye abandi urugero bituma muri uyu Murenge wa Mataba imyaka umunani ishize nta ngengabitekerezo ya Jenoside yigeze ihaboneka.</p>
<p>Dunia Sadi, Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Gakenke, yishimira ko  iri tsinda kimwe n’andi abarizwa muri aka karere, agira uruhare mu kwimakaza ubunyarwanda, no guha agaciro ubumwe n’ubwiyunge.</p>
<p>Ati “Twe abacitse ku icumu rya Jenoside twishimira ko aya matsinda yafashije benshi kwimika umuco w’ubunyarwanda wari warazimye; ubu abayagize ubona ko batagifite umwanya wo guta mu bibatanya, ahubwo bahugiye mu bibubaka mu buryo bw’umutima no ku mubiri.</p>
<p>Iyo urebye ukuntu aba bantu bo muri Mataba babashije kurwanya ingengabitekerezo bigafasha na bagenzi babo batari mu matsinda, tubibonamo urugero rwiza twifuza ko rusakazwa n’ahandi, ingengabitekerezo ikaba amateka”.</p>
<p>Mu karere ka Gakenke abantu 1,200 ni bo bibumbiye mu matsinda 20 harimo agizwe n’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi n’andi yashyiriweho kwimakaza ubumwe n’ubwiyunge.</p>
<p>Uretse kuba bahujwe no komorana ibikomere, bafite n’ibikorwa bibyara inyungu birimo ubuhinzi, ubworozi n’ubucururi bakora ngo barusheho kwiteza imbere.</p>
<p>Uyu muyobozi wa Ibuka akomeza avuga ko intego ari uko abagize aya matsinda muri aka karere barushaho kwiyongera hagamijwe kurandura burundu ingengabitekerezo ya Jenoside.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/abagize-koperative_ubumwe_bwa_mataba.jpg"
				length="168325"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Iterambere rya Adrien Niyonshuti mu magare: Hari uwo yashakaga kumara agahinda yatewe na Jenoside (Ubuhamya)</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/iterambere-rya-adrien-niyonshuti-mu-magare-hari-uwo-yashakaga-kumara-agahinda-yatewe-na-jenoside-ubuhamya</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/iterambere-rya-adrien-niyonshuti-mu-magare-hari-uwo-yashakaga-kumara-agahinda-yatewe-na-jenoside-ubuhamya</guid>

		<dc:date>2020-04-12T21:59:22Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Sammy Imanishimwe
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Adrien Niyonshuti warokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka wa 1994 ni umwe bakinnyi bakoze amateka  muri siporo mu Rwanda aho yabaye umukinnyi wa mbere wabigize umwuga mu mukino w’amagare mu&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Iterambere rya Adrien Niyonshuti mu magare: Hari uwo yashakaga kumara agahinda yatewe na Jenoside (Ubuhamya)</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134230 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/adrien_niyonshuti_kwibuka_26.jpg' width="700" height="489" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Mu kiganiro yagiranye na KT Radio, avuga ku rugendo rwe rwo kwiyubaka nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi, yishimira intambwe u Rwanda rwagezeho mu kwiyubaka bikamuha imbaraga zo gutera imbere muri uyu mukino.</p>
<p><strong>Se wabo, ni we watumye atangira gukina umukino w’amagare</strong></p>
<p>Adrien Niyonshuti, avuga ko imbaraga za mbere zo gukunda umukino w’amagare, yazikuye kuri se wabo na we wahoze akina uyu mukino mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi, agashyira imbaraga mu kuwumwigisha ngo azamumare agahinda yatewe no kubura abana harimo n’uwari waratangiye kwitoza uyu mukino.</p>
<p>Agira ati “Imbaraga za mbere nazikuye kuri Data wacu witwa Turatsinze wakinaga umukino w’amagare, yabuze umuryango we wose, yari umugabo wubatse wari ufite umugore n’abana batandatu, bapfanye na mukuru wanjye umwe.”</p>
<p>“Turatsinze amaze kurokoka yagize ikintu nakwita nk’ihungabana kubera kubura umuryango we wose, akumva ko nta cyizere cyo kubaho, ariko mu biruhuko akajya ashyira imbaraga mu kuntoza igare.”</p>
<p>Ati “Ngomba kugutoza ukazaba umunyonzi mwiza, ukazankiza agahinda nagize ko kubura umuhungu wanjye Matene, nifuzaga kuzabasigira uyu mwuga wo gutwara igare.”</p>
<p>Adrien Niyonshuti avuga ko kuva icyo gihe gukina umukino w’amagare byari bivuze byinshi birenze gukina gusa kuko yumvaga ari uburyo bwo guhesha ishema se wabo no kusa ikivi cy’abavandimwe be se wabo yifuzaga ko bazakina umukino w’amagare ahubwo bakaza kwicwa muri Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Adrien  avuga ko ikindi cyamubabaje ari ukuba se wabo yaritabye Imana atabonye intsinzi ye muri uyu mukino.</p>
<p>Ati “Nababajwe no kuba naratangiye gukina uyu mukino muri 2003 amaze kwitaba Imana muri 2001/2002, mfata inshingano zo kumwereka ko ibyabaye mu 1994 bigatwara umuryango wose, ko nshobora kumugarurira icyizere”</p>
<p>“Ko umukino yakunze , yaheshaga ishema mu Rwanda rwa kera, ko nshobora kongera kumwereka ko bishoboka, ariko ntibyakunze ko abona ibyo nagezeho nyuma y’aho u Rwanda rwacu rwaje kuba rwiza, rugendwa kandi ruzira amacakubiri, nifuzaga ko abona bya byishimo atabashije kubona mbere ya Jenoside aho yatsindaga ntabone abamwishimira.”</p>
<p><strong>Amateka asharira y’igare rya mbere Adrien yakinishije</strong></p>
<p>Igare yatangiriyeho umukino w’amagare rifite amateka akomeye kuko ari cyo kintu cyonyine abishe umuryango wa se wabo Turatsinze basize nyuma yo gusahura ibindi byose.</p>
<p>Ni byo yasobanuye ati “Igare natangiriyeho ni igare uwitwa Rusirare yaguriye Oncle muri za 85, yarimuguriye mu Bufaransa, ni ryo natangiriyeho nkina uyu mukino, ni ryo nakinishije agace ka mbere kavaga Kigali-Rubavu muri 2003 nkina bwa mbere Tour du Rwanda, ndikinisha uduce tubiri, nyuma mukuru wanjye aza kumpa irindi.”</p>
<p>“Igitangaje ni ukuntu iryo gare, basahuye byose batwika inzu barayisenya, igare bararitwara, baravuga ngo bazi ko umuryango wa Turatsinze wapfuye ngo bazarishyira hariya ribe amateka bazajya bibukiraho Abatutsi, ngo ukuntu umugabo witwa Turatsinze yajyaga atwara igare.”</p>
<p>Byabaye nk’igitangaza, igare riraboneka arishyikirizwa n’ingabo zari iza RPA Inkotanyi.</p>
<p>Ati “Ku bw’amahirwe ingabo za RPF zigeze i Rwamagana hari abantu baje kumva amateka y’iryo gare, abantu bari bazi amateka yaryo n’abari bazi Turatsinze banamenya ko yarokotse, baza kumushaka bararimuzanira mu modoka, bati igare ryawe twararibonye.”</p>
<p>Turatsinze wari umaze kubura abana be yifuzaga ko bazakina umukino w’amagare, yahaye rya gare Adrien.</p>
<p>Ati “ yarambwiye ati ‘abana banjye barashize ariko sinzabura umwe mu bana barokotse cyangwa abandi bazavuka nyuma’ iryo gare naje kuritangiriraho nkina uyu mukino, sinakwibagirwa ingabo za RPF zabigizemo uruhare kugira ngo nongere ndibone.”</p>
<div class='spip_document_134229 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="19" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/amagare_niyonshuti_adrien_kigali_today.jpg' width="700" height="394" alt="Adrien Niyonshuti" title="Adrien Niyonshuti" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Adrien Niyonshuti</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Uyu mukino w’amagare, waje kumufasha mu rugendo rwe rwo kwiyubaka, uburwayi yahoranaga buragenda burundu, atangira kwitabira amarushanwa mpuzamahanga, ahura n’ikibazo cy’uko aho yajyaga hanze benshi bamubonaga mu isura y’igihugu cya Jenoside, ariko aza kubyitwaramo neza.</p>
<p>Agira ati “Ikintu ntazibagirwa nkiga kuri ASPEJ nahoraga ndwara umutwe, mpora ndwaragurika, ndwara igifu aho banambaze inshuro ebyiri, gusa nyuma nza gukomeza kunyonga mba umukinnyi wabigize umwuga, ntangira no kujya gukina hanze, inshingano za Turatsinze nkumva ngomba kuzigeraho, umukino umpindurira ubuzima bwa burwayi buvaho.”</p>
<p>“Hanze aho najyaga biba ikibazo gikomeye, abantu bumvaga u Rwanda nk’igihugu cyabayemo Jenoside gusa kubera Jenoside bambaza ngo ya mateka, igihugu cyabayemo Jenoside, 2007 njya California  aho namaze amezi ane ndi kwiga ibijyanye n’umukino w’amagare, umuntu wese wambonaga yazaga ambaza ibijyanye na Jenoside, nyuma yaho njya muri Afurika y’Epfo abantu bose bambaza Jenoside, bati ese uri Umututsi,umuhutu, umutwa, nkababwira nti ndi Umunyarwanda, nkina umukino w’amagare mube ari wo mumbazaho.”</p>
<p>“Mba umunyarwanda wa mbere wabonye itike yo kujya mu mikino Olempike mu mukino w’amagare, intego yanjye byari ukuzamura ibendera ry’igihugu, abantu bakamenya u Rwanda mu yindi isura , idafite ishusho y’ubututsi, ubuhutu cyangwa ubutwa.”</p>
<p><strong>Uruhare rwa siporo mu kwiyubaka</strong></p>
<p>Muri icyo kiganiro, Adrien yakomeje agira ati “Kera mu mikino myinshi itandukanye bakoresheje siporo mu buryo butari bukwiye wasangaga  abantu bayifashisha ngo banacemo abantu ibice, ariko ishusho y’uyu munsi siporo ni ikintu gihuza abantu benshi, iyo urebye abantu bitabira Tour du Rwanda babona ko u Rwanda ruri mu ishusho nshya, iyo urebye abantu amagana baba bari ku mihanda bishimye,  nyamara abandi  barakoresheje ayo magana mu kubiba urwango mu bantu, ubu ubona ari ikintu cy’agaciro.”</p>
<p>Avuga kandi ko ari intambwe ikomeye kuba rwa Rwanda abantu bamenye mu isura mbi, ruri kwakira amarushanwa, rukaba ruteganya no kwakira nka Shampiyona y’isi, ari ibintu byaharaniwe, aho u Rwanda rwihaye icyerekezo cyiza.</p>
<p><strong>Icyo Adrien yisabira urubyiruko </strong></p>
<p>Muri iki kiganiro, yagiriye inama urubyiruko kuko ari zo mbaraga z’igihugu, anasaba kandi abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi gukomeza gushyira hamwe bagakomeza kwiyubaka kuko nta Jenoside izongera kubaho ukundi.</p>
<p>Ati “Abarokotse ni ugushyira hamwe tukibuka abacu, Jenoside ntizongera kubaho ukundi, hari benshi babigerageje nyuma ariko nta mahirwe bigeze babona, nta n’ayo bazigera babona, twibuke twiyubaka by’umwihariko urubyiruko ruri gukura ubu rubona itandukaniro, amateka mabi yaranze u Rwanda mbere ya Jenoside tuyigireho duhindure ubuzima bw’igihugu cyacu kuko ni twe dufite imbaraga, kandi dufite n’ubuyobozi bwiza."</p>
<p>Kugeza ubu Adrien Niyonshuti afite ikipe yitwa SACA (Skol Adrien Cycling Academy) yanakinnye Tour du Rwanda 2020, akagira kandi n’ikigo i Rwamagana kigisha abakiri bato umukino w’amagare cyitwa Adrien Niyonshuti Cycling Academy, ikigo cyafashije abatari bake kuzamuka muri uyu mukino barimo nka Valens Ndayisenga na Areruya Joseph bagiye begukana Tour du Rwanda.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/amagare_niyonshuti_adrien_kigali_today.jpg"
				length="89727"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>CNLG yongeye kunenga ingabo z'Amahanga zatereranye Abatutsi muri ETO Kicukiro</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/cnlg-yongeye-kunenga-ingabo-z-amahanga-zatereranye-abatutsi-muri-eto-kicukiro</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/cnlg-yongeye-kunenga-ingabo-z-amahanga-zatereranye-abatutsi-muri-eto-kicukiro</guid>

		<dc:date>2020-04-12T16:29:16Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Simon Kamuzinzi
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Komisiyo yo Kurwanya Jenoside(CNLG) ivuga ko abasirikare b’Ababiligi bari bakuriwe na Gen Romeo Dallaire (w’Umunya-Canada) ari bo bakwiye kubazwa iby’iyicwa ry’Abatutsi muri ETO Kicukiro.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>CNLG yongeye kunenga ingabo z’Amahanga zatereranye Abatutsi muri ETO Kicukiro</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134215 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyanza_kicukiro_kigali_today_kwibuka_26.jpg' width="700" height="393" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Itangazo CNLG yasohoye ku wa gatandatu tariki 11 Mata 2020 rivuga ko Abatutsi babarirwaga mu bihumbi bari bahungiye ku ngabo z’Umuryango w’Abibumbye mu Rwanda(MINUAR), basigaye mu menyo ya rubamba(Interahamwe n’abari abasirikare ba Leta).</p>
<p>Ku itariki ya 11 Mata 1994 nibwo izo ngabo za MINUAR zari zikambitse mu cyari ETO Kicukiro (ishuri rikuru ry’imyuga n’ubumenyingiro), zahagurutse zisubira iwabo mu Bubiligi zitereranye ibihumbi by’Abatutsi bari bazihungiyeho.</p>
<p>CNLG igira iti “Ingabo z’Ababiligi zatereranye Abatutsi muri ETO zari ziyobowe na Lieutenant Luc Lemaire, akaba yari akuriwe na Lieutenant-Colonel Dewez, bose bakaba bari bayobowe na Colonel Luc Marshall ari na we wari wungirije Gen Dallaire ku buyobozi bw’ingabo za MINUAR”</p>
<p>CNLG mu itangazo ryayo igakomeza igira iti “Abo ni bo bakwiye kubazwa mbere y’abandi iyicwa ry’Abatutsi bari bahungiye muri ETO”.</p>
<p>Iyi Komisiyo ikomeza ivuga ko nyuma yo guhaguruka kw’ingabo za MINUAR muri ETO, uwitwaga Col Rusatira Leonidas wari mu ngabo za Leta icyo gihe (Ex-FAR), ngo yazanye abasirikare benshi batangira Abatutsi bababuza guhungira kuri Stade Amahoro na CND (ahari ingabo z’Inkotanyi).</p>
<p>EX-FAR ifatanyije n’Interahamwe, ngo bashoreye Abatutsi guhera ahitwa kuri Sonatubes bagenda babica umugenda kugera i Nyanza ya Kicukiro, ahubatswe urwibutso rwa Jenoside.</p>
<p>Minisitiri w’Ubutabera akaba n’Intumwa Nkuru ya Leta, Johnston Busingye, mu kiganiro yatanze kuri televiziyo y’u Rwanda ku wa Gatandatu tariki 11 Mata 2020, yavuze ko Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 ijya kuba, Umuryango w’Abibumbye(UN) ngo wari waraburiwe kuva na mbere yaho.</p>
<p>Minisitiri Busingye avuga ko UN yari ifite ibimenyetso simusiga ko hazaba Jenoside cyangwa kurimbura imbaga y’abantu benshi, ishingiye ku ntwaro zari zimaze kugurwa ndetse n’inyandiko zinyuranye.</p>
<p>Yagize ati “Biragaragara ko Umuryango Mpuzamahanga wananiwe gukumira cyangwa guhagarika Jenoside igihe yari itangiye”.</p>
<p>Busingye akomeza asobanura ko kuba Ingabo za MINUAR zaratereranye Abatutsi bicwaga bari bazihungiyeho, ari ugutsindwa gukomeye k’Umuryango w’Abibumbye, nyamara ngo byari mu bubasha bwawo kongerera igihe n’ibikoresho izo ngabo.</p>
<p>Avuga ko kandi byatwaye igihe (kugera mu kwezi kwa Nyakanga 1994), kugira ngo ibihugu bigize UN bigere ku kwemeranya ko ibyaberaga mu Rwanda ari Jenoside.</p>
<p>Komisiyo yo kurwanya Jenoside ikomeza ivuga ko umunsi ibihumbi by’Abatutsi byicirwaga mu mihanda n’ibihuru bya Kicukiro, hari indi mbaga y’abicirwaga hirya no hino mu nsengero zo mu turere twa Gatsibo(Kiziguro), Rusizi ahahoze ari muri Cyangugu, hamwe na Kayonza mu Murenge wa Mukarange.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyanza_kicukiro_kigali_today_kwibuka_26.jpg"
				length="121314"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Ibikorwa by'Interahamwe hagati ya 1990-1994 byacaga amarenga ya Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-ibikorwa-by-interahamwe-hagati-ya-1990-1994-byacaga-amarenga-ya-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-ibikorwa-by-interahamwe-hagati-ya-1990-1994-byacaga-amarenga-ya-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-04-11T21:46:16Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Ibikorwa by&#8217;Interahamwe hagati ya 1990-1994 byacaga amarenga ya Jenoside</h1>

			

			

			<iframe width="100%" height="402" src="//www.youtube.com/embed/ZChYBHTTjIc" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/interahamwe_france_rwanda-2.jpg"
				length="105064"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Abarokokeye i Kiziguro bafite ubuhamya bukomeye</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abarokokeye-i-kiziguro-bafite-ubuhamya-bukomeye</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abarokokeye-i-kiziguro-bafite-ubuhamya-bukomeye</guid>

		<dc:date>2020-04-11T20:42:07Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Emmanuel Gasana Sebasaza
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Gatsibo, Sibomana Jean Nepomuscene, avuga ko mu cyahoze ari komini Murambi yayoborwaga na Gatete Jean Baptiste, Jenoside yateguwe kera ndetse iranageragezwa mu 1990&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abarokokeye i Kiziguro bafite ubuhamya bukomeye</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134209 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="47" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kiziguro_gatsibo_kwibuka_26_rwanda.jpg' width="448" height="299" alt="Urwibutso rwa Jenoside rwa Kiziguro i Gatsibo" title="Urwibutso rwa Jenoside rwa Kiziguro i Gatsibo" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urwibutso rwa Jenoside rwa Kiziguro i Gatsibo</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Avuga ko Jenoside yageragerejwe bwa mbere muri Rwankuba aho Gatete avuka,ubu ni mu murenge wa Murambi. Icyo gihe Abatutsi birwanyeho ariko biza kurangira bahungiye i Kiziguro, abenshi barakomereka ndetse umukecuru witwa Mukacyoya aricwa, abagore bakorewe ibya mfurambi.</p>
<p>Muri Mata 1994 Gatete  wari umuyobozi mukuru muri minisiteri y’umuryango, yaje kugaruka i Murambi aho anyuze hose agasiga abwiye Interahamwe gutangira ubwicanyi, ari byo bitaga gukora.yari kumwe na Burugumesitiri Mwange Jean de Dieu n’abandi bicanyi benshi.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka mu Karere ka Gatsibo, Sibomana Jean Nepomuscene, yagize ati “Gatete mu 1994 yari umuyobozi muri Minisiteri y’Umuryango gusa sinzi icyo yayoboraga. Yaje kugaruka i Murambi muri Mata 1994, hayoborwaga na burugumesitiri Mwange Jean de Dieu, aho Gatete yanyuraga yasigaga ategetse Interahamwe kwica ageze iwabo Rwankuba ho birakomera, kugeza azanye n’abasirikare barasa Abatutsi bari bagerageje kwirwanaho.”</p>
<p>Sibomana Jean Nepomuscene na we ubwe warokokeye muri Kiliziya Gatolika ya Kiziguro, avuga ko kuwa 07 Mata 1994, aribwo we n’umuryango we bageze mu kiliziya bavuye i Rwankuba bizeye ko Interahamwe zitatinyuka inzu y’Imana.</p>
<div class='spip_document_134199 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="47" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kiliziya_kiziguro_gatsibo.jpg' width="700" height="466" alt="Kiliziya ya Kiziguro yiciwemo inzirakarengane" title="Kiliziya ya Kiziguro yiciwemo inzirakarengane" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Kiliziya ya Kiziguro yiciwemo inzirakarengane</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ngo bahageze basanze abandi bantu benshi kandi bakomeje no kuza baturutse hirya no hino bamwe bari muri kiliziya, kwa muganga abandi mu gikari cyayo no mu mazu y’Abapadiri ariko bazengurutswe n’urukuta rw’amatafari rwa Paruwasi.</p>
<p>Aho ku kiliziya ariko ngo harimo abajandarume bamburaga uhunze wese igikoresho cyo kwirwanaho, bakagenzura inzugi, bagaha amakuru abicanyi, ni na bo bakinguriye Interahamwe zikinjira bitazigoye, igihe cyo kwica kigeze.</p>
<p>Itariki 10 Mata mu gitondo cya kare ngo abapadiri, Yakobo wakomokaga muri Espagne wanageragezaga gushyikirana n’abashakaga kubica ngo babagirire impuhwe na mugenzi we w’Umurundi witwa Mbyariyehe N. Jean Pierre ngo bafashe imodoka barigendera bababeshye ko bagiye kubashakira ibiribwa i Rwamagana ntibagarutse.</p>
<p>Agira ati “Ndabyibuka abantu barabinginze ngo batadusiga baranga ariko cyane uwo Mbyariyehe N. Jean Pierre, impunzi y’umurundi yo muri 1972 we yari nk’Interahamwe yabonaga batinze kutwica, baragiye nuko tubona ko ibintu bihindutse.”</p>
<p>Ngo bamaze kugenda hahise haza abasirikare bari bamaze gutsindwa urugamba mu Mutara bayobowe na Major. Nkundiye wahoze ayobora abarinda Habyarimana, binjira mu gipangu cya kiliziya baragota ahantu hose.</p>
<p>Bigeze saa tatu z’amanywa ngo abo basirikare binjiye mu kiliziya Abajandarume bari barimo barasohoka batangira kubaza indangamuntu no gusaka cyane, bikangaga ko harimo abasirikare b’Inkotanyi.</p>
<p>Nyuma nka saa yine nibwo ngo hinjiyemo Interahamwe zitangira kwica abantu mu kiliziya, hanze yakiliziya n’abari ku bitaro bya Kiziguro. Bicaga bakoresheje intwaro Gakondo, imihoro, amahiri, n’izindi nk’uko bari baratojwe.</p>
<p>Mushayija Dieudonné warokokeye mu cyobo kiri i Kiziguro avuga ko abasirikare binjiye babaza umuntu witwaga Munana wari umwarimu aba ari we bica mbere.</p>
<div class='spip_document_134198 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="67" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwobo_kiziguro_kwibuka_26.jpg' width="700" height="525" alt="Urwobo rwajugunywemo Abatutsi i Kiziguro rwubakiye kuri ubu buryo" title="Urwobo rwajugunywemo Abatutsi i Kiziguro rwubakiye kuri ubu buryo" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urwobo rwajugunywemo Abatutsi i Kiziguro rwubakiye kuri ubu buryo</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ngo babanje kurebamo abari abasore bababwira kwiyambura ubusa hejuru kugira ngo bataza kuyoberana bahabwa inshingano yo gutunda imwe mu mirambo bayijyana mu cyobo cyari cyaracukuwe kera.</p>
<p>Ati “Jye nari mu batundaga imirambo bamaze kwica kuko baravuze ngo nituze duterure imirambo ya bene wacu ntibakora mu maraso yabo. Wamaraga kujugunyamo umuntu nawe bakagutema ukagwamo ntawasubiragayo.”</p>
<p>Mushayija wari umaze kubura nyina Jenoside igitangira aho yishwe agahabwa imbwa zikamurya avuga ko baguye mu cyobo ari benshi ariko abari bazima ngo ntibarengaga 15.</p>
<p>Avuga ko babaye mu mwobo iminsi 6 yose hejuru y’imirambo ariko Inkotanyi ziza kubakuramo ari 10.</p>
<p>Ati “Twabayemo, hejuru y’imirambo ariko ntawabasha kwikuramo kuko umwobo ni muremure usumba metero 50, nyuma twaje kumva abantu bavugira hejuru yacu batubaza ko turi bazima, twababwiye ko duhumeka, baduha umugozi ukizirika ahantu bagakurura. Ndabyibuka nijye wavuyemo mbere y’abandi, niziritse amaguru nzamurwa incuri.”</p>
<p>Mushayija ariko ababazwa n’uko abo babanye muri uwo mwobo bakabasha kuwuvamo bamwe batangiye kuva mu buzima kubera imvune bawukuyemo.</p>
<p>Abari bayoboye ubwicanyi mu cyahoze ari komini Murambi bari bayobowe na Gatete Jean Baptiste, Rwabukombe Onesphore wari Burugumesitiri wa Komini Muvumba wari warahunganye n’Interahamwe zo muri komini ye, Mwange Jean de Dieu, wari burugumesitiri wa Murambi n’umucuruzi witwa Nkundabazungu.</p>
<p>Abatutsi bari batuye muri komini Murambi ngo ntibiciwe muri komini yabo gusa kuko abicanyi babakurikiye inzira yose zibica kugera bambutse umupaka bagana muri Tanzaniya.</p>
<p>Sibomana Jean Nepomuscene uhagarariye Ibuka mu Karere ka Gatsibo avuga ko nyuma ya Jenoside abacitse ku icumu biyubatse ndetse bashinga n’amatsinda y’ubumwe n’ubwiyunge ku buryo ubu babanye neza n’abagize uruhare muri Jenoside.</p>
<p>Muri iki gihe cyo Kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, ngo Abacitse ku icumu bo muri ako gace baracyafite agahinda ko kutabona imwe mu mibiri y’ababo ngo na yo ishyingurwe mu cyubahiro.</p>
<p>Ati “Tubanye neza ariko Abacitse ku icumu muri rusange baracyafite agahinda ko kutamenya amakuru ya bamwe mu babo bishwe n’aho biciwe ngo bashyingurwe mu cyubahiro kandi imisozi biciweho yari iriho abantu, biratubabaza cyane rwose.”</p>
<p>Abacitse ku icumu mu Karere ka Gatsibo kandi umwaka ushize bashimiye bamwe mu bantu babashakiye inzira ituma barokoka buri wese ahabwa inka.</p>
<p>Hashimiwe uwari konseye muri Remera y’ubu witwa Ibambasi wayobyaga abakonseye bagenzi be aho Abatutsi bihishe agera n’igihe ashinga bariyeri ikumira Interahamwe muri Segiteri ye.</p>
<p>Hashimiwe kandi Padiri Mario wakiriye Abatutsi boherejwe na Konseye Ibambasi n’abaturutse ahandi akanga kubasiga n’ubwo yari yohererejwe indege imutwara i Kigali ngo asubire i Burayi,yanze gusiga Intama yaragijwe,yaje kurokokana na bo.</p>
<div class='spip_document_134200 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="62" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwibutso_kiziguro_kwibuka_26_mata.jpg' width="700" height="525" alt="Imwe mu mva iri ku rwibutso rw'abazize Jenoside rwa Kiziguro" title="Imwe mu mva iri ku rwibutso rw'abazize Jenoside rwa Kiziguro" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Imwe mu mva iri ku rwibutso rw&#8217;abazize Jenoside rwa Kiziguro</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Mu rwego rwo guhangana n’ihungabana rishobora kugaragara muri iki gihe cyo kwibuka abazize Jenoside yakorewe Abatutsi, mu Karere ka Gatsibo hashyizweho abantu bashinzwe kumenya amakuru y’uwagize ikibazo bakamugeza kwa muganga cyangwa agafashirizwa mu rugo iyo bishoboka.</p>
<p>Kuva icyumweru cyo kwibuka cyatangira, abantu 14 ni bo bagejejwe ku bigo by’ubuvuzi bagize ihungabana ariko bose baravuwe barataha.</p>
<p>Urwibutso rwa Kiziguro rubitse imibiri y’Abatutsi 14,835 bazize Jenoside  kuri ubu rukaba rwari rwatangiye kuvugururwa hagashyirwaho inzu ndangamateka.</p>
<p>Hari kandi n’indi mibiri ishyinguye i Bugarura mu Murenge wa Remera igera kuri 253.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwobo_kiziguro_kwibuka_26.jpg"
				length="106788"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Icyuzi cya Ruramira kimaze gukurwamo imibiri y'abantu 75 bishwe muri Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/icyuzi-cya-ruramira-kimaze-gukurwamo-imibiri-y-abantu-75-bishwe-muri-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/icyuzi-cya-ruramira-kimaze-gukurwamo-imibiri-y-abantu-75-bishwe-muri-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-04-11T18:38:25Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Ubuyobozi bwa IBUKA mu karere ka Kayonza butangaza ko kugeza ku wa gatanu tariki 10 Mata 2020, hamaze kuboneka imibiri y’abantu 75 bishwe muri Jenoside, kuva batangira igikorwa cyo kuyishakisha&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Icyuzi cya Ruramira kimaze gukurwamo imibiri y’abantu 75 bishwe muri Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134197 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="63" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kayonza_ruramira_kigali_today_11.jpg' width="700" height="700" alt="Habanje ibikorwa byo kuvana amazi muri iki cyuzi (Ifoto: RBA)" title="Habanje ibikorwa byo kuvana amazi muri iki cyuzi (Ifoto: RBA)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Habanje ibikorwa byo kuvana amazi muri iki cyuzi (Ifoto: RBA)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Icyo cyuzi giherereye mu murenge wa Ruramira ariko kigakora no ku murenge wa Nyamirama yombi yo muri ako karere, kikaba cyaracukuwe kera ngo cyifashishwe mu kuhira imyaka, ariko kikaba cyarajugunywemo abicwaga muri Jenoside, ndetse amakuru akavuga ko hari n’abo abicanyi barohagamo ari bazima bakicwa n’amazi.</p>
<p>Imirimo yo gushakisha iyo mibiri ngo irakomeje n’ubwo igoye kubera isayo iri muri icyo cyuzi kandi n’imvura ikigwa, gusa ngo bakora ibishoboka nk’uko Didace Ndindabahizi ukuriye IBUKA mu Karere ka Kayonza abisobanura.</p>
<p>Agira ati “Turimo turagerageza nubwo imvura itatworoheye, ku wa mbere w’iki cyumweru nibwo twatangiye tubona imibiri 15. Twongera gushakisha ku wa gatatu tubona imibiri itanu, kuwa kane turongera tubona imibiri 52, na ho ku wa gatanu haboneka imibiri itatu, yose iba 75 ariko igikorwa kirakomeje”.</p>
<p>Agaruka kandi ku ngorane bahura na zo muri icyo gikorwa, gusa ngo uko byaba kose barihangana, kuko batazatezuka badakuyemo imibiri yose y’abajugunywemo.</p>
<p>Ati “Imbogamizi ya mbere dufite muri iki gikorwa ni uko dushaka tutazi neza aho dushakira, twahereye ruhande ntitugire na gato dusimbuka. Indi ngorane ni iy’ikirere kubera imvura ikomeza kugwa noneho ahari isayo ntihumuke ngo dushakiremo ariko twizeye ko hazumuka mu minsi iri imbere, indi ikaba gukoresha abantu bake bake twanga kwegerana mu rwego rwo kwirinda COVID-19 bityo ntibyihute”.</p>
<p>Akomeza avuga ko izo ngorane zose bazihanganira bagakomeza, kuko intego yabo ngo ari uko imibiri yose irimo izakurwamo igashyingurwa mu cyubahiro.</p>
<p>Ndindabahizi avuga kandi ko abantu bajugunywe muri icyo cyuzi muri Jenoside atari abari batuye hafi yacyo gusa, ahubwo ngo hari n’abaturukaga mu tundi turere baje gushakira ubuhungiro muri Kayonza ari yo mpamvu bigoye kumenya umubare w’abahiciwe.</p>
<p>Ati “Hiciwe aba hano muri Kayonza, abo mu cyahoze ari komini Kabarondo na komini Rutonde, hari kandi n’ababaga barokotse ubwicanyi bw’ahandi baje gushaka ubuhungiro. Hari abaturutse za Rutonde, Mwulire, kuri Paruwasi ya Mukarange, tugereranya ko icyo cyuzi cyiciwemo abantu bari hagati ya 2,500 na 3,000”.</p>
<p>Kubera icyorezo cya Coronavirus, imibiri ikurwa muri icyo cyuzi iratunganywa igashyirwa ku rwibutso rwo mu Murenge wa Ruramira, kuyishyingura mu cyubahiro ngo bikazakorwa ari uko hasohotse amabwiriza mashya avuga ko icyo cyorezo kitagihari, ko Guma mu rugo yarangiye.</p>
<p>Kugira ngo iyo mibiri yabonetse bayigereho, ngo ni uko hafashwe icyemezo cy’uko icyo cyuzi kibomorwa burundu amazi yose akavamo, ari na cyo cyizere cy’uko n’indi mibiri izaboneka.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kayonza_ruramira_kigali_today_11.jpg"
				length="226046"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Amateka ya Rugamba Sipiriyani wishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-amateka-ya-rugamba-sipiriyani-wishwe-muri-jenoside-yakorewe-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kwibuka26-amateka-ya-rugamba-sipiriyani-wishwe-muri-jenoside-yakorewe-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-04-11T15:20:12Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuhanzi Rugamba Sipiriyani ni umwe mu bahanzi bo mu Rwanda batazibagirana kubera inganzo ye idasobanya igeza ubutumwa bwiza ku Banyarwanda, burimo gukunda Imana n’abantu.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Amateka ya Rugamba Sipiriyani wishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134193 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="42" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rugamba_sipiriyani_kwibuka_26.jpg' width="700" height="498" alt="Rugamba Sipiriyani n'umugore we Daforoza" title="Rugamba Sipiriyani n'umugore we Daforoza" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Rugamba Sipiriyani n’umugore we Daforoza</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Rugamba Sipiriyani ni umwe mu Banyarwanda bishwe ku ikubitiro mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.</p>
<p>Nyakwigendera yari umusizi, umwanditsi w’ibitabo, umushakashatsi n’umuririmbyi. Yamenyekanye cyane mu Itorero rye ryitwa “Amasimbi n’Amakombe” ryamufashaga mu ndirimbo yahimbaga. Yahimbye indirimbo nyinshi zirimo 400 zihimbaza Imana.</p>
<p>N’ubwo yahimbye indirimbo nyinshi zigakundwa n’abatari bake, ntiyigeze aziririmbamo. Bivuze ko indirimbo ze zose zicurangwa ku maradiyo atandukanye nta jwi rye ririmo,nk’uko umuhungu we Rugamba Olivier abivuga.</p>
<p><strong>Kanda munsii hagati wumve amateka ye, muri iki kiganiro cyateguwe n&#8217;umunyamakuru Prudence Nsengumukiza wa Kigali Today/KT Radio.</strong></p>
<iframe width="100%" height="402" src="//www.youtube.com/embed/CgE5u-4WLps" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rugamba_sipiriyani_kwibuka_26.jpg"
				length="94529"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Nyiranyamibwa: Kuririmba indirimbo zo kwibuka bihura n'ubuzima nabayemo</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/nyiranyamibwa-kuririmba-indirimbo-zo-kwibuka-bihura-n-ubuzima-nabayemo</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/nyiranyamibwa-kuririmba-indirimbo-zo-kwibuka-bihura-n-ubuzima-nabayemo</guid>

		<dc:date>2020-04-11T06:54:21Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Gentil Gedeon Ntirenganya
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuhanzikazi Nyiranyamibwa Suzanne ni umwe mu baririmba cyane ku ndirimbo zifasha Abanyarwanda Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi. Avuga ko kuririmba izi ndirimbo bihura neza n’inkuru y’ubuzima&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Nyiranyamibwa: Kuririmba indirimbo zo kwibuka bihura n’ubuzima nabayemo</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134187 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="169" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyiranyamibwa_suzanne.jpg' width="700" height="466" alt="Nyiranyamibwa Suzanne yahanze indirimbo zitandukanye zo Kwibuka harimo izo yahereye ku rupfu rwa nyina wavuye i Burayi yagera mu Rwanda agahita yicwa (Ifoto: Internet)" title="Nyiranyamibwa Suzanne yahanze indirimbo zitandukanye zo Kwibuka harimo izo yahereye ku rupfu rwa nyina wavuye i Burayi yagera mu Rwanda agahita yicwa (Ifoto: Internet)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Nyiranyamibwa Suzanne yahanze indirimbo zitandukanye zo Kwibuka harimo izo yahereye ku rupfu rwa nyina wavuye i Burayi yagera mu Rwanda agahita yicwa (Ifoto: Internet)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Nyiranyamibwa Suzanne ni umuhanzi ufite indirimbo zirenga 50 zikorewe nibura amajwi muri Studio, n’izindi nyinshi avuga ko yanditse ariko atarashyira hanze amajwi yazo, ni ukuvuga ko zajya kuri Album nibura 6 ariko izirenze 10 muri izo, ni izo yahariye Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Kuririmba kuri Jenoside yakorewe Abatutsi, ni ibintu avuga ko atazi uko byaje kuko yisanze arimo aririmba indirimbo irimo agahinda ubwo yari agikandagira mu Rwanda avuye mu Bubiligi agasanga Ingabo z’inkotanyi zamaze guhagarika Jenoside, ariko imirambo y’Abatutsi igaragara ahantu hose muri Kigali aho yabashaka kuzenguruka.</p>
<p>Mu zo yaririmbye, harimo iyo yise “Ese Mbaze Nde”.</p>
<p>Inkuru y’iyi ndirimbo ni imwe mu zishingiyeho inkuru y’ubuzima bw’umuryango wa Nyiranyamibwa by’umwihariko iyi ndirimbo ngo akaba yarayituye nyina wishwe muri Jenoside.</p>
<p>Aganira n’umunyamakuru wa Kigali Today, yagize ati “Sinavuga ko ari ubuhanzi nakoze, n’ubwo muyikunda ariko rwose si ubuhanzi, buriya ni ubuzima nabayemo.”</p>
<p>Ni indirimbo Nyiranyamibwa yakoze mu 1995, ayikorana n’izindi nyinshi zirimo n’imivugo.</p>
<p>Nyiranyamibwa avuga ko Se yishwe mu 1959 akavuga ko icyo azi ari uko bamwiciye ku Rusumo, ariko ntabwo yabasha kumenya neza aho bamwiciye. Ngo babajyananye n’abandi bagabo b’Abatutsi, guhera ubwo nyina aba umupfakazi afite imyaka 40, nyiranyamibwa n’abavandimwe be ngo bari bakiri bato nyina abarera mu buryo bugoye.</p>
<p>Umubyeyi we yanyuze mu buzima bwa Parmehutu, n’ubutegetsi bwakandamizaga Abatutsi, inkubiri y’amashyaka, n’ibindi kugera yishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi. Nyiranyamibwa asanga Nyina yarishwe afite ubunararibonye bukomeye ku miyoborere mibi yaranze u Rwanda.</p>
<p>Mu 1973 ubwo itoteza ry’abo mu bwoko bw’Abatutsi ryari rikomeje, Nyiranyamibwa wari waramaze gushinga urugo yahungiye muri Zaire yinginga nyina ngo bahungane ariko arabyanga avuga ko azaguma mu Rwanda, ngo asigarana n’abandi bana bashatse ko bagumana.</p>
<p>Nyiranyamibwa yaje kuva muri Zaire ahungira mu Bubiligi, akomerezayo umwuga w’ubuganga aho yashoboraga noneho kubona n’amafaranga yo koherereza umuryango we.</p>
<p>Mu mpera za 1993, Nyiranyamibwa yashakiye nyina ibyangombwa ajya kwivuza mu Bubiligi, ariko amaze gukira ngo bamusabye kuba agumye mu Bubiligi ngo barebe uko ibintu bigenda kuko babonaga inkubiri y’amashyaka imeze nabi kandi babona ko imishyikirano ya Arusha igenda izamo amananiza ku ruhande rwa Leta ya Habyarimana.</p>
<p>Umukecuru (nyina wa Nyiranyamibwa) ngo yaramusubije ati “Reka ngende njye kureba bene nyoko batazabamarira ku icumu, ntiwabona aho unkwiza muri iyi mihanda yanyu.”</p>
<p>Uyu mukeuru ngo yahise amusaba ko amutegera indege akaza mu Rwanda, ariko akigera mu Rwanda Interahamwe zihita zimwica kuko yahageze Jenoside igahita itangira.</p>
<p>Nyiranyamibwa rero, umwe mu batangije umuryango IBUKA, ngo igihe batangizaga uyu muryango baramubwiye ngo we n’abandi bahanzi nibashake indirimbo, ariko Nyiranyamibwa ngo ahita ababwira ko indirimbo n’amagambo byose abifite aribwo avuga ati “MBAZE NDE”</p>
<p>Nyiranyamibwa avuga ko gukora iyi ndirimbo byamuvuye kuko asanga kugerageza kuvuga ibyamubayeho ngo byari nko gukora mu gisebe, ariko ngo nk’umuhanzi byaje kumufasha cyane.</p>
<p>Nyuma yaje guhimba izindi ndirimbo agendeye ku buzima bw’abandi bacitse ku icumu, ngo atangira guhimba ashaka kubahoza no kubahumuriza, ari nabwo yahimbaga “Mbahoze Nte” iyo yise “Nyumva Mana” n’izindi zitandukanye.</p>
<p>Umuzingo wa nyuma Nyiranyamibwa aheruka gushyira hanze, ni uwo yashyize hanze muri 2013, umuzingo yise “MAMA” ndetse indirimbo itangira uwo muzingo na yo yayise “Mama”.</p>
<p>Kuri we, ngo iyi ndirimbo ni ituro yatuye nyina kuko yahoraga yumva amufitiye ideni kandi akumva arishinja kuba atarakoze uko ashoboye ngo amubuze kugaruka mu Rwanda.</p>
<p>Nyiranyamibwa nk’umuhanzi, ngo yishimira kuba indirimbo ahimba zubaka benshi, zaba izo kwibuka, izo yahimbiye urugamba, yewe ngo n’iz’urukundo yakoze harimo nk’iyo yise “Telefone”. Ibi ngo biramushimisha, akanashimishwa nanone no kuba izi ndirimbo zibohora imitima ya benshi mu Banyarwanda.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nyiranyamibwa_suzanne.jpg"
				length="123408"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>CNLG: Gushyingura imibiri y'abazize Jenoside yakorewe Abatutsi bizaba nyuma ya #COVID19</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/cnlg-gushyingura-imibiri-y-abazize-jenoside-yakorewe-abatutsi-bizaba-nyuma-ya-covid19</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/cnlg-gushyingura-imibiri-y-abazize-jenoside-yakorewe-abatutsi-bizaba-nyuma-ya-covid19</guid>

		<dc:date>2020-04-11T06:18:04Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Sylidio Sebuharara
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Uturere twari twarateguye ibikorwa byo gushyingura mu cyubahiro imibiri y’abazize Jenoside yakorewe Abatutsi yabonetse, kimwe no kwimurira imibiri mu zindi nzibutso, bizakorwa nyuma ya COVID-19.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>CNLG: Gushyingura imibiri y’abazize Jenoside yakorewe Abatutsi bizaba nyuma ya #COVID19</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134186 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/gushyingura_mu_cyubahiro_jenoside.jpg' width="700" height="393" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Ni igikorwa ubuyobozi bwa Komisiyo Ishinzwe Kurwanya Jenoside (CNLG) buvuga ko kizakorwa nyuma ya COVID-19 kubera ingamba zo kwirinda iki cyorezo zashyizweho.</p>
<p>Gacendeli Devota ushinzwe inzibutso muri CNLG yatangarije Kigali Today ko mu turere nka Ruhango, Nyamasheke, Karongi na Rubavu bari bafite ibikorwa byo gushyingura mu cyubahiro imibiri y’abazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu gihe cy’icyunamo, ariko ko bizakorwa nyuma y’iki cyorezo cya COVID-19.</p>
<p>Mu Karere ka Ruhango ubuyobozi bwari bwaganiriye n’abafite imibiri y’abazize Jenoside yakorewe Abatutsi ishyinguye mu ngo kwemera ko izashyingurwa mu rwibutso, ndetse icyorezo cya COVID-19 cyageze mu Rwanda ibiganiro hagati y’ubuyobozi  n’abashyinguye ababo mu ngo bamaze kumvikana ko imibiri 124 izashyingurwa mu rwibutso.</p>
<p>Mu Karere ka Rubavu hari hateganyijwe gushyingurwa mu rwibutso rwa Komini Rouge imibiri 144 yabonetse ku kibuga cy’indege ariko iki gikorwa gishobora kurenza igihe cyari cyateganyirijwe.</p>
<p>Mu Karere ka Rubavu bari bateganyije kwimura imibiri 448 ishyinguye mu rwibutso rwa Rugerero ikimurirwa mu rwibutso rwa Komini Rouge tariki ya 30 Mata 2020, naho imibiri ishyinguye mu rwibutso rwa Kivumu mu Karere ka Rutsiro na yo yagomba kwimurirwa mu rwibutso rwa Nyondo.</p>
<p>Mu Karere ka Karongi hari hateganyijwe gushyingurwa imibiri ine mu rwibutso rwa Gashari ikuwe aho yari yarashyinguwe n’umuryango mu Murenge wa Mutuntu, ahandi bagomba gushyingura ni mu Murenge wa Mubuga aho barimo kuvugurura urwibutso no gutunganya imibiri yabonetse, ibikorwa byo gushyingura bikaba biteganyijwe mu kwezi kwa Kamena.</p>
<p>Mu Karere ka Nyamasheke, umuyobozi w’Akarere avuga ko bari bafite gahunda yo guhuza inzibutso, imibiri yari imaze kwimurwa igashyingurwa mu kwezi kwa Mata, ariko ntibyakunda kuko barimo kwibukira mu rugo, ariko bateganya ko mu minsi 100 bazabikora.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/gushyingura_mu_cyubahiro_jenoside.jpg"
				length="107267"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Batemye Papa ndeba (Ubuhamya)</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/batemye-papa-ndeba-ubuhamya</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/batemye-papa-ndeba-ubuhamya</guid>

		<dc:date>2020-04-10T14:32:35Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Servilien Mutuyimana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mukankusi Grâce, Umuhanzikazi w’indirimbo zihumuriza abantu mu bihe by’icyunamo, ku myaka umunani y’amavuko yari afite mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi, avuga ko yahungabanyijwe cyane no&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Batemye Papa ndeba (Ubuhamya)</h1>

			

			

			<p>Uwo mubyeyi w’abana batatu wavutse mu 1986, avuka mu muryango w’abana 12 akaba n’umuhererezi (bucura), hamwe n’ababyeyi be babiri bakaba 14. Jenoside yabaye basigaye ari abana umunani, ariko ubu asigaranye abavandimwe be babiri mu gihe abandi bishwe muri Jenoside.</p>
<p>N’ubwo yabuze umuryango we afite imyaka 8 gusa, ntabwo yaheranywe n’agahinda, kuko yagize ubutwari na bakuru be babiri barokokanye Jenoside aho yize ibijyanye n’amategeko muri Kaminuza nk’uko byari mu nzozi ze nyuma ya Jenoside, agamije gushyiraho itafari rye ku butabera bw’u Rwanda.</p>
<p>Inzozi za Mukankusi zabaye impamo, aho ubu ari Umushinjacyaha mu rukiko rwisumbuye.</p>
<div class='spip_document_134172 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="99" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mukankusi_kayonza_22.jpg' width="700" height="933" alt="Mukankusi arasaba buri wese kuva mu bwigunge no kwirinda kwiheba mu gihe bari mu gihugu kibakunda" title="Mukankusi arasaba buri wese kuva mu bwigunge no kwirinda kwiheba mu gihe bari mu gihugu kibakunda" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Mukankusi arasaba buri wese kuva mu bwigunge no kwirinda kwiheba mu gihe bari mu gihugu kibakunda</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Mukankusi Grâce yavukiye mu yahoze ari Komini Kabarondo mu mwaka wa 1986, ubu ni mu Murenge wa Murama mu Karere ka Kayonza mu Ntara y’Iburasirazuba.</p>
<p>Ni umubyeyi utuye mu Murenge wa Nyamata mu Karere ka Bugesera, ariko akaba akorera akazi ke mu Mujyi wa Kigali.</p>
<p>Mu kiganiro kirambuye yagiranye na Kigali Today, yatanze ubuhamya ku buzima bwe kuva mu gihe cya Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka wa 1994, kugeza muri iki gihe.</p>
<p>Ku mubona uburyo avuga atuje yishimye ndetse aseka, ntibyashobokera benshi kumva ishyano ryamugwiriye muri Jenoside. Umuryango we hafi ya wose wishwe urw’agashinyaguro, asigara ari umwana w’ikibondo, wirera kandi yari uwo kurerwa no kwitabwaho n’ababyeyi.</p>
<p>Mukankusi avuga ko mu muryango w’abana 12 yavukagamo, Jenoside yabaye mu bana 12 hasigaye umunani bagizwe n’abahungu bane n’abakobwa bane babana n’ababyeyi babo babatozaga umuco w’ubumuntu.</p>
<p>Ubwo yigaga mu mwaka wa kabiri w’amashuri abanza mu 1994, yavuze ko ku itariki 07 Mata 1994, batangiye kubona itsinda ry’abasore ryiyise ‘SIMBA battalion’ baza gukora urugomo mu gace batuyemo bananyuzamo bakica abantu, ariko ntibamenye neza ko iryo tsinda rigamije kwica Abatutsi.</p>
<p>Yagize ati “Hari abantu b’abasore bagabaga ibitero iwacu baturutse mu mirenge itwegereye, bakica abantu ariko ntidusobanukirwe neza niba ari Abatutsi bashaka. Kuko abantu babafataga nk’itsinda ry’abantu badashobotse barimo gushaka kwica abantu ariko bataragaragaza ubwoko bakeneye.”</p>
<p>Ngo ku itariki icyenda nibwo bamenye neza abo iryo tsinda rya Simba rikeneye kwica, babonye ko batangiye guhiga Abatutsi.</p>
<p>Mukankusi avuga ko batangiye kujya bihisha barara mu masaka no mu ntoki kuva ku itariki 09 kugeza ku itariki 11 Mata 1994.</p>
<p>Avuga ko ubwo bihishahishaga, ku itariki 12 Mata 1994 bahuye n’umugiraneza wari ufite imodoka abatwara muri Karisori inyuma, bagenda ari imiryango myinshi bageze ahitwa kwa Nkurunziza, umugabo ngo wari umukire kandi ari Interahamwe ikomeye wavugaga rikumvikana arahagarikwa, abangira kugenda, basubira inyuma.</p>
<p>Mukankusi yavuze ko ku itariki 13 aribwo bahuye n’ingorane zikomeye aho abo mu muryango we bishwe ndetse n’imbaga y’Abatutsi bari kumwe bahungiye i Kabarondo.</p>
<p>Ati “Twakomeje kugenda twihishahisha ubona hari n’umwuka mubi, tugenda dufite ubwoba mu ma saa yine z’amanywa tugera i Kabarondo aho twari hafi ya Kiliziya Interahamwe zitugotera aho, ziraturasa abenshi ni aho baguye ndetse na Mama niho yaguye n’abavandimwe banjye batanu.</p>
<p>Avuga ko birukanse agiye kubona yisanga ari kumwe na se ndetse na mukuru we, bakomeza inzira ijya i Shyanda aho bari batuye, ari nako bagenda bahagarikwa mu nzira umubyeyi wabo agatanga amafaranga bagakomeza.</p>
<p>Ati “Kubera ko Papa yari umucungamutungo (Gérant) w’amakawa, abantu benshi bari bamuzi bagashaka kutwica, tugakizwa n’uko abahaye amafaranga bakatureka tukagenda”.</p>
<p>Ntabwo urugendo rwabo rwabahiriye kuko ibitero binyuranye bari banyuzeho babiha amafaranga, byose byishyize hamwe birabakurikira bafatirwa ku gasozi kitwa Nyirabushyanda, birabahagarika bibabwira biti “Muzehe rero, wahereye kare uduha amafaranga tukwihorera ariko ubu ntabwo ari amafaranga dushaka turashaka ubuzima bwanyu, hari ku itariki 13 Mata 1994”.</p>
<p>Nk’uko Mukankusi akomeza abivuga, ngo abari muri ibyo bitero by’Interahamwe bafashe umubyeyi wa Mukankusi bamutemaguramo ibice bitatu.</p>
<p>Ati “Papa yari amfashe ukuboko ahita andekura mu buryo bwo kumbwira ngo nirukanke. Bahise bamucamo ibice bitatu. Bashatse kumutema ahagaze arababwira ati mureke mbanze ndyame munteme ndyamye aranabasaba ati mureke nsenge baramureka arasenga, yubika inda hasi asa n’upfutse mu maso afata no mu matwi”.</p>
<p>Akomeza agira ati “Bahise bamucamo ibice bitatu umwe atema ijosi, undi atema mu mugongo, undi atema ku maguru ahagana ku butsinsino. Ni ibintu byabereye rimwe, kuko uko ari batatu batemeye rimwe baramucocagura mpagaze aho ndeba”.</p>
<p>Bakimara kwica umubyeyi we, bafashe na mukuru we witwa Veronique wari ufite imyaka 17, bamukubita impiri mu mutwe, ariruka arabacika basigara batemagura abandi baturanyi bari bahunganye.</p>
<p><strong>Uko Mukankusi yarokotse nyuma yo kubona urupfu rwa se</strong></p>
<p>Mukankusi wari umwana, nyuma y’agahinda kenshi ko kubona uburyo umubyeyi we yishwe urw’agashinyaguro, yabonye ko umuhoro ukomeje kuvuza ubuhuha batemagura Abatutsi, aca izo nterahamwe mu rihumye yirukira mu ishyamba ry’inturusu ku bw’ibyago asanga ryuzuye amahwa.</p>
<p>Ati “Nahise nirukankira mu ishyamba ry’inturusu nsanga ryuzuye amahwa n’ibiti bifatanye by’imitamutamu bigenda binkobora amaboko yose, imyenda inshikiraho ndakomeza ndiruka, byari bimaze kugera mu ma saa tanu ku manywa, ari nako numva urusaku rw’inzu zisamburwa”.</p>
<p>Uwo mwana ngo yakomeje kwiruka, agera ubwo abantu batangira kumuvugiriza induru bamukurikira bafite n’imihoro agiye kugera mu kabande yikubita hasi ahagama mu giti cy’inturusu cyari cyamufashe mu ijosi abura uko agenda.</p>
<p>Ngo zimwe muri izo nterahamwe zashatse ku mutema umwe muri zo ngo arazibuza, avuga ko kuba bamaze kwica se uwo mwana adateye ibibazo avuga ko bamureka akazicwa n’inzara, mu gihe abandi bashakaga kumufata ngo bamujugunye mu musarani wari warashaje waruzuye.</p>
<p>Agira ati “Umwe muri izo nterahamwe arababwira ati rero aka kana murabona ise tumaze kumutema, abavandimwe be twabishe, nimukareke kagende kazicwa n’inzara. Ni uko bandetse ndazamuka ngeze mu muhanda hafi yaho bari bamaze kwicira ba Papa nza guhura n’umukecuru witwaga Suzana”.</p>
<p>Uwo mukecuru, ngo yamugiriye impuhwe amusaba kumujyana mu rugo akamwoza dore ko yari amaze guhindana. Mukankusi ngo yarebye ibisebe afite atinya ko bamushyiraho amazi, umwana avuga ko afite Mama wabo witwa Mariya muri ako gace, uwo mukecuru amugezayo baramwakira, ari naho Mukuru we yamusanze bose barabahisha, dore ko uwo mama wabo, we ngo atahigwaga kuko yari yarashatse mu muryango utarahigwaga, arabahisha kugera ku itariki 19 ubwo Inkotanyi zazaga kubarokora.</p>
<p>Mukuru we bari baratatanye witwa Mukamuhigirwa Speciose, aho yari yihishe ku mugabo witwa Rubanguka, ubwo muri urwo rugo bashakaga guhungira muri Tanzaniya, nibwo Mukamuhigirwa yumvise ko Inkotanyi ziri gutabara Abatutsi agenda yerekeza mu gace zarimo na we ararokoka.</p>
<p><strong>Ubuzima bwa Mukankusi nyuma yo kurokorwa n’Inkotanyi</strong></p>
<p>Mukankusi avuga ko Inkotanyi zikibageraho, zabitayeho aho abana batoya zagendaga zibahetse zibajyana i Kabarondo ahari inkambi y’abo Inkotanyi zarokoye.</p>
<p>Ati “Nari akana kananutse, ndabyibuka aho Inkotanyi zagiye zimpetse ku rutugu zingeza i Kabarondo, bagenda bampa icyayi cyari muri Gourde, ni uko narokotse”.</p>
<p>Nyuma ya Jenoside Mukankusi na bakuru be, nyuma yo kuva mu nkambi i Kabarondo bagiye ahitwa i Rubira muri Kabarondo aho se ubabyara yavukaga barirera, batungwa n’umushahara wa mukuru wabo wari umaze kubona akazi ko kwigisha, Mukankusi we asubira mu ishuri ari nako bahinga amasambu bashaka ikibatunga.</p>
<p>Nyuma y’imyaka ibiri nibwo bigiriye inama yo gusubira i Shyanda aho bari batuye mbere ya Jenoside, uwo mukuru wabo wari umwarimu ngo yagerageje gushaka amabati asakara inzu yabo yari yarasenywe muri Jenoside bajya kuyibamo.</p>
<p>Aho babaga ari n’impfubyi ngo nta mutekano uhagije  bari bafite, aho hari hatuye ingo nke hakikijwe n’amashyamba ngo rimwe hanyura umugiraneza w’i Rwamagana abajyana mu rugo, Mukankusi ahakomereza amashuri ye abanza n’icyiciro cya mbere cy’ayisumbuye akaba yarigaga muri St Aloys i Rwamagana.</p>
<p>Icyiciro cya kabiri cy’amashuri yagikomereje i Kiramurizi aho yakuye impamyabumenyi y’amashuri yisumbuye mu mwaka wa 2007.</p>
<p><strong>Nyuma y’uko umuryango we wishwe, byateye Mukankusi kwiga amategeko agamije guteza imbere Ubutabera</strong></p>
<p>Mukankusi akirangiza amashuri yisumbuye yagannye inzira yo kwiga amategeko. Ni mu rwego rwo gufasha Leta muri serivisi y’ubutabera, nyuma y’uko yari abuze umuryango we kubera ubutabera bubogamye.</p>
<p>Ati “Njya kwiga amategeko sinari nzi ko nzaba Umushinjacyaha, Umucamanza se, Umwavoka se…Nagiye kwiga amategeko gusa kugira ngo mbashe kurenganura urengana, ndetse menye n’ikindengera icyo ari cyo”.</p>
<p>Arongera ati “Igihugu cyacu cyaranzwe n’amateka mabi, abantu bacu bakajya bicwa ntihagire uvuga, mu byitso barakubitwa barafungwa, ukajya muri gereza nta dosiye ufite, ukamara n’imyaka ubayeho nabi ukoreshwa imirimo y’ingufu. Ibyo byose twabibayemo, n’ubwo nari umwana ariko narabibonaga, hari abazaga iwacu gusaka ngo turi inyenzi”.</p>
<p>Muri 2012 Mukankusi yarangije kwiga ibyerekeranye n’Amategeko ahabwa Impamyabumenyi, akaba yari amaze no kubona akazi mu bushinjacyaha muri Nyarugenge. Mu mpera za 2012 yagiye mu ipiganwa atsinda ikizamini aba Umushinjacyaha ku rwego rw’Intara, aho yagiye gukorera mu rukiko rw’ibanze muri Rwamagana, ari naho yashingiye urugo, akora ubukwe ku itariki 20 Ukwakira 2012 abyara umwana w’imfura muri Nyakanga 2013.</p>
<p>Nyuma yaho yazamuwe mu ntera agirwa Umushinjacyaha ku rukiko rwisumbuye rwa Nyarugenge ari naho akorera kugeza ubu.</p>
<p>Ati “Umuntu wari ugiye kwicwa n’inzara, Imana yaramurengeye avamo umuntu”.</p>
<p><strong>Inkomoko y’ubuhanzi bwa Mukankusi</strong></p>
<p>Mukankusi Grâce ni umuhanzikazi uhimba indirimbo zijyanye n’ibihe by’icyunamo. Azwi cyane mu ndirimbo yitwa ‘Icyizere’.</p>
<p>Avuga ko ubuhanzi bwe ari ibintu byo mu muryango, aho abavandimwe yapfushije muri Jenoside, abenshi bari abahanzi bandikaga ibitabo n’amakinamico.</p>
<p>Avuga ko kuririmba yabitangiye yiga mu mashuri abanza, ati “Ndabyibuka niga mu mwaka wa kane w’amashuri abanza, ku kigo habagaho umunsi mukuru runaka ibijyanye n’indirimbo mwarimu akabinshinga kandi nkabikora neza”.</p>
<p>Avuga ko mu wa kabiri w’amashuri abanza, aribwo yakoze indirimbo ya mbere akomeza guhanga aho akiga yagiye akorana n’abahanzi bakomeye nka Munyanshoza, Senderi n’abandi ariko na we akagira ize ku giti cye.</p>
<p>Indirimbo yakunzwe cyane yitwa ‘Icyizere’ avuga ko yayihimbye mu mwaka wa 2012, ngo yayikoze nyuma y’indirimbo yahimbiye nyina yitwa ‘Mfite Ibanga’.</p>
<p>Ati “Kugira ngo nkore indirimbo Icyizere, ni igitekerezo cyavuye ku ndirimbo yitwa ‛Mfite ibanga’ nahimbiye Mama irimo amateka y’uburyo yishwe, irababaje cyane. Abantu bakomeje kuyumva, rimwe bampa igitekerezo bati wa mwana we ko uhora uririmba indirimbo zibabaje cyane gusa, wakoze n’indirimbo y’icyizere nibura abantu bakabona ko u Rwanda rugeze heza? Mbicishije muri CNLG, nahise nandika indirimbo Icyizere, ni uko yaje”.</p>
<p>Mukankusi aratanga ubutumwa ku bantu bose bagizweho ingaruka na Jenoside agatanga ubutumwa no ku Banyarwanda bose muri rusange, abasaba kutiheba baharanira gutegura imbere hazaza.</p>
<p>Ati “Nubwo twavuye kure habi, ariko tugeze kure heza ndetse niyo turebye imbere tubona n’aho tugana ari uko. Dufite ubuyobozi bwiza butavangura, dufite igihugu kidukunda uyu munsi utagereranya n’icya mbere ya Jenoside, abantu bose bafite amahirwe angana. Umuntu wese namugira inama yo kuva mu bwigunge, kuva mu kwiheba, kuva mu gahinda agatera intambwe yo kujyana n’icyerekezo igihugu kiganamo”.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mukankusi_kayonza.jpg"
				length="38974"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Gupfakara ntibyatumye yiheba, ahubwo yaharaniye kwiyubaka anabigeraho</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/gupfakara-ntibyatumye-yiheba-ahubwo-yaharaniye-kwiyubaka-anabigeraho</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/gupfakara-ntibyatumye-yiheba-ahubwo-yaharaniye-kwiyubaka-anabigeraho</guid>

		<dc:date>2020-04-10T11:37:39Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umubyeyi witwa Mujawamariya Eugénie warokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, ahamya ko nyuma y’ibihe bigoye yaciyemo amaze kubura uwo bashakanye, ataheranwe n’agahinda ngo yihebe ahubwo&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Gupfakara ntibyatumye yiheba, ahubwo yaharaniye kwiyubaka anabigeraho</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134165 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="76" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mujawamariya_eugenie.jpg' width="573" height="466" alt="Mujawamariya nubwo yapfakaye ntiyaheranwe n'agahinda, ahubwo yiteje imbere" title="Mujawamariya nubwo yapfakaye ntiyaheranwe n'agahinda, ahubwo yiteje imbere" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Mujawamariya nubwo yapfakaye ntiyaheranwe n&#8217;agahinda, ahubwo yiteje imbere</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Jenoside yabaye Mujawamariya ari umubyeyi mukuru kuko yari afite imyaka 42, akaba yari afite umugabo n’abana icyenda, gusa muri icyo gihe bahigwaga, umugabo we n’umwe mu bana baraburanye ku buryo batigeze bamenya aho baguye, ariko Imana iza kumufasha abandi bana umunani bararokoka.</p>
<p>Uwo muryango wari utuye munsi ya Paruwase ya Mukarange mu Mujyi wa Kayonza, ari na ho interahamwe zabasanze zitangira kwica abantu, bamwe bakwira imishwaro ari na ko yabuze umugabo we n’umwe mu bana, gusa we n’abandi benshi bahigwaga ngo bahungiye aho kuri Paruwase, baza kuhava berekeza i Kiziguro nyuma y’aho interahamwe zishe abagabo bari bahari.</p>
<p>Amahoro amaze kuboneka, Mujawamariya yagarutse mu rugo aho bari batuye asanga inzu babagamo isakaje amabati barayisenye, ariko iyo bari baherutse kubaka isakaje amategura ntibayisenye, ari yo yahise ajyamo n’abana bagenda bahamusanga kuko hari abari barahungiye muri Tanzaniya abandi bagarukira ku Rusumo.</p>
<p>Mujawamariya yibuka cyane umugabo we, Rudasingwa Etienne wari umuyobozi w’amashuri abanza aho i Mukarange, ukuntu yishwe bari bafite imishinga bendaga gushyira mu bikorwa.</p>
<p>Ati “Umuntu mwashakanye aba ari umuntu ukomeye. Rudasingwa uretse kuba umugabo wanjye, yari n’inshuti yanjye y’inkoramutima, inshuti irenze izindi. Twari dufitanye imishinga yo kubaka inzu ndetse yari yaguze ibibanza yaranatangiye kororera inka i Bugesera, ariko izo zaburiye muri Jenoside”.</p>
<p>Akomeza agira ati “Ikinshimisha ni uko iyo mishinga nayikomeje, igitekerezo cyo kubaka inzu nk’uko yabyifuzaga narazubatse. Mbese ikivi yasize nabashije kucyusa”.</p>
<p><strong>Yatangiye inzira yo kwiyubaka</strong></p>
<p>Mujawamariya avuga ko bari bafite ubutaka bugari, ni ko guhita ashakisha imbaraga atangira guhinga buhoro buhoro kuko yumvaga nta gisigaye uretse kwishakamo ibisubizo.</p>
<p>Ati “Buriya umuntu avoma imbaraga mu byiza no mu bibi. Kugira ngo ntaheranwa n’agahinda k’ibyabaye, nahagurukiye gukora nk’uko Perezida wacu ahora abidushishikariza. Nageze mu rugo ntangira guhinga biciriritse no korora ariko nza kongeramo imbaraga bigenda biza”.</p>
<p>Ati “Nageze aho ntangira guhinga urutoki, nyuma bangira inama yo guhinga imbyumbati ngira amahirwe hari umushinga wampaye imbuto ndetse n’amafaranga yo guhingisha ku buryo nahinze hegitari y’imyumbati. Yarakunze yera neza ntangira ngurisha imbuto nanjye nyuma ngurisha n’imyumbati, nzamuka ntyo”.</p>
<p>Avuga ko ibyo byamufashije kurera abo bana umunani yasiganye ndetse n’aba musaza we, bakabona ibibatunga, imyambaro, ibikoresho by’amashuri kuko amafanga y’ishuri yo yishyurwaga n’Ikigega cyo gutera inkunga abacitse ku icumu rya Jenoside (FARG).</p>
<p>Muri 2008, Mujawamariya yasabye inguzanyo muri Banki, yongera ku mafaranga yari yarizigamiye yubaka inzu y’ubucuruzi mu Mujyi wa Kayonza.</p>
<p>Ati “Nafashe inguzanyo ya miliyoni icyenda z’Amafaranga y’u Rwanda nongeraho ayo nari narazigamye bityo nubaka inzu y’ubucuruzi y’imiryango itatu. Yuzuye muri 2009 ngira amahirwe mbona abakiriya kuko hajemo Star Times ifata imiryango ibiri irayihuza imaramo imyaka irenga itanu, ivuyemo hajyamo Airtel bakampa amafaranga meza”.</p>
<p>Izo sosiyete ngo zamwishyuraga ibihumbi 250 ku kwezi na ho undi muryango ukamwinjiriza ibihumbi 60 ku kwezi, bivuze ko buri kwezi yinjizaga ibihumbi 310, uyu munsi iyo nzu ngo ayibarira agaciro k’arenga miliyoni 100Frw.</p>
<p>Avuga ko ayo mafaranga ari yo yamufashije kubaka ‘annexes’ zifite imiryanmgo itanu inyuma y’iyo nzu ku buryo zabaga zifite abazikodesha bazibamo bakamwishyura, bikamufasha gukora indi mishinga mishya, ari na bwo yahise yiyubakira inzu nziza abamo ubu n’umuryango we.</p>
<p>Mujawamariya avuga kandi ko inguzanyo yasabye yubaka iyo nzu itamugoye kuyishyura, cyane ko yakomezaga gukora n’imirimo ye y’ubuhinzi yamwunganiraga.</p>
<p>Ati “Inguzanyo narayishyuye neza nta ngorane nahuye na zo. Ni na bwo bwa mbere nari mfashe umwenda, nanawutinyaga kubi kuko numvaga wamfungisha cyangwa bagateza cyamunara ibyo navunikiye, byampaye imbaraga zo gukora cyane nishyura neza”.</p>
<p>Uwo mubyeyi agira inama abandi barokotse Jenoside, yo gukomeza kumva ko bashoboye, bagakora bityo bakabasha kubaho neza.</p>
<p>Ati “Icyo nababwira ni uko bakwiyumvamo ko bakomeye, bagashaka udushinga bakora tubateza imbere kuko ak’imuhana kaza imvura ihise. Bareke guheranwa n’agahinda kuko ari bwo buryo bwo kwigira, banabitoze ababakomokaho”.</p>
<p>Mujawamariya ubu ageze mu myaka 68, icyakora abasha gukomeza gukurikirana ibikorwa bye, agashimira byimazeyo Leta y’u Rwanda idahwema gufasha abarokotse Jenoside kugira ngo babeho neza.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/mujawamariya_eugenie.jpg"
				length="40139"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Jenoside yabasigiye ihurizo ryo gukomeza amashuri, FARG ibabera igisubizo</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/jenoside-yabasigiye-ihurizo-ryo-gukomeza-amashuri-farg-ibabera-igisubizo</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/jenoside-yabasigiye-ihurizo-ryo-gukomeza-amashuri-farg-ibabera-igisubizo</guid>

		<dc:date>2020-04-10T10:19:36Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Ishimwe Rugira Gisele
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Urubyiruko rurimo abiga n’abarangije amashuri barihirwa n’Ikigega gishinzwe gufasha abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi batishoboye (FARG), barishimira ko hari byinshi Leta yakoze mu myigire&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Jenoside yabasigiye ihurizo ryo gukomeza amashuri, FARG ibabera igisubizo</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134162 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="88" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/aerg_1.jpg' width="700" height="466" alt="AERG/GAERG ni imiryango irimo abagenerwabikorwa benshi ba FARG mu burezi (Photo: AERG)" title="AERG/GAERG ni imiryango irimo abagenerwabikorwa benshi ba FARG mu burezi (Photo: AERG)" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>AERG/GAERG ni imiryango irimo abagenerwabikorwa benshi ba FARG mu burezi (Photo: AERG)</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Jenoside yakorewe Abatutsi igitangira mu mwaka wa 1994, Mutuyimana Ange, yari afite imyaka irindwi. Umuryango avukamo wari utuye mu cyahoze ari Komini Nyarutovu, ubu ni mu Murenge wa Gakenke, Akarere ka Gakenke. Icyo gihe ababyeyi n’abavandimwe be bane barishwe, asigarana na mukuru we mu buzima avuga ko bwari inzitane, n’ihurizo ry’uko bagombaga kubaho batagifite umuryango.</p>
<p>Agira ati “Icyo gihe ababyeyi n’abavandimwe banjye barishwe, mu muryango wari ugizwe n’abantu umunani twasigaye turi babiri gusa. Mukuru wanjye na we bari baramutemye umubiri wose nta na kimwe abasha gukora, ku buryo nyuma y’imyaka mike yaje gupfa nsigara jyenyine”.</p>
<p>Mutuyimana wari warasigaye ari imfubyi kandi akiri muto, yibazaga uko ubuzima bw’ahazaza buzamera. Nyuma gato y’umwaka wa 1998, Leta y’u Rwanda igishyiraho Ikigega gishinzwe gutera inkunga abacitse ku icumu rya Jenoside batishoboye FARG, cyamufashije gukomeza amasomo.</p>
<p>Ati “Natangiye kwiga ariko numva ntafite icyizere cy’ubuzima buzakomeza. Kuko nibazaga nti ‘ese ubundi ndiga ngo nzabe iki? Indangamanota nziza se ngo nzayereke nde? Ubundi se njye ntibazanyica nk’uko bishe ababyeyi n’abavandimwe banjye’? Ni byo bibazo nahoraga ndwana na byo mu mutima wanjye”.</p>
<p>Ntibyamubujije gukomeza amashuri kugeza ubwo arangiza ayisumbuye arihirwa na FARG, ndetse ubu yakomeje kwiga Kaminuza aho ageze mu mwaka wa gatatu.</p>
<div class='spip_document_134163 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="106" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/aerg_2.jpg' width="700" height="466" alt="Abo bagenerwabikorwa bagira ibikorwa ngarukamwaka bitegura kwibuka byitwa (AERG/GAERG Week) - Photo:AERG" title="Abo bagenerwabikorwa bagira ibikorwa ngarukamwaka bitegura kwibuka byitwa (AERG/GAERG Week) - Photo:AERG" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Abo bagenerwabikorwa bagira ibikorwa ngarukamwaka bitegura kwibuka byitwa (AERG/GAERG Week) - Photo:AERG</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Undi wafashijwe n’iki kigega akarangiza amashuri yisumbuye na Kaminuza ni uwitwa Hamza Iddi. We Jenoside yabaye afite imyaka 14, umuryango we bari batuye mu cyahoze ari Komini Giciye, ubu ni mu Murenge wa Shyira mu Karere ka Nyabihu. Ababyeyi be na bamwe mu bavandimwe be bishwe muri Jenoside, arokoka hamwe na bashiki be babiri.</p>
<p>Agira ati “Nasigaranye n’abavandimwe banjye babiri bakiri bato, ni njye wagombaga kubamenyera buri kimwe cyose ku myaka 14 nari mfite. Nateraga ibiraka ku modoka ndi umukomvayeri, Imana iranshoboza, ubuzima buricuma n’ubwo byari bigoranye”.</p>
<p>Uyu na we yaje gufashwa n’Ikigega FARG bahabwa icumbi, yiga amashuri yisumbuye, na kaminuza arihirwa amafaranga y’ishuri, ibikoresho, amacumbi n’ibindi byangombwa nkenerwa kugeza ayirangije.</p>
<p>Aba bombi bahuriza ku kuba barabashije kugira ubuzima no kugarura icyizere cyo kubaho bari baratakaje mbere y’uko bongera gusubira mu ishuri.</p>
<p>Hamza yagize ati “Ikigega FARG cyambereye umubyeyi, iyo kitabaho sinzi uko ubuzima buba bumeze. Sinaburaga ikaramu, ikayi, umwenda w’ishuri n’ibindi byose nakeneraga. Ubu nararangije kaminuza ariko ibyo nkora bijyanye n’ubucuruzi, FARG ni yo yambereye umusingi wabyo n’ubuzima muri rusange. Si njye gusa kuko hari n’abandi bagenzi banjye benshi bongeye kugira ubuzima babikesha iki kigega”.</p>
<p>Yaba Mutuyimana na Hamza, bose bashinze ingo ndetse babashije kwagura imiryango. Nubwo hashize imyaka 26 bibuka imiryango yabo, inshuti n’abandi bishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi, ngo ibikomere basigiwe na yo umunsi ku wundi babyomorwa na Leta y’Ubumwe yababereye umubyeyi.</p>
<p>Mu myaka 22 ishize Ikigega FARG kibayeho, cyafashije abanyeshuri 107.660 mu mashuri yisumbuye n’abarenga ibihumbu 38 muri kaminuza, haba kubacumbikira, bahabwa ibikoresho, amafaranga y’ishuri n’ibindi byangombwa nkenerwa mu buzima bwa buri munsi.</p>
<p>Mu kiganiro aheruka kugirana na Radio Rwanda, Udahemuka Jean de Dieu umukozi w’Ikigega FARG, yasobanuye ko uko imyaka igenda ishira, abarihirwa bagenda bagabanuka kuko abenshi barangiza bakajya ku isoko ry’umurimo.</p>
<div class='spip_document_134164 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="24" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/jean_de_dieu_udahemuka_kigali_today.jpg' width="490" height="368" alt="Jean de Dieu Udahemuka" title="Jean de Dieu Udahemuka" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Jean de Dieu Udahemuka</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Yagize ati “Gusubira mu ishuri ku bari baravukijwe ayo mahirwe n’abatangiye bundi bushya byatanze igisubizo n’umusaruro ugaragara. Nyuma y’imyaka 26 Jenoside irangiye, umubare w’abafashwa ugenda ugabanuka.</p>
<p>Nko mu mashuri yisumbuye dusigaranye abanyeshuri 170. Na bo ni abagiye bagira ibibazo nk’ihungabana bidindiza imyigire yabo bituma batinda kwiga. Muri kaminuza ho dusigaranye abanyeshuri barenga ibihumbi umunani. Aba bose hakorwa byinshi bibafasha, kugira ngo na bo bazarangize basanga abandi ku isoko ry’umurimo”.</p>
<p>Miliyari zisaga 160 z’amafaranga y’u Rwanda, ni yo Ikigega FARG kimaze gukoresha mu kurihira abanyeshuri barokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu gihugu hose.</p>
<p>Uretse uburezi, iki kigega gifasha n’ibindi byiciro by’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi batishoboye muri gahunda zinyuranye haba gusana no kububakira inzu zo guturamo, kubavuza, ubworozi n’ibindi bikorwa bituma imibereho yabo iba myiza.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/aerg_1.jpg"
				length="186309"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Perezida Kagame yashimiye abayobozi bifatanyije n'Abanyarwanda mu #Kwibuka26</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/perezida-kagame-yashimiye-abayobozi-bifatanyije-n-abanyarwanda-mu-kwibuka26</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/perezida-kagame-yashimiye-abayobozi-bifatanyije-n-abanyarwanda-mu-kwibuka26</guid>

		<dc:date>2020-04-10T07:56:08Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				KT Editorial
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Perezida wa Repubulika Paul Kagame yashimiye abayobozi batandukanye ku rwego rw’Isi, batanze ubutumwa bugaragaza ko bifatanyije n’Abanyarwanda mu kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Perezida Kagame yashimiye abayobozi bifatanyije n’Abanyarwanda mu #Kwibuka26</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134159 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/antonio_guterres-1.jpg' width="700" height="450" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Abakuru b’ibihugu na za guverinoma batandukanye hirya no hino ku isi, tariki ya 07 Mata 2020 batanze ubutumwa bwifatanya n’Abanyarwanda, mu gihe igihugu cyatangizaga icyumweru cy’icyunamo, cyanahuriranye n’ishyirwa mu bikorwa ry’ingamba zo gukimira icyorezo cya COVID-19.</p>
<p>Mu butumwa bushimira yageneye abo bayobozi, barimo Antonio Guteres, Umunyamabanga Mukuru wa LONI, Mussa Faki Mahamat, Perezida wa Komisiyo ya Afurika yunze Ubumwe n’abandi, yanyujije kuri twitter kuwa kane tariki 09 Mata, Perezida Kagame yagize ati “Mwarakoze ku butumwa butwifuza ineza no guhora mwifatanya n’u Rwanda iyo twibutse inzirakarengane zazize Jenoside yakorewe Abatutsi”.</p>
<p>Perezida Kagame kandi yashimiye abandi bayobozi barimo Minisitiri w’Intebe wa Ethiopia, Dr. Abiy Ahemed, Perezida wa Ethiopia, Sahle Work-Zewde, Perezida wa Komisiyo y’Ubumwe bw’Uburayi, Charles Michel, Umunyamabanga Mukuru wa Francophonie, Louise Mushikiwabo na Senateri wa Leta zunze ubumwe za Amerika, Jim Inhofe.</p>
<p>Umukuru w’igihugu yanashimiye Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga wa Suwede, Ann Linde, General Romeo Dallaire wo muri Canada wari uyoboye ingabo z’Umuryango w’Abibumbye zari mu Rwanda (UNAMIR), mu gihe Jenoside yabaga, ndetse na Dr. Natalia Kanem, Umuyobozi w’Ikigega cy’Umuryango w’Abibumbye cyita ku baturage (UNFPA).</p>
<p>Uretse kuba abayobozi benshi hirya no hino ku isi bahugiye mu kurwanya icyorezo cya Coronavirus, benshi muri bo bafashe umwanya bagenera ubutumwa u Rwanda, bwifatanya n’Abanyarwanda muri ibi bihe bidasanzwe byo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Mu ijambo yavuze hazirikanwa kuri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, Umunyamabanga Mukuru wa Loni yavuze ko Isi yose ikwiye guharanira ko ikintiu nk’iki kitakongera kuba ku bantu.</p>
<p>Yagize ati “Uyu munsi, turibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda, aho abarenga miliyoni bishwe mu minsi 100 gusa. Abishwe abenshi bari Abatutsi, ariko harimo n’Abahutu ndetse n’abandi batemeraga umugambi wa Jenoside.</p>
<p> Kuri uyu munsi, turazirikana abo bishwe. Turigira kandi ku butwari bw’abarokotse bwo kugera ku bwiyunge no kwiyubaka. Ntituzongera gutuma ikintu nk’iki kibaho”.</p>
<p>Antonio Guterres yakanguriye isi yose kwamagana imvugo zihembera urwango n’ivangura iryo ari ryo ryose.</p>
<p>Abayobozi barimo na Perezida w’u Bufaransa, Emmanuel Macron, na bo bafashe umwanya wabo bohereza ubutumwa bwo kwifatanya n’Abanyarwanda.</p>
<p>Mu ibaruwa yageneye abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, igashyikirizwa Ibuka ishami ry’u Bufaransa, Perezida Macron yavuze ko igihugu cye cyifatanyije n’u Rwanda mu kwibuka ku nshuro ya 26, mu buryo butemerera abantu guhurira mu ruhame bitewe n’icyorezo cya COVID-19.</p>
<p>Mu mwaka ushize wa 2019, Perezida Macron yatangaje ko itariki ya 07 Mata buri mwaka mu Bufaransa, izajya yibukwaho Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda.</p>
<p>Icyo gihe yagize ati “Iyi tariki, kuva ubu igiye ku ngengabihe y’igihugu, bivuga ko Jenoside yakorewe Abatutsi izajya yibukwa buri mwaka mu gihugu hose”.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/antonio_guterres-1.jpg"
				length="83931"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Bamwe mu bakinnyi bifatanyije na Ndayisaba Fabrice Foundation mu #Kwibuka26 abana n'ibibondo</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/bamwe-mu-bakinnyi-bifatanyije-na-ndayisaba-fabrice-foundation-mu-kwibuka26-abana-n-ibibondo</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/bamwe-mu-bakinnyi-bifatanyije-na-ndayisaba-fabrice-foundation-mu-kwibuka26-abana-n-ibibondo</guid>

		<dc:date>2020-04-09T19:44:09Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Isaac Kuradusenge
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abakinnyi batandukanye barimo  Kayumba Soter ukinira Rayon Sports, Byiringiro Lague rutahizamu wa APR FC na Peter Otema ukinira Bugesera FC bari mu bifatanyije na Ndayisaba Fabrice Foundation&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Bamwe mu bakinnyi bifatanyije na Ndayisaba Fabrice Foundation mu #Kwibuka26 abana n’ibibondo</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134152 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ndayisaba_fabrice_foundation_kwibuka_26.jpg' width="640" height="446" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Ni umuhango wabaye kuri uyu wa Kane tariki ya 09 Mata 2020 ukorwa mu buryo bw&#8217;ikoranabuhanga. Kubera ko ibikorwa byo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda byahuriranye n&#8217;igihe isi irimo cyo kurwanya COVID-19, uburyo bwo kwibuka muri Ndayisaba Fabrice Foundation nabwo bwarahindutse.</p>
<p>Mu butumwa aba bakinnyi banyujije ku rubuga ruhuza abagize uyu muryango, bwiganjemo kwifatanya n&#8217;Abanyarwanda ndetse n&#8217;abana muri rusange, babashishikariza kwigirira icyizere.</p>
<p>Mu butumwa yatanze, myugariro wa Rayon Sports  Kayumba Soter,  yagize ati "Muri iki gihe twibuka abacu bazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 bidutere imbaraga ndetse no kuzirikana ko tubafitiye ideni ryo kubaho neza kandi ubupfura n&#8217;ubutwari byabaranze bitubere urumuri rutumurikira iteka."</p>
<p>Rutahizamu wa Bugesera FC Peter Otema  wamenyekanye nka Peter Kagabo yasabye urubyiruko gufatanya rukubaka igihugu.</p>
<p>Yagize ati "Rubyiruko mbaraga z&#8217;igihugu ni twe Rwanda rw&#8217;ubu n&#8217;ejo hazaza. Nimuze twiyubakire u Rwanda rushya duhashya icyadutanya ahubwo duhurize hamwe twiyubakire u Rwanda rushya."</p>
<p>Rutahizamu wa APR FC Byiringiro Lague na we yageneye ubutumwa umuryango wa Ndayisaba Fabrice Foundation.</p>
<p>Yagize ati "Nifatanyije na Fondation Ndayisaba Fabrice kwibuka abana n&#8217;ibibondo bazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994. Dukomeze kwibuka twiyubaka, twirinda guheranwa n’agahinda ndetse  tunarwanya abashaka gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi, dukomeza kuzirikana abacu twabuze. Nk’urubyiruko twese hamwe dukomeze kwiyubakira igihugu dusigasira ibyagezweho. Gushyira hamwe ni byo bizadufasha kugera ku iterambere twifuza nk&#8217; Abanyarwanda."</p>
<p>Mu butumwa yatanze, umuyobozi  wa NFF, Ndayisaba Fabrice, yibukije urubyiruko gukorana umwete.</p>
<p>Yagize ati "By&#8217;umwihariko wa NFF, turibuka abana n&#8217;ibibondo bazize Jenoside yakorewe Abatutsi 1994 dushishikariza abana ndetse n&#8217;urubyiruko gukomera bakibuka ko hari bagenzi banyu mwari kuba muri kumwe muri ibi bihe ariko bakaba batakiriho. Bibatere imbaraga, kandi mukorane umwete n&#8217;umurava mufite icyizere cyo kuzababona kuko bapfuye ari abaziranenge. Nta kabuza tuzababona nitutagwa isari. Twubake igihugu  cyiza tuzakirage abazadukurikira. Dukomeze twibuka twiyubaka. "</p>
<p>Umuryango Ndayisaba Fabrice Foundation wibutse abana ndetse n&#8217;ibibondo ku nshuro ya cumi aho igikorwa nk’icyo cyo kubibuka uwo muryango wagitangiye mu mwaka wa 2011.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ndayisaba_fabrice_foundation_kwibuka_26.jpg"
				length="28947"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Ibiganiro bibera mu Rwanda birafasha abari mu mahanga #Kwibuka26 bari mu ngo</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ibiganiro-bibera-mu-rwanda-birafasha-abari-mu-mahanga-kwibuka26-bari-mu-ngo</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ibiganiro-bibera-mu-rwanda-birafasha-abari-mu-mahanga-kwibuka26-bari-mu-ngo</guid>

		<dc:date>2020-04-09T16:38:37Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Ines Ghislaine
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Muri iki gihe cyo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi, bamwe mu Banyarwanda batuye mu mahanga bateguye ibikorwa byo kwibuka, ariko na bo bakabikora bari mu ngo zabo.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Ibiganiro bibera mu Rwanda birafasha abari mu mahanga #Kwibuka26 bari mu ngo</h1>

			

			

			<p>Abahuriye muri Diaspora nyarwanda mu gihugu cy’u Bwongereza, kuri ubu baribuka bakoresheje uburyo bw’ikoranabuhanga, kandi bagakurikira n’ibiganiro byo kwibuka bibera mu Rwanda.</p>
<p>Noel Ntakirutimana ushinzwe urubyiruko, umuco na siporo mu ihuriro (Dispora) ry’Abanyarwanda baba mu Bwongereza, akaba n’Umuyobozi wungirije w’ihuriro ry’Abanyarwanda baba mu Mujyi wa Manchester, yabwiye Kigali Today ko n’ubusanzwe bakora ibikorwa byo kwibuka buri mwaka, ariko kuri iyi nshuro na bo bakaba babikora bubahiriza uburyo bwo kwirinda COVID-19.</p>
<div class='spip_document_134139 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/noel_ntakirutimana_rwanda_uk.jpg' width="700" height="525" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Noel Ntakirutimana yavuze ko uyu mwaka, bateganyaga gahunda nyamukuru ebyiri, ari zo gahunda yo kwibuka itegurwa na Ambasade y’u Rwanda i London, ariko iki gikorwa kikaba kitarabaye ku itariki ya 07 Mata nk’uko byari bisanzwe, ahubwo na bo bakaba barakurikiranye ibiganiro kuri Televiziyo, Radiyo n’ibindi bitangazamakuru byo mu Rwanda.</p>
<p>Ambassade y’u Rwanda mu Bwongereza kandi, ibinyujije kuri Twitter (@RwandaInUK), yateguye ibiganiro bijyanye no kwibuka, birimo ubuhamya mu mashusho, bakagenda babisangiza abandi. Ikindi gikorwa ni icyateguwe n’amahuriro anyuranye y’Abanyarwanda, aho buri mwaka batoranya umujyi umwe bakoreramo, bakaba barateganyije kuzibukira ahitwa Coventry kuri iyi nshuro ya 26, ku itariki ya 18 Gicurasi 2020. Iyi gahunda yo ikaba nta kirahindurwaho kuko batazi niba bazaba bakiri mu bihe bidasanzwe byo kuguma mu ngo zabo cyangwa bazaba barasubuye mu buzima busanzwe.</p>
<p>Muri ibi bihe, bashishikariza uwo ari we wese waba afite ubuhamya, gukoresha video, inyandiko, n’ubundi buryo butandukanye, akabisangiza abandi ku mbuga nkoranyamabaga nka Twitter, YouTube, Whatsapp …, kuko hari benshi bifasha. Yavuze kandi ko bakomeza no gukurikira ibiganiro byinshi bica ku bitangazamakuru n’imbuga nkoranyambaga byo mu Rwanda.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/noel_ntakirutimana_rwanda_uk.jpg"
				length="122783"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Menya ijambo umusirikare w'Inkotanyi yabwiye Perezida wa Ibuka bahuye bwa mbere</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/menya-ijambo-umusirikare-w-inkotanyi-yabwiye-perezida-wa-ibuka-bahuye-bwa-mbere</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/menya-ijambo-umusirikare-w-inkotanyi-yabwiye-perezida-wa-ibuka-bahuye-bwa-mbere</guid>

		<dc:date>2020-04-09T15:54:37Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Servilien Mutuyimana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Perezida wa Ibuka Prof. Dusingizemungu Jean Piere, yavuze ku ruhare rw’Abacitse ku icumu rya Jenoside mu bumwe n’ubwiyunge bw’Abanyarwanda, aho yemeje ko we nyuma ya Jenoside  yahise abona ko&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Menya ijambo umusirikare w’Inkotanyi yabwiye Perezida wa Ibuka  bahuye bwa mbere</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134137 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="54" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/prof_dusingizemungu_jena_pierre_ibuka.jpg' width="700" height="432" alt="Prof. Dusingizemungu Jean Pierre, Umuyobozi wa IBUKA" title="Prof. Dusingizemungu Jean Pierre, Umuyobozi wa IBUKA" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Prof. Dusingizemungu Jean Pierre, Umuyobozi wa IBUKA</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ubwo yasubizaga ikibazo cy’Umunyamakuru wa Televisiyo y’u Rwanda, ku cyatumye habaho ubwiyunge mu Banyarwanda nyuma ya Jenoside yari imaze gutwara ubuzima bw’Abatutsi basaga miliyoni, Prof. Dusingizemungu yagarutse ku magambo yabwiwe n’uwo musirikare w’Inkotanyi ubwo bahuriraga ahitwa i Rukara, ubu ni mu Karere ka Kayonza.</p>
<p>Yagize ati “Reka nkubwire ahantu byaturutse, Inkotanyi nahuye na yo bwa mbere, jyewe nari Iburasirazuba muri Rwamagana ariko tujya ahantu bita i Gahini. Inkotanyi twavuganye bwa mbere yarandebye iti ‘uraho wa Nkirirahato we’! Twari bakuru njye nari nararangije Kaminuza”.</p>
<p>Arongera ati “Ikintu Inkotanyi zansobanuriye zarambwiye ziti ‘mwa bantu mwe murokotse mwinjire mu buzima kandi mwirinde kwihorera’. Wa Nkirirahato we, waciye muri buriya buzima none urarokotse, haranira kubana neza n’abandi”.</p>
<p>Prof. Dusingizemungu, nk’umwe mubari bamaze kwicirwa bamwe mu bagize umuryango we, yavuze ko ubwo butumwa bw’Inkotanyi bwamukoze ku mutima, atekereza uburyo abantu bamaze iminsi batotezwa bamburwa ubuzima, ko ari umwe mu bumvise neza agaciro k’ubuzima, baharanira kubana neza n’abandi.</p>
<p>Ati “Ubwo butumwa bw’Inkotanyi zo kabyara bwahise bufungura ibi byose turimo kureba. Iryo jambo nabwiwe n’Inkotanyi ryatumye numva icyo ubuzima ari cyo, kandi nta buzima bubaho umuntu atabana n’abandi neza”.</p>
<p>Yagarutse ku ruhare rw’Abacitse ku icumu rya Jenoside muri gahunda y’ubumwe n’ubwiyunge, aho yavuze ko bagize uruhare rukomeye kugira ngo urwego rw’Ubutabera rwiyubake.</p>
<p>Avuga inzira Abacitse ku icumu banyuzemo muri Gacaca, aho bagiye babona abakoze ibyaha by’indengakamere bashyikirizwa ubutabera.</p>
<p>Nubwo yashimye ko Gacaca yagiye ikemura ibibazo by’ubutabera, yanenze uburyo abagiye bahungira mu mahanga nyuma yo gukora Jenoside badafatwa ngo baryozwe ibyo bakoze.</p>
<p>Agira ati “Twabonye ubutabera nubwo inzira  ikiri ndende, hari abenshi bakidegembya bari mu bihugu bidashaka gushyiraho amategeko arebana no guhana icyo cyaha ku buryo bwihariye, cyangwa bayirengagiza bayafite.</p>
<p>Kuko ntiwambwira uburyo abantu nka Kabuga badafatwa, kandi harashyizweho ibihembo bihambaye byo guha abazabafata”.</p>
<p>Umuyobozi wa Ibuka, yavuze ko kugeza ubu aho agenda hirya no hino mu byaro, asanga abantu babanye neza kandi igihugu cyariyubatse.</p>
<p>Avuga ko kuba abarokotse Jenoside barafatanyije n’ababarokoye mu kubaka igihugu cyiza, ibyo abibona nk’urugero rwiza rwatanzwe hirya no hino ku isi, mu kubaka ubumwe bw’Abanyarwanda, Afurika n’Isi muri rusange.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/prof_dusingizemungu_jena_pierre_ibuka.jpg"
				length="68938"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Kambanda Yemeye ibyaha 11, bishimangira ishyirwa mu bikorwa rya Jenoside yateguwe kuva kera</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amashusho/kt-tv/article/kambanda-yemeye-ibyaha-11-bishimangira-ishyirwa-mu-bikorwa-rya-jenoside-yateguwe-kuva-kera</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amashusho/kt-tv/article/kambanda-yemeye-ibyaha-11-bishimangira-ishyirwa-mu-bikorwa-rya-jenoside-yateguwe-kuva-kera</guid>

		<dc:date>2020-04-09T14:16:27Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				KT TV
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Kambanda Yemeye ibyaha 11, bishimangira ishyirwa mu bikorwa rya Jenoside yateguwe kuva kera</h1>

			

			

			<iframe width="100%" height="402" src="//www.youtube.com/embed/yK1WiLU8wT0" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kambanda_genocide_rwanda-2.jpg"
				length="19643"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Ubutumwa bw'abayobozi mu nzego nkuru z'igihugu mu #Kwibuka26 </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubutumwa-bw-abayobozi-mu-nzego-nkuru-z-igihugu-mu-kwibuka26</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubutumwa-bw-abayobozi-mu-nzego-nkuru-z-igihugu-mu-kwibuka26</guid>

		<dc:date>2020-04-09T13:07:43Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Servilien Mutuyimana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu gihe u Rwanda rwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka wa 1994, bamwe mu bayobozi mu nzego nkuru z’igihugu bifashishije imbuga nkoranyambaga bandika ubutumwa bunyuranye&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Ubutumwa bw’abayobozi mu nzego nkuru z’igihugu mu #Kwibuka26 </h1>

			

			

			<div class='spip_document_134128 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="139" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/perezida_kagama_na_madame_jeannette_kagame.jpg' width="700" height="515" alt="Perezida Kagame na Madame Jeannette Kagame, benyegeza urumuri rw'icyizere. Hari mu gutangiza icyumweru cy'icyunamo tariki ya 07 Mata 2020" title="Perezida Kagame na Madame Jeannette Kagame, benyegeza urumuri rw'icyizere. Hari mu gutangiza icyumweru cy'icyunamo tariki ya 07 Mata 2020" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Perezida Kagame na Madame Jeannette Kagame, benyegeza urumuri rw&#8217;icyizere. Hari mu gutangiza icyumweru cy&#8217;icyunamo tariki ya 07 Mata 2020</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ubwo yatangizaga icyumweru cy’icyunamo tariki ya 07 Mata 2020, Perezida wa Repubulika Paul Kagame, yagize ati “Ibihe turimo bidasanzwe ntibishobora kutubuza inshingano yo kwibuka no guha icyubahiro abo twabuze no gukomeza abarokotse. Hahindutse uburyo bw’ibikorwa gusa”.</p>
<p>Madame Jeannette Kagame, yavuze ko uyu mwanya uba ari uwo gutekereza ku mateka no kwibuka ko ubumwe bwacu ari bwo buduha imbaraga zo gutsinda.</p>
<p>Yagize ati “Uyu munsi turibuka ku nshuro ya 26 abacu bazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, mu gihe igihugu cyacu n’isi byose biri mu bihe bikomeye. Uyu mwanya udufashe gutekereza  ku mateka yacu tunibuka ko ubumwe bwacu ari bwo buduha imbaraga zo gutsinda”.</p>
<p>Aurore Mimosa Munyangaju, Minisitiri wa Siporo, we yagize ati “Muri ibi bihe bikomeye twibuka ku nshuro ya 26 abacu bazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, twifatanyije n’Abanyarwanda muri rusange cyane cyane abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi. Aho bari hose tubashishikariza kwibuka twiyubaka”.</p>
<p>Louise Mushikiwabo, Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango w’Ibihugu bivuga Igifaransa (Francophonie), yagize ati “Bagerageje kudutaba ntibari bazi ko turi imbuto. Kuri iyi tariki ya karindwi Mata, twibuke Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994”.</p>
<p>Bamporiki Edouard, Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Umuco n’Urubyiruko, mu butumwa bwe yasabye Abanyarwanda kwimika ukuri, kuko gukiza.</p>
<p>Yagize ati“ Ibyago bikomeye umuntu atitera ni ukubyarwa n’umugizi wa nabi. Kwitandukanya n’ikibi cye ni urugamba utatsindwa. Uko tutarambirwa kuryama no kubyuka, kwica inyota n’isari, ni ko tutazarambirwa kuganira ku mateka yacu. Twimike ukuri, kuko kurakiza. Twibuke kwiyubaka, u Rwanda rweme”.</p>
<p>Dr. Valentine Uwamariya, Minisitiri w’Uburezi yagize ati “Nihanganishije imiryango yose y’ababuze ababo muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, cyane abari abarimu n’abanyeshuri. Dukomeze kubazirikana kandi duharanira kwirinda icyakongera kuzana amacakubiri muri twe”.</p>
<p>Dr. Vincent Biruta, Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane, yagize ati “Mu gihe igihugu cyacu cyibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, dufashe uyu mwanya  wo gushimira abafatanyabikorwa n’inshuti zacu bagiye batwoherereza ubutumwa budukomeza. Ni igikorwa nyakuri kigaragaza Ubumuntu, Reka twibuke twiyubaka”.</p>
<p>Mu butumwa bunyuranye, Ambasaderi Olivier Nduhungirehe, wari Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga yatanze, yagarutse ku ngaruka za Jenoside yakorewe Abatutsi mu rwego rwa Siporo.</p>
<p>Yagize ati “Muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka wa 1994, mu mupira w’amaguru Abanyarwanda babuze abakinnyi benshi, abayobozi mu mupira w’amaguru ndetse n’abanyamakuru b’imikino tutibagiwe n’abafana.</p>
<p>FERWAFA n’amakipe yose akina muri Shampiyona y’u Rwanda ibabajwe n’izo nzirakarengane zishwe, yihanganishije n’ababuze ababo muri Jenoside”.</p>
<p>Uwo muyobozi yatanze urugero kuri Kalinda Viateur, nk’urugero rwiza mu Rwanda mu banyamakuru ba siporo, aho yemeza ko atazigera amwibagirwa na rimwe.</p>
<p>John Rwangombwa, Guverineri wa Banki nkuru y’u Rwanda, ati “Mu kwibuka inzirakarengane zazize Jonoside yakorewe Abatutsi mu mwaka wa 1994, amateka nk’aya afasha igihugu akagiha umurongo mu kwiyubaka, natwe akaduha icyizere cy’imibereho myiza y’ejo hazaza”.</p>
<p>Isabelle Kalihangabo, Umunyamabanga Mukuru wungirije w’Urwego rw’Igihugu rw’Ubugenzacyaha (RIB), yagize ati “Mu kwibuka mwe mwishwe muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, mwe mwishwe muzira uko mutahisemo kuvuka, ntimuzigera na rimwe muva mu mitima yacu, ntimuzava mu mitwe yacu no mu mibereho ya buri munsi y’igihugu cyacu”.</p>
<p>Dr. Monique Nsanzabaganwa, Guverineri wungirije wa Banki Nkuru y’Igihugu, mu butumwa yatanze asubiza uwari wanditse uko Rugamba n’umugore we bakundaga igihugu cyabo, yagize ati “Rugamba yaririmbye impinja ntizigapfe ziranga zirashira, na we aricwa n’abe benshi bazizwa uko Imana yabaremye”.</p>
<p>Ubwo ni bumwe mu butumwa bw’abayobozi batandukanye mu nzego nkuru z’igihugu, bwagarukaga ku kwifatanya n’Abanyarwanda muri ibi bihe byo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/perezida_kagama_na_madame_jeannette_kagame.jpg"
				length="156172"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Belgique: Mazina Deogratias aratubwira uburyo Abanyarwanda bahuje Kwibuka no kwirinda COVID-19</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amashusho/kt-tv/article/belgique-mazina-deogratias-aratubwira-uburyo-abanyarwanda-bahuje-kwibuka-no-kwirinda-covid-19</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amashusho/kt-tv/article/belgique-mazina-deogratias-aratubwira-uburyo-abanyarwanda-bahuje-kwibuka-no-kwirinda-covid-19</guid>

		<dc:date>2020-04-09T12:48:54Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				KT TV
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Belgique: Mazina Deogratias aratubwira uburyo Abanyarwanda bahuje Kwibuka no kwirinda COVID-19</h1>

			

			

			<iframe width="100%" height="402" src="//www.youtube.com/embed/OZZJqrqfr0o" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ifoto-50.jpg"
				length="58515"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>#Kwibuka26: Gihamya z'uko Politiki ya Parimehutu n'iya MRND zari zigamije kurimbura Abatutsi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amashusho/kt-tv/article/kwibuka26-gihamya-z-uko-politiki-ya-parimehutu-n-iya-mrnd-zari-zigamije-kurimbura-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amashusho/kt-tv/article/kwibuka26-gihamya-z-uko-politiki-ya-parimehutu-n-iya-mrnd-zari-zigamije-kurimbura-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-04-09T10:12:11Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				KT TV
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu kiganiro cyabimburiye ibindi muri gahunda yo Kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi, Dr Bizimana yagaragaje gihamya zerekana uburyo Politiki ya Leta ya Kayibanda yari ishingiye ku&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>#Kwibuka26: Gihamya z&#8217;uko Politiki ya Parimehutu n&#8217;iya MRND zari zigamije kurimbura Abatutsi</h1>

			

			

			<iframe width="100%" height="402" src="//www.youtube.com/embed/2Imnulb4GGc" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/bizimana_cnlg-2.jpg"
				length="72438"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Abakinnyi ba Arsenal barimo David Luiz na Lacazette bifatanyije n'Abanyarwanda mu Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abakinnyi-ba-arsenal-barimo-david-luiz-na-lacazette-bifatanyije-n-abanyarwanda-mu-kwibuka-jenoside-yakorewe-abatutsi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/abakinnyi-ba-arsenal-barimo-david-luiz-na-lacazette-bifatanyije-n-abanyarwanda-mu-kwibuka-jenoside-yakorewe-abatutsi</guid>

		<dc:date>2020-04-09T09:43:46Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Sports</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Sammy Imanishimwe
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Bamwe mu bakinnyi b’ikipe ya Arsenal yo mu Bwongereza, bohereje ubutumwa bwo kwifatanya n’Abanyarwanda mu kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi. 

 David Luiz uheruka mu Rwanda mu&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abakinnyi ba Arsenal barimo David Luiz na Lacazette bifatanyije n’Abanyarwanda mu Kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134117 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="52" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/david_luiz_2-2.jpg' width="640" height="427" alt="David Luiz (ubanza iburyo), ubwo aheruka mu Rwanda" title="David Luiz (ubanza iburyo), ubwo aheruka mu Rwanda" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>David Luiz (ubanza iburyo), ubwo aheruka mu Rwanda</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Bamwe mu bakinnyi b’ikipe ya Arsenal yo mu Bwongereza, bohereje ubutumwa bwo kwifatanya n’Abanyarwanda mu kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>David Luiz uheruka mu Rwanda mu mwaka ushize muri gahunda ya #VisitRwanda, ni we urangaje imbere abandi bakinnyi b’ikipe ya Arsenal mu butumwa bwo kwifatanya n’Abanyarwanda muri ibi bihe bibuka ku nshuro ya 26, Jenoside yakorewe Abatutsi mu mwaka wa 1994.</p>
<p>Mu butumwa  bwoherejwe mu buryo bw’amashusho, David Luiz avuga ko yanabashije kubona umwanya wo kumenya amateka y’u Rwanda, ubwo yasuraga urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali ruherereye ku Gisozi.</p>
<p>Yagize ati “Muraho nshuti n’umuryango wo mu Rwanda, twifatanyije na mwe mu kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi. Ntekereza ko nabonye umwanya wo kumva neza ibyerekeye iki gihugu n’amateka yacyo ubwo najyaga ku Rwibutso.  Ku bw’ibyo, buri wese wo muri Arsenal, buri gihe ahora abazirikana kuko turi umuryango umwe. Imana ibahe umugisha kandi  tuzubaha iyi minsi iteka ryose”.</p>
<p>Umwongereza Reiss Nelson, nawe mu butumwa bwe bwo kwifatanya n’Abanyarwanda mu kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, we ashima ubutwari bw’Abanyarwanda ndetse n’ishyaka bagira.</p>
<div class='spip_document_134118 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="106" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/alexandre_lacazette.jpg' width="700" height="393" alt="Alexandre Lacazette, na we yifatanyije n'Abanyarwanda kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi" title="Alexandre Lacazette, na we yifatanyije n'Abanyarwanda kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Alexandre Lacazette, na we yifatanyije n&#8217;Abanyarwanda kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umunya-Espagne Pablo Mari waguzwe na Arsenal muri Mutarama 2020 avuye muri Flamengo yo muri  Brazil, we ubutumwa bwe, ni ubwo kwishimira intambwe Abanyarwanda bateye bakongera kuba umwe nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994.</p>
<p>Undi mukinnyi watanze ubutumwa ni rutahizamu w’umufaransa Alexandre  Lacazette, uvuga ko ikipe ya Arsenal yishimira kuba umufatanyabikorwa n’igihugu cy’u Rwanda, akanishimira n’impnduka z’u Rwanda mu iterambere.</p>
<p>Yagize ati “Nk’ikipe ya Arsenal, dutewe ishema no gukorana n’u Rwanda no kwibonera impinduka zihambaye igihugu cyagezeho”.</p>
<p><strong>Umva ubutumwa bw&#8217;abakinnyi ba Arsenal bifatanyije n&#8217;Abanyarwanda mu #Kwibuka26</strong></p>
<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">&#127909; <a href="https://twitter.com/Arsenal?ref_src=twsrc%5Etfw">@Arsenal</a>: &quot;We stand with you to remember the Genocide against the Tutsi...we are one family.&quot;<br>—<a href="https://twitter.com/davidluiz?ref_src=twsrc%5Etfw">@DavidLuiz</a> <a href="https://twitter.com/ReissNelson9?ref_src=twsrc%5Etfw">@ReissNelson9</a> <a href="https://twitter.com/PabloMV5?ref_src=twsrc%5Etfw">@PabloMV5</a> <a href="https://twitter.com/LacazetteAlex?ref_src=twsrc%5Etfw">@LacazetteAlex</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Kwibuka26?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Kwibuka26</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Rwanda?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Rwanda</a> <a href="https://t.co/YiZsJfI157">pic.twitter.com/YiZsJfI157</a></p>
<p>&mdash; Visit Rwanda (@visitrwanda_now) <a href="https://twitter.com/visitrwanda_now/status/1247924077488209921?ref_src=twsrc%5Etfw">April 8, 2020</a></p>
</blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/david_luiz_2-2.jpg"
				length="128687"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Kutagera aho abacu baruhukiye biratuvuna ariko turihangana - Abarokotse Jenoside</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kutagera-aho-abacu-baruhukiye-biratuvuna-ariko-turihangana-abarokotse-jenoside</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/kutagera-aho-abacu-baruhukiye-biratuvuna-ariko-turihangana-abarokotse-jenoside</guid>

		<dc:date>2020-04-09T06:19:28Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Jean Claude Munyantore
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 bavuga ko kuba batabasha kugera ku nzibutso ngo bunamire ababo bibavuna, ariko ngo barabyihanganira bakabibukira aho bari kuko bagomba kwirinda&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Kutagera aho abacu baruhukiye biratuvuna ariko turihangana - Abarokotse Jenoside</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134114 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="97" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwibutso_rwa_nyange.jpg' width="1280" height="853" alt="Urwibutso rwa Nyange, rwubatse kuri Paruwasi mu rwego rwo guha icyubahiro abasenyeweho kiliziya" title="Urwibutso rwa Nyange, rwubatse kuri Paruwasi mu rwego rwo guha icyubahiro abasenyeweho kiliziya" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urwibutso rwa Nyange, rwubatse kuri Paruwasi mu rwego rwo guha icyubahiro abasenyeweho kiliziya</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ibi barabivuga mu gihe u Rwanda ruri mu cyumweru cy’icyunamo mu rwego rwo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, ibikorwa byo kwibuka bikaba bitarimo kuba nk’uko bisanzwe kubera icyorezo cya Covid-19 cyugarije u Rwanda n’isi muri rusange, ari byo bituma abantu batagera ahashyinguye ababo.</p>
<p>Ibyo ariko ngo ntibibuza abarokotse Jenoside kwibuka ababo nubwo bitaboroheye, kuko bavuga ko ntawabura uko yibuka uwo yakundaga, nk’uko Mujawamariya Eugénie warokokeye mu Karere ka Kayonza abisobanura.</p>
<p>Agira ati “Birakomeye kuba muri iki gihe tutabasha kugera aho abacu bashyinguye, nkanjye abanjye bashyinguye i Kiziguro n’i Mukarange. Najyagayo nkabunamira kimwe n’abandi bishwe rumwe, ariko ubu ntibikunda kubera icyorezo cya Coronavirus, gusa ntiturekeraho kubatekereza”.</p>
<div class='spip_document_134115 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="105" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwibutso_rwa_mukarange.jpg' width="700" height="525" alt="Ku rwibutso rwa Mukarange, hamwe mu ho Mujawamariya Eug&#233;nie yajyaga ajya kwibukira abe mu bihe bisanzwe" title="Ku rwibutso rwa Mukarange, hamwe mu ho Mujawamariya Eug&#233;nie yajyaga ajya kwibukira abe mu bihe bisanzwe" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ku rwibutso rwa Mukarange, hamwe mu ho Mujawamariya Eugénie yajyaga ajya kwibukira abe mu bihe bisanzwe</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Erega ubundi uwawe aho yaba ari hose aguhora ku mutuma, ntiwarara na rimwe utamwibutse. Ikindi ubu dukurikira ibiganiro kuri radiyo na televiziyo, tukumva ubuhamya bw’abarokotse, tukumva abayobozi baduhumuriza bityo tukumva turi kumwe n’abacu, cyane ko natwe tugomba kwirinda icyo cyorezo”.</p>
<p>Uwo mubyeyi akomeza avuga ko Leta y’u Rwanda ikunda abaturage bayo, ari yo mpamvu bagomba kuyumvira bakaguma mu rugo kugira ngo barinde ubuzima bwabo.</p>
<p>Fontaine Abraham, wo mu Karere ka Nyaruguru, na we  avuga ko uburyo bwo kwibuka bugoye muri iki gihe cya Guma mu rugo, gusa ngo we na bagenzi be bahuje ikibazo biyambaza ikoranabuhanga rya telefone n’ibindi bikabafasha.</p>
<p>Ati “Icyo dukora muri iki gihe tugomba kuguma mu rugo, twifashisha telefone cyane cyane izi zigezweho tugakora imbuga za Whatsapp tukaba ari ho tuganirira twibukiranya amateka yacu. Twoherezanya indirimbo zo kwibuka tukumva tuguwe neza nubwo byari kuba byiza hatari iki cyorezo tugahura tukajya kunamira abacu”.</p>
<div class='spip_document_134116 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="103" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/kibeho_genocide_memorial_site.jpg' width="700" height="525" alt="Ku rwibutso rwa Kibeho, hamwe mu ho abatuye n'abavuka muri Nyaruguru bajya kwibukira mu bihe bisanzwe" title="Ku rwibutso rwa Kibeho, hamwe mu ho abatuye n'abavuka muri Nyaruguru bajya kwibukira mu bihe bisanzwe" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ku rwibutso rwa Kibeho, hamwe mu ho abatuye n&#8217;abavuka muri Nyaruguru bajya kwibukira mu bihe bisanzwe</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Ikindi hano i Nyaruguru hari bamwe muri twebwe bahimba indirimbo zo kwibuka, wakumva umuntu uzi aririmba agaruka ku mateka y’abantu azi nawe uzi, avuga imisozi y’iwacu ukumva nibura uraruhutse. Ni ubwo buryo tubikoramo kandi tukumva biraduhumuriza, kandi tukubahiriza amabwiriza Leta yashyizeho yo kwirinda Covid-19, kuko tuzi ko Leta yacu idukunda”.</p>
<p>Fontaine akomeza avuga ko Abatutsi b’i Nyaruguru ahanini biciwe ahitwa Karama, Nshili, ahitwa Busanze, Kibeho ndetse na Cyahinda, aho hose ngo akaba ari ho bajyaga bajya kwibukira ababo bishwe muri Jenoside.</p>
<p>Kuba rero batabasha kujyayo ngo ni ibintu bibagora ariko bakabyihanganira kubera ikibazo gihari.</p>
<p>Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa CNLG, Dr Bizimana Jean Damascène, ubwo yari mu kiganiro cyanyuze ku maradiyo atandukanye, yongeye gusaba abarokotse gukomeza kwibukira mu ngo zabo.</p>
<p>Ati “Turi mu bihe bidasanzwe byo kwirinda icyorezo, uburyo bwo kucyirinda ni uguhama imuhira. Twemere twibukire mu ngo, indabo uwashaka yazitegura, akagira ahantu azirambika mu rugo hakaba ahantu yibukira abe, icyorezo nikirangira ashobora kuzajya ku nzibutso ariko ubu twemere ibyo amabwiriza yo kurwanya icyo cyorezo avuga, nitugitsinda tuzaba duhesheje icyubahiro abacu”.</p>
<p>Perezida wa Repubulika Paul Kagame, na we ubwo yatangizaga icyumweru cy’icyunamo ku wa kabiri tariki 7 Mata 2020, yagize ati “Ibihe turimo bidasanzwe ntibishobora kutubuza inshingano yo kwibuka no guha icyubahiro abo twabuze no gukomeza abarokotse, hahindutse uburyo bw’ibikorwa gusa”.</p>
<p>Kwibuka ku nshuro ya 26 bizakomeza kubera mu ngo, ariko ibiganiro bitandukanye bijyanye n’icyo gikorwa bizakomeza kunyura ku maradiyo na televiziyo bitandukanye ndetse no ku mbuga nkoranyambaga.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/urwibutso_rwa_nyange.jpg"
				length="227757"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Amadini n'amatorero akwiye gukomeza komora ibikomere by'abayoboke - Dr. Nyamutera</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/amadini-n-amatorero-akwiye-gukomeza-komora-ibikomere-by-abayoboke-dr-nyamutera</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/amadini-n-amatorero-akwiye-gukomeza-komora-ibikomere-by-abayoboke-dr-nyamutera</guid>

		<dc:date>2020-04-08T09:44:41Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Charles Ruzindana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Umuyobozi w’Umuryango Rabagirana Ministries Rev Dr Joseph Nyamutera, aratangaza ko nubwo insengero zifunze kubera icyorezo cya Coronavirus, amadini n’amatorero akwiye gukomeza ibikorwa byo komora&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Amadini n’amatorero akwiye gukomeza komora ibikomere by’abayoboke - Dr. Nyamutera</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134084 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="58" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rabagirana-2.jpg' width="700" height="466" alt="Dr. Joseph Nyamutera, Umuyobozi wa Rabagirana Ministries" title="Dr. Joseph Nyamutera, Umuyobozi wa Rabagirana Ministries" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Dr. Joseph Nyamutera, Umuyobozi wa Rabagirana Ministries</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Uyu muyobozi asanga abantu badakwiye guheranwa n’ingaruka z’icyorezo cya COVID-19 maze  ngo bibabuze inshingano ikomeye yo kubungabunga no  komora ibikomere by’abarorokotse Jenoside.</p>
<p>Mu kiganiro yagiranye n’itangazamakuru, umuyobozi wa Rabagirana Ministries yavuze ko nubwo COVID-19 ari icyorezo cyugarije isi ndetse n’u Rwanda muri rusange, gahunda zo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi zidakwiye kwibagirana.</p>
<p>Avuga ko uko amadini ashishikariye gukoresha uburyo bushya bwo kwiyegereza intama binyuze ku mbuga nkoranyambaga, ari na ko ubutumwa bw’ihumure  bukwiye gukwirakwizwa hifashishijwe uburyo bushya bwifashisha ikoranabuhanga.</p>
<p>D.r Nyamutera kandi avuga ko abantu bakwiye no guhumuriza abandi hifashishijwe kuremera abantu mu buryo bw’ikoranabuhanga, akavuga ko abakiristu n’abandi bose bemera Imana bakwiye kwita ku miryango yarokotse Jenoside by’umwihariko baboherereza nk’mafaranga kuri mobile money cyangwa tigo cash n’ubundi buryo, mu rwego rwo kugirango bumve ko batari bonyine muri ibi bihe bya COVID-19 ndetse byahuriranye no kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Uyu muyobozi kandi yibutsa abantu kubwira abarokotse amagambo abakomeza imitima.</p>
<p>Dr. Nyamutera yavuze ko umuryango ahagararariye urajwe ishinga no gufasha umuryango Nyarwanda gukira ibikomere ndetse no kugira umutima ukize, bityo ko ku bufatanye  n’amadini n’amatorero uzakomeza gushyira imbaraga muri ibi bikorwa.</p>
<p>Avuga kandi ko na bo hari icyo nk’umuryango bazagenera imiryango itishoboye mu rwego rwo guhagararana na bo muri ibi bihe bya COVID-19.</p>
<p>Muri uyu mwaka kandi, avugako Rabagirana Ministries imaze igihe ihugura abantu benshi baturutse hirya no hino ku isi, aho baza mu Rwanda buri mwaka bagahugurwa ariko nanone bakigira ku Rwanda ku ntambwe imaze guterwa mu rugendo rw’isanamitima.</p>
<p>Ku bufatanye n’Akarere ka Kicukiro kandi ,uyu muryango uvuga ko uri gukora iyo bwabaga kugira ngo Aka karere kazagire amanota meza mu bijyanye n’isanamitima, ubumwe n’ubwiyunge.</p>
<p>Rabagirana Ministries ni umuryango wa gikirisitu ukora ibikorwa by’isanamitima, ubumwe n’ubwiyunge ndetse no guteza imbere abaturage. Umaze imyaka irenga 15 ufasha Abanyarwanda ndetse n’abanyamahanga mu bikorwa by’isanamitima n’ubwiyunge.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rabagirana-2.jpg"
				length="59910"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Ubutumwa bw'abayobozi bakomeye ku isi bifatanyije n'u Rwanda mu #Kwibuka26</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubutumwa-bw-abayobozi-bakomeye-ku-isi-bifatanyije-n-u-rwanda-mu-kwibuka26</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/ubutumwa-bw-abayobozi-bakomeye-ku-isi-bifatanyije-n-u-rwanda-mu-kwibuka26</guid>

		<dc:date>2020-04-08T08:22:39Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Gentil Gedeon Ntirenganya
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu gihe u Rwanda n’isi yose bibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, abantu bakomeye barimo abakuru b’ibihugu na za guvernoma, imiryango mpuzamahanga n’ibigo&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Ubutumwa bw’abayobozi bakomeye ku isi bifatanyije n’u Rwanda mu #Kwibuka26</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134078 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="99" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/antonio-guteres_ok.jpg' width="700" height="389" alt="Umunyamabanga Mukuru wa Loni, Antonio Guterres yifatanyije n'Abanyarwanda Kwibuka ku nshuro ya 26" title="Umunyamabanga Mukuru wa Loni, Antonio Guterres yifatanyije n'Abanyarwanda Kwibuka ku nshuro ya 26" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Umunyamabanga Mukuru wa Loni, Antonio Guterres yifatanyije n&#8217;Abanyarwanda Kwibuka ku nshuro ya 26</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Umuryango w’Abibumbye, ni rwo rwego rukomeye kurusha izindi, rwafashe iya mbere mu kwifatanya n’Abanyarwanda kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Mu gitondo cyo ku itariki ya 7 Mata 2020, Umunyamabanga Mukuru w’uyu muryango, Antonio Guterres, yagaragaye mu mashusho agira ati “Uyu munsi turibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda, igihe abarenga miliyoni y’Abatutsi bishwe mu minsi 100 gusa.</p>
<p>Abicwaga bari Abatutsi hamwe n’abandi batari bashyigikiye Jenoside. Uyu munsi, turunamira abishwe, tukanigira ku barokotse babashije kugira imbaraga zo kwiyunga no kugarura amahoro”.</p>
<p>Yakomeje agira ati “Ntidushobora kwemera ko ayo marorerwa yakongera. Tugomba kuvuga Oya ku mvugo zihembera urwango n’ubugizi bwa nabi. Tugomba kwanga itonesha iryo ari ryo ryose, tugashyira imbere gukunda igihugu no kukirinda.</p>
<p>Dukwiye kwibuka ko twese turi umuryango umwe w’abantu dusangiye umubumbe umwe, kandi bizadufasha kwivana mu byago byinshi duhura na byo uhereye kuri COVID-19 kugera ku ihindagurika ry’ikirere.</p>
<p>Uhereye kuri Jenocide, u Rwanda rwagaragaje ko rushobora kugira imbaraga zo gukira no kubaka umuryango ukomeye”.</p>
<p>Antonio Guterres kandi yavuze ko mu gihe isi iri gushyira imbaraga mu ntego z’iterambere rirambye, abatuye isi bakwiye gufatira isomo ku Rwanda.</p>
<p>Abayobozi ba Ethipia na bo bagaragaje ko bifatanije n’u Rwanda muri ibi bihe byo kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<div class='spip_document_134079 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="46" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/pk-and-abiy_ahmed_ok.jpg' width="700" height="466" alt="Dr. Abiy Ahmed, ari kumwe na Parezida Kagame" title="Dr. Abiy Ahmed, ari kumwe na Parezida Kagame" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Dr. Abiy Ahmed, ari kumwe na Parezida Kagame</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Minisitiri w’Intebe wa Ethipia, Dr. Abey Ahemed, yanditse kuri Twittwe agira ati “Nifatanyije n’abaturage b’Abanyarwanda ndetse n’umuvandimwe wannjye Paul Kagame mu gihe mwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside.</p>
<p>Ni abaturage bavuye mu mwijima bagashyiraho ubumwe, izuka n’imbabazi. Iyo ni intwaro yadufasha twese kurenga ibibazo turimo uyu munsi”.</p>
<p>Madame Sahle-Work Zewde, Prezida wa mbere w’umugore uyoboye Ethiopia, yagize ati “Ibyabaye ku Rwanda ari yo Jenoside yakorewe Abatutsi mu myaka 26 ishize, byagaragaje ikibi abantu bashobora gukora.</p>
<div class='spip_document_134080 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="40" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/rwanda_ethiopia_kigali_today.jpg' width="700" height="527" alt="Sahle-Work Zewde, Perezida wa Ethiopia" title="Sahle-Work Zewde, Perezida wa Ethiopia" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Sahle-Work Zewde, Perezida wa Ethiopia</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ni amahirwe kuri twebwe nk’Abanyafurika ko twakwigira kuri icyo gihugu uyu munsi. Nta mwanya w’ingengabitekerezo muri Afurika twifuza”.</p>
<p>Louise Mushikiwabo uyobora Umuryango wa Francophonie, we yagize ati “Bagerageje kudutaba, ariko ntabwo bigeze bamenya ko twari imbuto.</p>
<p>Uyu munsi w’itariki 7 Mata, mureke twibuke Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994”.</p>
<div class='spip_document_134081 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="21" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ron_adam.jpg' width="700" height="700" alt="Ambasaderi Ron Adam" title="Ambasaderi Ron Adam" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Ambasaderi Ron Adam</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ron Adam, ni Ambassaderi wa Israel mu Rwanda. Yagize ati “Ambasade ya Israel mu Rwanda, yifatanije n’Abanyarwanda kwibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994. Turasengera ubugingo bw’izo nzirakarengane no komora ibikomere by’abayirokotse. Ntibizongere”.</p>
<p>Israel, nacyo ni igihugu cyabayemo Jenoside yakorewe Abayahudi, aho abarenga milioni esheshatu bishwe  mu gihe cy’intambara ya kabiri y’isi.</p>
<p>Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika, washyize ubutumwa kuri Twitter, uvuga ko hamwe na nyakubahwa Mussa Faki Mahmat, Perezida wa Komisiyo y’uyu murynago, yifatanyije n’Abanyarwanda kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi, avuga ko umunsi w’itariki 7 Mata, ari umunsi wahariwe kwibuka Jenocide yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Moussa Faki Mahmat, na we yashyize ubutumwa ku rukuta rwe bwite rwa Twitter agira ati “Mu gihe twibuka, mu bumwe no kwiyubaka, tugomba kongera imbaraga zo kurwanya ingengabitekerezo ya Jenoside, kuyihakana n’umuco wo kudahana”.</p>
<div class='spip_document_134082 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/faki_mahamat.jpg' width="700" height="442" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Charles Micheal uyobora Komisiyo y’Umuryango w’Ubumwe bw’Uburayi, na we yifatanyije n’Abanyarwanda mu gutangiza icyumweru cy’icyunamo.</p>
<p>Yagize ati “Uyu ni umunsi twibuka ku nshuro ya 26 Jenoside yakorewe Abatutsi. Turunamira ababuze ubuzima bwabo muri icyo gihe cy’umwijima w’amateka. Twifatanije na Guverinoma ndetse n’abaturage b’u Rwanda muri ibi bihe byo kwibuka”.</p>
<p>James Mountain Inhofe, Senateri wo mu ishyaka ry’Abarepubulikani muri Leta zunze ubumwe za Amerika uhagarariye Intara ya Oklahoma, yagize ati “Mfatanyije n’u Rwanda hamwe n’isi yose guha icyubahiro inzirakarengane zazize Jenoside yakorewe Abatutsi.</p>
<p>Umwaka ushize, nagize amahirwe yo gusura zimwe mu nzibutso mbunamira nshyiraho indabo”.</p>
<p>Uyu musenateri, aheruka mu Rwanda muri 2018 avuga ko aje mu Rwanda mu rwego rwo kurushaho kunoza umubano n’u Rwanda, aho yagaragaje ko mu Burayi bafite u Bwongereza nk’inshuti ikomeye ya Amerika naho muri Afrika bakagira u Rwanda.</p>
<p>Mu mwaka wa 2019, yagarutse mu Rwanda aje kwifatanya n’Abanyarwanda mu isengesho rya National Breakfast Prayer, abonana na Perezida Paul Kagame, anavuga ko u Rwanda rwahindutse mu buryo bw’igitangaza.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/antonio-guteres_ok.jpg"
				length="71375"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Nta mpamvu n'imwe yatuma twumva ko twatsindwa -Prof. Dusingizemungu</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/nta-mpamvu-n-imwe-yatuma-twumva-ko-twatsindwa-prof-dusingizemungu</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/kwibuka/article/nta-mpamvu-n-imwe-yatuma-twumva-ko-twatsindwa-prof-dusingizemungu</guid>

		<dc:date>2020-04-08T05:33:05Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Kwibuka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Servilien Mutuyimana
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Kwibuka26
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Ubuyobozi bw’Umuryango uharanira inyungu z’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994 (Ibuka), buremeza ko nta mpamvu n’imwe yatuma Abanyarwanda bumva ko batsindwa, nyuma y’ubuzima&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Nta mpamvu n’imwe yatuma twumva ko twatsindwa -Prof. Dusingizemungu</h1>

			

			

			<div class='spip_document_134074 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="54" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/prof_jp_dusingizemungu.png' width="700" height="397" alt="Prof. Jean Pierre Dusingizemungu, Umuyobozi wa IBUKA" title="Prof. Jean Pierre Dusingizemungu, Umuyobozi wa IBUKA" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Prof. Jean Pierre Dusingizemungu, Umuyobozi wa IBUKA</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ni mu kiganiro cyatambutse kuri Radiyo na Televisiyo by’igihugu n’ibindi bitangazamakuru binyuranye mu Rwanda, ku mugoroba wo ku itariki 07 Mata 2020, ikiganiro cyari gikubiyemo ubutumwa bwa IBUKA, n’ibitekerezo-nama ku buryo bwo kwibuka mu bihe bidasanzwe.</p>
<p>Ubwo yabazwaga ikibazo ku mibereho w’abacitse ku icumu muri ibi bihe bidasanzwe, Prof. Dusingizemungu Jean Piere, Umuyobozi wa Ibuka, yasubije ko atabona impamvu n’imwe yatuma bumva ko batsindwa nyuma y’ibihe bibi banyuzemo.</p>
<p>Agira ati “Ngusubize mu buryo bworoshye? Nta mpamvu n’imwe mbona yatuma twumva ko twatsindwa. Icyo cyumvikane nta mpamvu n’imwe. Twe gukangwa na Coronaviras, Coronavirus se… bibaza ko ibyo abantu banyuzemo iminsi ijana, impiri, amasasu, imipanga ibatema, biruka bashushubikanywa nta nararibonye abantu bavanyemo!</p>
<p>Duhe agaciro iyo nararibonye uyu mwanya utubere n’umwanya wo guhimba n’ibindi tutabonaga kubera ko turi mu kazi hirya hono”.</p>
<p>Arongera ati “Dusuganye ubwenge n’ingufu z’ubushobozi twange gutsindwa, twagiye tugaragaza kenshi ko dutsinda, nta mpamvu yo kutagendera kuri iyo nararibonye”.</p>
<p>Mu butumwa uwo muyobozi wa IBUKA yakomeje gutanga muri ibi bihe byo kwibuka, yabanje gushimira Perezida wa Repubulika watanze ubutumwa bwo gukomeza Abarokotse Jenoside, anabibutsa kumva neza ko kwibuka ari ihame rikomeye bagomba gukurikiza.</p>
<p>Ubutumwa yafashe ko ari impamba ikomeye izatuma Abanyarwanda banyura muri ibi bihe byo kwibuka mu buryo budasanzwe kubera icyorezo cya Coronavirus, hakurikizwa amabwiriza atangwa na Minisiteri y’ubuzima.</p>
<p>Prof. Dusingizemungu, yavuze ko igisumbya ingufu urupfu, ari ukubana ubuziraherezo n’abishwe no kugendera ku byiza bari bafite, n’imigambi myiza bari bafitiye igihugu.</p>
<p>Yavuze ko kuba kwibuka bigiye kubera mu ngo no mu bihe bikomeye byo kwirinda Coronavirus, bidateye impungenge, ahubwo ko bizatanga umwanya uhagije wo kuganira n’abana no gutaramira abazize Jenoside.</p>
<div class='spip_document_134076 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="63" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/prof_dusingezemungu_jp.jpg' width="700" height="497" alt="Prof. Dusinizemungu avuga ko Abanyarwanda badakwiye gutsindwa" title="Prof. Dusinizemungu avuga ko Abanyarwanda badakwiye gutsindwa" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Prof. Dusinizemungu avuga ko Abanyarwanda badakwiye gutsindwa</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati “Dufite ihame ryo kwibuka no gukomera ku buzima, ni na bwo turi kurwanaho kandi iryo turifata vuba. Ibikorwa binyuranye tuzakorera mu rugo, bizaba byoroshye kuko tuzaba dufite umwanya wo kuganira n’abana, kuganira ku bacu no kubataramira.</p>
<p>Dufite umwanya n’uzabishobora azacane buji, turirimbire abacu, tubavuge mu mazina twibukiranye imigambi bari bafitiye igihugu n’uko bagikundaga”.</p>
<p>Umuyobozin wa IBUKA kandi yavuze ko ibisobanuro bazajya batanga mu biganiro binyuranye ku birebana na Jenoside, ko byakorwa mu rurimi bose bumva, bahuriza hamwe ibitekerezo barwanya n’ibihuha by’abarwanya igihugu, kandi bafatanya no mu rwego rwo gufasha uwahungabana.</p>
<p>Yavuze kandi ko muri iki gihe kwibuka bibera mu ngo, ari umwanya wo gutegura abana no kubafasha kumva neza amateka ya Jenoside no kumva ibiriho kandi babatoza kubana n’abandi.</p>
<p>Prof. Dusingizemungu yasabye ko mu gihe ikibazo cy’icyorezo cya Coronavirus kizaba gishize, byaba umwanya mwiza wo kongera ingufu mu byo bakora, bafata umwanya wo kujya n’aho bakomoka mu rwego rwo kubyaza umusaruro ubutaka basigiwe n’ababyeyi babo.</p>
<p>Ati “Niba tudafite ubushobozi bwo gukoresha ariya masambu, tuzakoreshe rya hame ryo gufatanya tujye inama, hari abafite umwanya n’ubushobozi bwo kuyabyaza umusaruro, dushake abadufasha gukora amasezerano atwungukira twese, hanyuma twiteze imbere tunateza imbere igihugu”.</p>
<p>Yavuze ko hamaze gutangizwa ubukangurambaga bwiswe “Solidaire pas solitaire”, aho abantu bagomba no kurangwa n’ubufatanye aho kwigunga kugira ngo abacitse ku icumu na bo bagire icyo bafasha abandi Banyarwanda, yihanganisha n’abari gutakaza ababo kubera Coronavirus, aho yavuze ko muri icyo gihe kibakomereye bagenerwa ubutumwa bwo kwiyubakamo icyizere.</p>
<p>Yasabye ko muri iki gihe cyo kwibukira mu ngo, bizaba n’umwanya mwiza wo kwandika ibitabo by’amateka, abandi bahimbe indirimbo zigaragaza amateka ya Jenoside.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/prof_dusingezemungu_jp.jpg"
				length="63670"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>



</channel>

</rss>
