Abaturutse muri Kivu y’Epfo basuye Mutobo n’Urwibutso rwa Kigali, biyemeza gusakaza amahoro
Mu Kigo cya Mutobo giherereye mu Karere ka Musanze, hakiriwe abashyitsi 120 baturutse muri Kivu y’Amajyepfo muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, barimo abayobozi b’amadini n’abakuru b’imiryango gakondo (Chefs Coutumiers), basobanurirwa byimbitse ukuri ku mutwe wa FDLR n’indi mitwe iyishamikiyeho ikorera mu mashyamba ya Congo, ndetse n’uruhare rw’u Rwanda mu kwakira abawuvamo no kubafasha gusubira mu buzima busanzwe.
Uru ruzinduko rugamije gufasha aba bashyitsi gusobanukirwa neza imiterere y’ibibazo biri mu Karere k’Ibiyaga Bigari, cyane cyane uruhare rw’imitwe yitwaje intwaro mu kudindiza amahoro n’umutekano, ndetse n’ingamba u Rwanda rwafashe mu kwakira abahoze muri iyo mitwe iyo batahutse.
Mu biganiro bahawe, bagaragarijwe uko abahoze muri FDLR bahabwa inyigisho zibafasha guhindura imyumvire, bagahugurwa gukora imyuga itandukanye ndetse bagahabwa ubufasha bubafasha kongera kwiyubaka no kubana neza n’abandi baturage.
Bamwe mu bahoze mu mutwe wa FDLR baganiriye n’aba bashyitsi, bababwira ubuzima babayemo mu mashyamba ya Congo, bavuga ko bwari ubuzima bwuzuyemo ubwicanyi, ubusahuzi n’ihohotera rikorerwa abaturage.
Demobe, Colonel Uwimana Alphonse yagize ati” Mu gihe twari mu bice bya Karehe twagiye dukora ibikorwa byo gutwika amashyamba kugira no kuyacana tugurisha amakara.
Twagiye dukora ibikorwa byo gucukura amabuye y’agaciro kugira ngo tugurishe tubone amafaranga yo kugura amasasu n’imbunda,ahongaho niho twaguraga ibikorwa tukagere za Nyamugali, tukagera za Mwenga aho abasirikare bajyaga guhiga inyamaswa zinyuranye kandi nabyo ntabwo byari byemewe kuko byabaga ari ukwangiriza ibidukikije bya Congo.
Hagiye haba ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro naho muri ibyo bice bya Mwenga naho tugamije kugura ibyo bikoresho by’intambara twifashishaga mu guhungabanya umutekano w’Abanyekongo.
Abantu bagiye bahiga inyamaswa mu bice bya Kaserero, mu mashyamba ya Ewabora, ndabizi ko harimo bamwe mu rimwe muhazi aho ngaho, mu mashyamba ya Sungwe nahandi n’ahandi.
Ibyo bikorwa rero bibi byakorwaga natwe na bakuru bacu ndetse na barumuna bacu kandi byabaga byarateguwe n’abayobozi bacu ba FDRL, ibyo rero byaratubabazaga arinayo mpamvu twahisemo kubireka tugatahuka mu Gihugu cyacu. Bityo tukaba twaratahutse twakirwa neza nk’abana babanyarwanda.
Bityo rero tuboneyeho kubasaba imbabazi kuko bimwe twarabikoze ibindi bikorwa n’abana bacu.”
Ni ubuhamya asangiye na mugenzi we Gilbert wagize ati”Nkuko bagenzi bange bantangiriye babivuga rero, ibyo bikorwa ndengakamere yicarubozo byabereye no mu gace ka Mwenga,Walongo,Fizi na Uvila.
Byaje kubabaza cyane cyane nko muri Mwenga mu gace bita Kitamba,Mosco, Kalingi, kakorokero, Cyitutu, aho hose abaturage bari bameze nabi kubera twebwe.Twigiraga mu mirima yabo imyaka yose tukayirya, ubutunzi batunze byose tukabubanyaga ugasanga Umuturage w’Umukongomani arateseka.
Wagaruka mu bice bya Kitwabaruzi, Kigogo,kashindaba,Birala- Kakwembe ukamanuka ukagera Murambi ya Ruwinja ugasanga amatungo yose twarayariye, umuturage akabura icyo atangira umwana ku ishuri ugasanga ubuzima bumeze nabi.twashyiraga amabariyeri mu bice bitandukanye kubujyo imodoka zavanga Bukavu zigana Kamiduga zageraga ahitwa Mudubwe imodoka itarabahaga amadorari 200 ntizahanyuraga ugasanga nabyo ari ukwica umuturage rubozo.”
Yakomeje avuga ko batemberaga bagera mu gace kaba Nyamulenge bamwe bakazira isura yabo bahawe na Nyagasani, bagatwikirwa, Rusisiro bitaga Kitoga,Mibunda,Kwitara na Katubwe Abanyamulenge barameneshejwe n’ibyabo biranyarwa.
Abahungiye za Sizi Baraka nabo bahuye n’ingorane zikomeye cyane kuko bahuye nabagize umutwe wa FDRL naba Mayi Mayi ugasanga nabo ubuzima burabayobeye ugasanga ni ikibazo gikomeye cyane ku buzima bw’umuturage w’Umukongomani.Avuga ko ibyo byose babifashwaga na Leta ya Congo ngo kuko ayo mayira yose batabashaga kuyamenya batagira ababayobora.
Akomeza agira ati”Ni yo mpamvu ngwe n’umuryango wange rero kubera ibyo bikorwa bibi ndenga kamere byakorwaga mu maso y’ubuyobzi bwa FDRL na Leta ya Congo barebera nafashe icyemezo cyo gutaha mu Gihugu cyambyaye ariho mudusanze kugira ngo dutange ubu buhamya imbere yanyu, akaba ari nayo mpamvu abatuye muri utwo duce navuze haruguru tubasabiye imbabazi mu ruhame kubera ibikorwa bibi twabakoreye ndetse bibakomeretsa no kubaha ubutumwa mwadutangira mu nsengero kuko bamwe ndahamya ko baza gusengana namwe, mu kababwira ko ababa bafite umutima wa kimuntu bataha mu Gihugu cyabo bakareka guteza umutekano mucye muri Congo.”
Bamwe mu bashyitsi bagaragaje ko ibyo babonye i Mutobo byabafashije gusobanukirwa ukuri ku mitwe yitwaje intwaro.
Mutumayi Kiza Moise, umutware gakondo wo muri Chefferie Bukumu ahitwa Muja , yavuze ko uru ruzinduko rwabahaye amasomo menshi kandi y’ingirakamaro. Yamaganye ihohoterwa FDLR ikorera abaturage, anasaba Leta ya Congo kwitandukanya n’aya mahano no kugira uruhare mu gushakira akarere amahoro arambye.
Yagize ati: “Inshingano dufite imbere ni ugukuba kabiri imbaraga zacu, tugashishikariza FDLR n’imiryango yabo gutahuka mu Rwanda, kuko igihugu cyabo gifite amahoro.Mu gihe twasuraga Urwibutso rwa Jenoside rwa Gisozi, twagize agahinda gakomeye cyane. Iwacu muri Congo, Jenoside yakorewe Abatutsi bayivuga bayikerensa, ariko twe twaje hano twiboneye ukuri kose ku byabaye mu Rwanda, dusanga ari ibintu bibabaje cyane birenze uko twari tubizi.”
Yakomeje agira ati “Ibyo twabonye byaduhaye isomo rikomeye. Tugiye gusubira iwacu muri Congo dutangire ubukangurambaga, dushishikariza abakiri mu mutwe wa FDLR gutaha, kuko twibonye ko mu Rwanda hari amahoro n’ituze, kandi ko abatahutse bafashwa gusubira mu buzima busanzwe.”
Yongeyeho ko bazagenda babwira abantu bose ko amahoro ari yo akwiye kuranga imibereho y’abantu kandi ko nta terambere rishoboka hatari amahoro.
Ku kibazo cya FDLR, Mutumayi yagize ati “Ikibazo cya FDLR kiracyari ingorabahizi, kuko hari n’aho ubona ko hari inzego zimwe na zimwe zitabasha gukumira cyangwa zikaba zanatanga ubufasha butaziguye. Icyakora, nk’abayobozi b’imiryango n’ab’amadini, dufite
inshingano yo gukomeza gukangurira urubyiruko n’abaturage bose guhitamo inzira y’amahoro no kwamagana ibikorwa by’imitwe yitwaje intwaro dukangurira abakiyirimo gutaha.
Umuyobozi wIhuriro riharanira Amahoro n’Ubwiyunge mu karere k’Ibiyaga Bigari, Bishop Felix Gakunde, yavuze ko uru ruzinduko rwabafashije kubona ukuri ku buryo u Rwanda rwita ku bahoze mu mitwe yitwaje intwaro, ashimangira ko ibyo babonye bizabafasha gutanga ubutumwa bw’amahoro ku bandi bakiri mu mashyamba.
Yagize ati’ Ibyo tubonye ni agahomamunwa haba ubuhamya bw’aba bagabo bahoze muri FDRL, by’ibikorwa bibi ndengakamere ariko bahisemo gutaha kuko babonye ntacyo bizabagezaho.
Bidukoze ku mitima, ni bibi cyane ibyo bakoze ariko umwanzuro wo gutaha wo ni mwiza kuruta kuko bitumye abo turi kumwe imitima yabo isa naho iruhutse.
Bamwe muri bo ntabwo bemeraga ko umuntu ava muri Congo akongera gutaha mu Rwanda akongera kubaho, uko bavuze, uko bababonye basanze ari bazima, bameze neza, bambaye amasaha yabo ndetse bafite na terefone zabo.
Barumiwe basanze iki Gihugu ari Igihugu gifite ubumuntu. Butinze gutya kugira ngo bagere iwabo bajye gukangurira abandi gutaha kuko basanze mu Rwanda atari Igihugu ahubwo ari Paradizo.”
Akomeza agira ati” Umuntu yarakwiciye, umuntu arabyemera, akoze amabi aragarutse umuhaye byose akeneye ntawundi wabikora uretse Imana ahari.”
Umunyamabanga Mukuru wa Komisiyo yo Gusezerera no Gusubiza mu buzima busanzwe abahoze mu ngabo, Musoni Francis, yashimiye abagize iri huriro kuba bafashe umwanya wabo bakaza I Mutobo kureba ibyo komisiyo ifasha abavuye mu mashyamba.
Yagize ati” Mu izina ryanjye nabo dukorana twese dufashe uyu mwanya tubashimira kuba mwafashe umwanya wanyu mukaza kudusura nibyagaciro gakomeye kuko twebwe iyo tubonye abadusura bitugaragariza yuko munzira turimo y’amahoro no kwiyubaka bafatanyije natwe.
Ikindi twishimira kwakira abashyitsi nkamwe, abangaba kugira ngo nabo batange ubwo buhamya bwabo kugira ngo baganire kubera yuko iyo baganiriye n’abantu ibiri mu mitwe yabo, ibyo banyuzemo, ibibi byose banyuzemo bibasohokamo nabo bikabafasha kwisanzura kubera yuko buri muntu igihe cyose aba akeneye uwo baganira akamutega amatwi, akamwungura ibitekerezo. Kuba rero namwe mwafashe uyu mwanya mukaza kudusura aha ngaha nukuvuga ko namwe mutanze umusanzu kugira ngo aba bantu barahangaha ibikomere bashobora kuba bafite, ihungabana bashobora kuba baravanye iyo ngiyo mu mashyamba n’ipfunwe baba baravanyeyo kuganira n’abashyitsi nkamwe bibafasha kubigabanya bikabafasha kurushaho kwitegura gusubira mu buzima busanzwe bakarushaho kuba abantu beza bajya gutanga umusanzu mu kubaka amahoro arambye.”
Yakomeje asobanurira abashyitsi ko abantu bose bava muri FDRL n’indi mitwe iyishamikiyeho, iyo bageze I Mutobo bafashwa bagahabwa serivise zose umuntu akenera mu buzima harimo kubavura, kubigisha, kubaha imyambaro no kubahuza n’imiryango yabo.
Uru ruzinduko rw’aba bashyitsi 120 rugaragaza ko ubufatanye hagati y’ibihugu n’abayobozi batandukanye bushobora kugira uruhare rukomeye mu kugarura amahoro arambye mu Karere k’Ibiyaga Bigari.
Ibitekerezo
Ohereza igitekerezo
|
|