Ikigo cy’itangazamakuru cy’Abanyakenya, Nation Media Group (NMG), cyatangaje ko radio yacyo “Radio KFM” ivugira i Kigali, itazongera kuvugira ku murongo wa FM, bituma abanyamakuru b’Abanyarwanda bayikoreraga babura akazi.
Umukino w’amahirwe wiswe “Ikiryabarezi” uhangayikishije bamwe mu babyeyi bo mu karere ka Nyanza, bakaba basaba ko abana babo bawukumirwamo batarararuka.
Imiryango 100 yo mu Karere ka Gatsibo yagabiwe inka, iremeza ko ari amahirwe yo kivana mu bukire babikesha izi nka.
Ingabo z’u Rwanda zagabiye inka 20 abarokotse Jenoside 20 batishoboye bo mu mirenge ya Kibeho na Rusenge mu Karere ka Nyaruguru.
Abadepite basuye abaturage mu mirenge itandukanye y’Akarere ka kamonyi, bavuga ko ibibazo bahasanze bikwiye kuganirirwa mu mugoroba w’ababyeyi.
Ikigo cy’Igihugu cy’Ibarurishamibare (NISR) gitangaza ko ubukene mu Rwanda bwagabanutseho 6.9% kuva muri 2011 kugeza muri 2014.
Ikigo cy’ubwishingizi cy’ibihugu by’Afurika birimo u Rwanda, ATI, kiraburira abikorera kuba maso, bakitabira kukiguramo ubwishingizi bwanabahesha igishoro.
Bamwe mu baturage bo mu turere twa Kamonyi na Muhanga baravuga ko inzara n’ubukene ari bimwe mu bibuza amahoro mu miryango.
Ubuyobozi bw’Akarere ka Gatsibo butangaza ko muri iki gihe izuba ryabaye ryinshi bitabaje uburyo bwo kuhira imyaka ngo barengere umusaruro.
Isosiyete ikora imihanda “China Road and Bridge Corporation” irashinjwa n’Ubuyobozi bw’Akarere ka Nyamasheke kutubahiriza inshingano mu ikorwa ry’umuhanda wa Kivu Belt.
Mukamitari Adrien wari wubatse inzu ku nkengero z’ikivu cya Kivu agahagarikwa agasaba perezida Kagame kurenganurwa yatangiye ibikorwa byo kwisenyera.
Abageze mu zabukuru bo mu Karere ka Ruhango baragira inama abakiri bato bashakana ubu, kutita ku mitungo ahubwo bagaha agaciro urukundo kuko ari rwo rwubaka kurenza imitungo.
Abaturage bo mu Kagari ka Buhabwa mu Murenge wa Murundi mu Karere ka Kayonza bavuga ko ubuyobozi butorohera abavuganye n’itangazamakuru bakagaragaza ibibazo byabo.
Abaturage b’Umudugudu w’Iterambere mu Murenge wa Mageragere muri Nyarugenge bamurikiwe amazi meza azabarinda aya Nyabarongo ngo yabatezaga indwara.
Ingabo z’Igihugu zikorera mu Karere ka Kirehe zashyikirije inzu zubakiye umupfakazi wa Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, bunamuremera inka.
Perezida Paul Kagame yijeje urubyiruko ruhagarariye abandi mu nzego z’ibanze kubana na rwo, nibahitamo gukora ibibahenda kandi bagaharanira amahoro.
Umusore w’imyaka 20 w’i Murunda muri Rutsiro yiyahuye nyuma y’imyaka itandatu na nyina yiyahuye.
Kompanyi ya ISCO icunga umutekano yujuje igorofa y’icyicaro gikuru cyayo, ikaba ihamya ko ari mu rwego rwo guha serivisi nziza abakiriya bayo.
Abacuruzi bo mu Mujyi wa Ruhango, baravuga ko bahangayikishijwe n’ikibazo cyo kubura ibiceri bakoresha mu kazi kabo kubera ko byashiriye mu biryabarezi.
Uruganda Huye Mountain Coffee rurateganya gufasha abafite ubumuga bwo kutumva no kutavuga rwahuguye kubona imirimo yo gutunganya kawa mu nganda.
Cpl Mambo Vert yageze mu Rwanda ku wa 22 Kamena 2016 avuga ko ahunze inzara aterwa n’igihugu cye kitamuhemba.
Bamwe mu baturage bo mu Karere ka Muhanga binangiraga kwishyura amafaranga y’ubwisungane mu kwivuza (MUSA), baricuza ingaruka zo kwigurishiriza imitungo.
Umusirikare wa Congo warasiwe mu Rwanda ku wa 24 Kamena 2016 yashubijwe mu gihugu cye ingabo za EJVM zisura aho yarasiwe.
Abanyamuryango b’Umuryango FPR-Inkotanyi bo mu Karere ka Kirehe, bavuga ko ibyo umuryango wagezeho muri uyu mwaka babikesha ingufu zongewe mu bukangurambaga.
Inama nkuru y’itangazamakuru mu Rwanda (MHC) iravuga ko kongerera ubumenyi abanyamakuru binyuze mu mahugurwa bituma barushaho kunoza umwuga wabo.
Amazu 69 niyo yubatswe n’intore zirangije urugerero mu mirenge itandukanye igize Akarere ka Gatsibo, akaba yarubatswe mu gihe cy’amezi atatu.
Minisiteri y’Umutekano (MINENTER) ivuga ko kuba hari abana bagororwa ku byaha bakoze ari igisebo ku babyeyi batabashije kubaha uburere bukwiye.
Umutahira w’Intore mu Karere ka Ngororero, Mukantabana Odette, aragaya abanyeshuri basoza Itorero ntibitabire urugerero, anasaba abarwitabiriye guhashya ubwo bugwari muri barumuna babo.
Ubuyobozi bw’Akarere ka Ruhango burasaba intore zisoje urugerero, kutagera hanze ngo zihindanye kuko zivuye ku rugerero, zibutswa ko ubutore bukomeza.