Gutoza abana bato kwibuka ni ikimenyetso ko amateka yacu atazazima - Depite Murora Beth

Depite Murora Beth wari umushyitsi mukuru mu gikorwa cyo kwibuka no kunamira Abazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 bashyinguye mu Rwibutso rwa Kibagabaga, yashimye uburyo kwibuka bikorwa binyuze mu ndirimbo, ndetse bigatozwa abana bato.

Yagize ati “Iki ni icyerekana ko amateka yacu atazazima. Abana baribuka ba sekuru. Ibi bivuze ihame ryo kuzirikana, kuko ni cyo tugomba abacu bagiye ari inzirakarengane, rero tuzahora tubibuka.”

Muri iki gikorwa cyabaye ku mugoroba wo ku wa Gatanu tariki 10 Mata 2026 i Kibagabaga mu Murenge wa Kimironko, Depite Murora Beth yihanganishije ababuriye ababo muri uwo Murenge, abifuriza gukomeza gukomera.

Depite Murora Beth
Depite Murora Beth

Ni igikorwa kandi cyitabiriwe n’abandi bayobozi batandukanye n’abaturage batuye muri Kimironko ndetse n’abaharokokeye Jenoside bafite ababo bahashyinguye, bashyira indabo ku Rwibutso,banatanga ubutumwa bujyanye no Kwibuka.

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Kimironko, Musasangohe Providence, yashimiye abantu bose bo mu ngeri zitandukanye baje kwifatanya na bo mu gikorwa cyo kwibuka.

Yagize ati “Turabashimira mwe mwese muri hano mwaje kudufata mu mugongo, mwaje kudufasha gutaramira abacu ibihumbi makumyabiri na bitatu n’ijana na mirongo ine n’umwe (23,141) baruhukiye muri uru rwibutso. Turabashimiye ko mwaje kubana natwe kuri uyu mugoroba twageneye abacu baruhukiye aha ngo tubibuke kandi tubasubize icyubahiro bambuwe bazira uko bavutse.”

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w'Umurenge wa Kimironko, Musasangohe Providence, yashimiye abaje kwifatanya na bo mu gikorwa cyo kwibuka
Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Kimironko, Musasangohe Providence, yashimiye abaje kwifatanya na bo mu gikorwa cyo kwibuka

Umuturage witwa Mushimire Eric wavukiye mu Murenge wa Kimironko ufite mukuru we washakishwaga cyane witwa Nzaramba Jean Pierre, ndetse wishwe bwa mbere uri ako gace, agaruka ku mateka ya Jenoside yaharanze, avuga ko bahisemo kwibuka ku itariki 10 Mata kuko ari yo tariki yapfuyeho abantu benshi, kuko mu yandi matariki yabanje, Abahutu n’Abatutsi bari bagifitanye ubumwe, ndetse bafatanya kurwanya Interahamwe zazaga kubica ziturutse ahandi, ariko ziragenda zihuruza abasirikare bari bafite imbunda.

Perezida w’Umuryango IBUKA mu Murenge wa Kimironko, Ndayishimiye Théogène, ashima ubuyobozi n’abafatanyabikorwa baba hafi abarokotse, bubakira abatishoboye, basana urwibutso, batanga n’ubufasha bugamije kunganira abakora ubucuruzi.

Yagize ati “Nk’Umuryango IBUKA turashimira ubuyobozi bw’Umurenge wa Kimironko n’abaturage ba Kimironko badufashije kugira ngo tugere kuri ibyo bikorwa byose.”

Nubwo hari ibyagezweho, ariko haracyari benshi bagikeneye amacumbi n’abakeneye gusanirwa. Bifuza ko no gutera inkunga imishinga mito ibyara inyungu byakongerwamo imbaraga kandi bikagera kuri benshi, muri gahunda yo kurwanya ubukene bukabije bukigaragara kuri bamwe mu barokotse Jenoside kandi bukaba isoko y’ihungabana.

Yanashishikarije abantu gukomeza gutanga amakuru y’ahakiri imibiri itarashyingurwa mu cyubahiro. Yasabye abafite ababo bashyinguye mu rwibutso rwa Kibagabaga ko batanga amazina y’ababo bahashyinguye kugira ngo umwaka utaha azandikwe ku rukuta ruri ku rwibutso.

Ndayishimiye Théogène uhagarariye Umuryango IBUKA mu Murenge wa Kimironko yasabye ko ubuyobozi bwabafasha kubona aho bibukira kuko aho babikorera bahatira. Ati “Ejo aha dushobora kuzaba tutahafite, aba bana mwabonye bibukaga bakazabura aho bibukira imiryango yabo bakahabura, cyaba ari ikibazo gikomeye, twabasabaga ko mwabishyiramo imbaraga.”

Yashimye ingabo zari iza RPF Inkotanyi zahagaritse Jenoside, ati “Inkotanyi ni ubuzima, kandi dufitanye igihango nk’abarokotse Jenoside kandi tugomba kuzazitura. Aba bana bose mwabonye ni Inkotanyi. Ni cyo gihango numva tuzabitura.”

Ibitekerezo  

Ohereza igitekerezo

Igitekerezo cyanyu kiragaragara kuri Kigali Today nyuma y'isuzuma kandi mu gihe kidatinze. Udashaka ko izina ryanyu rimenyekana wakoresha alias, Turabashimiye.

Amakuru aheruka