Ghana yabaye igihugu cya mbere cyemeje urukingo rwa Malaria

Ghana yabaye igihugu cya mbere cyemeje urukingo rushya rwa Malaria rufatwa, nk’uruzahindura Isi, nk’uko byasobanuwe n’abashakashatsi mu bya siyansi barukoze.

Urwo rukingo rwiswe ‘R21’ rugaragara ko rufite imbaraga nyinshi ugereranyije n’izindi zagiye zigerageza gukorwa muri urwo rwego.

Abashinzwe kwemeza imiti muri Ghana basuzumye ibyavuye mu igerageza ry’urwo rukingo, nyuma bafata umwanzuro wo kubikoresha.

Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima (WHO), naryo rikeneye kwemeza urwo rukingo. Malaria yica abagera ku 620,000 buri mwaka, abenshi muri aba akaba ari abana batoya.

Kugera kuri urwo rukingo rurinda umubiri gufatwa na Malaria, rwemejwe nyuma y’uko ibyavuye mu bushakashatsi bw’ibanze muri Burkina Faso, byagaragaje ko urukingo R21 rufite ubushobozi bugera kuri 80% mu gihe rutanzwe mu byiciro bitatu, n’indi nshuro yo gushimangira itangwa hashize umwaka.

Ikigo gishinzwe ubuziranenge bw’imiti n’ibiribwa muri Ghana, cyabonye ibyavuye mu bushakashatsi, cyemeza ikoreshwa ry’urwo rukingo ku bana bafite kuva ku mezi atanu kugeza ku myaka itatu.

Ibindi bihugu by’Afurika biracyiga kuri ibyo byavuye mu bushakashatsi, kimwe n’uko Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye rikibyigaho.

Ikigo ‘Serum Institute of India’ cyiteguye gukora inkingo ziri hagati ya Miliyoni 100-200 z’inkingo za Malaria ku mwaka, hamwe n’uruganda rurimo kubakwa i Accra, muri Ghana.

Adar Poonawalla, umuyobozi mukuru wa ‘Serum Institute’, yagize ati “Gukora urukingo ruzagira impinduka nziza mu gukuraho umutwaro ukomeye w’indwara, byabaye ibintu bigoye cyane.”

Yongeho ko “Ghana nk’Igihugu cya mbere cyemeje urukingo, ihagarariye intambwe ikomeye yagezweho mu bikorwa byacu bigamije kurwanya Malaria ku Isi.”

kigalitoday android app mobile

Ibitekerezo  

Ohereza igitekerezo

Igitekerezo cyanyu kiragaragara kuri Kigali Today nyuma y'isuzuma kandi mu gihe kidatinze. Udashaka ko izina ryanyu rimenyekana wakoresha alias, Turabashimiye.

Amakuru aheruka