<?xml 
version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0" 
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
>

<channel xml:lang="en">
	<title>Kigali Today</title>
	<link>https://www.kigalitoday.com/</link>
	<description>Kigali Today ibagezaho amakuru nyayo ku Rwanda</description>
	<language>en</language>
	<generator>SPIP - www.spip.net</generator>
	<atom:link href="https://www.kigalitoday.com/spip.php?page=backend" rel="self" type="application/rss+xml" />

	<image>
		<title>Kigali Today</title>
		<url>https://www.kigalitoday.com/local/cache-vignettes/L144xH34/siteon0-628cb.gif?1780071413</url>
		<link>https://www.kigalitoday.com/</link>
		<height>34</height>
		<width>144</width>
	</image>



<item xml:lang="en">

		<title>Abatwara Moto z'amashanyarazi bari kugaruza amafaranga bambuwe na lisansi</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/Abatwara-Moto-z-amashanyarazi-bari-kugaruza-amafaranga-bambuwe-na-lisansi</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/Abatwara-Moto-z-amashanyarazi-bari-kugaruza-amafaranga-bambuwe-na-lisansi</guid>

		<dc:date>2026-06-01T12:02:41Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				 Mu Rwanda
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Sam Nkurunziza
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Buri munsi, abamotari benshi mu Rwanda binjiza amafaranga meza mu gutwara abagenzi, ariko bakongera bakayagura lisansi, ntibagire icyo basigarana gifatika. 

 Abamotari ntibakeneye guparika moto,&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Abatwara Moto z&#8217;amashanyarazi bari kugaruza amafaranga bambuwe na lisansi</h1>

			

			

			<div class='spip_document_283461 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/spiro-2.jpg' width="1000" height="666" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Buri munsi, abamotari benshi mu Rwanda binjiza amafaranga meza mu gutwara abagenzi, ariko bakongera bakayagura lisansi, ntibagire icyo basigarana gifatika.</p>
<p>Abamotari ntibakeneye guparika moto, ngo bareke akazi bakora neza kakabatungira imiryango, ahubwo bakeneye uko ayo binjije bayazigama. Moto zikoresha amashanyarazi, ni bwo buryo bwonyine buzabafasha gutahana amafaranga yabo bakoreye buri munsi.</p>
<p>Muri aba bamotari, harimo Eugene Kanyandekwe. Buri gitondo mbere y&#8217;uko izuba rirasa, Kanyandekwe afata moto ye akagana ahari abantu benshi bajya mu kazi mu mihanda ya Kigali.</p>
<p>Kimwe n&#8217;abandi batwara moto ibihumbi, umunsi we uba ugizwe n&#8217;intera agenda, umubare w&#8217;abagenzi atwara ndetse n&#8217;amafaranga asigarana ku mugoroba.</p>
<p>Mu myaka yashize, gukora imibare y&#8217;inyungu byagiye birushaho kumugora. Ibiciro bya lisansi byahoraga bihindagurika, amafaranga yo gukora akaguma ari menshi, bikamusaba gukora amasaha menshi kugira ngo abashe kubona amafaranga nk&#8217;ayo yabonaga mbere.</p>
<p>Nubwo moto yamuhaga imibereho, ntiyamusigiraga amahirwe menshi yo kwizigamira cyangwa guteganyiriza ejo hazaza. Ubu ariko, avuga ko ibintu byatangiye guhinduka nyuma yo gutangira gukoresha moto y&#8217;amashanyarazi ya Spiro.</p>
<p>Kanyandekwe agira ati: "Impinduka si ikintu ubona rimwe gusa. Uyibona buri munsi. Iyo amafaranga ukoresha mu kazi agabanutse, ntuba ugitekereza gusa ku byo ugomba kwishyura uyu munsi. Utangira gutekereza ku hazaza, ku muryango wawe no ku mibereho yawe."</p>
<div class='spip_document_283460 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/spiro_5.jpg' width="1024" height="683" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Inkuru ye ni imwe mu zigaragaza impinduka zikomeje kuba mu Rwanda mu gihe igihugu cyihutisha gahunda yo gukoresha uburyo bwo gutwara abantu n&#8217;ibintu butangiza ibidukikije.</p>
<p>Kwiyongera kwa moto z&#8217;amashanyarazi ntabwo bihindura gusa uburyo abantu bagenda, ahubwo bihinduta n&#8217;imibereho y&#8217;abazitwara, utaretse n&#8217;imiryango yabo.</p>
<p>Sosiyete ya Spiro ivuga ko ubu mu Rwanda hari moto zayo z&#8217;amashanyarazi zirenga ibihumbi 25 ziri gukora, zifashwa na sitasiyo hafi 350 zo gusimburizaho bateri ziri hirya no hino mu gihugu. Iyi sosiyete ivuga ko u Rwanda rwabaye rimwe mu masoko yayo akomeye kuva yatangira ibikorwa mu myaka itatu ishize.</p>
<p>Nubwo iyi mibare ishimishije, ikintu gikurura benshi si ikoranabuhanga cyangwa kurengera ibidukikije gusa, ahubwo ni inyungu z&#8217;amafaranga.</p>
<p><strong><br class='autobr' />
Aho kuzigama bihinduka amahirwe</strong></p>
<p>Abatwara moto bakoresha amafaranga menshi mu kugura lisansi. Ku bakodesha moto, umutwaro urushaho kwiyongera kuko bagomba no kwishyura amafaranga ya buri munsi ba nyirazo.</p>
<p>Moto z&#8217;amashanyarazi zitangiye kugabanya uwo mutwaro.</p>
<p>Spiro ivuga ko gusimbuza bateri yuzuye bitwara hafi amafaranga y&#8217;u Rwanda 2,450 kandi bikemerera moto gukora urugendo rugera kuri kilometero 75. Ku rundi ruhande, litiro imwe ya lisansi igura amafaranga 2,938 kandi ikaba yakwifashishwa mu gukora kilometero hagati ya 35 na 40 gusa.</p>
<p>Ku batwara moto bakora urugendo rurenze kilometero 200 ku munsi, iri tandukaniro ritanga inyungu zigaragara.</p>
<p>Kanyandekwe ati: "Mbere nakoraga akazi nkarangiza nkihutira kubara amafaranga lisansi yari yanyambuye. Ubu harimo itandukaniro rinini cyane. Nshobora kuzigama amafaranga ku buryo buhoraho."</p>
<p>Aya mafaranga ashobora kugaragara nk&#8217;ari make buri munsi, ariko iyo ateranyijwe mu mezi menshi ashobora kwishyura amashuri y&#8217;abana, ubwisungane mu kwivuza cyangwa gufasha umuryango kugira umutekano mu bukungu.</p>
<p>Umuyobozi Mukuru wa Spiro mu Rwanda, Amit Chawla, avuga ko iyi ari inkuru ikomeje kuba kimomo mu batwara moto ikoresha amashanyarazi.</p>
<div class='spip_document_283459 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/spiro_4.jpg' width="1024" height="594" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Yagize ati: "Turashaka kuzamura imibereho y&#8217;abaturage. Abatwara moto benshi batubwira ko kubera amafaranga make bakoresha mu kazi, ubu basigarana menshi. Hari n&#8217;abatangiye guteganyiriza kugura moto zabo bwite."</p>
<p><strong>Intego z&#8217;u Rwanda mu guteza imbere ubwikorezi bw&#8217;amashanyarazi<br class='autobr' />
</strong></p>
<p>Izi mpinduka zirimo kuba mu gihe u Rwanda rukomeje kwiyubaka nk&#8217;umwe mu bayobozi ba Afurika mu guteza imbere ubwikorezi butangiza ibidukikije.</p>
<p>Mu mwaka wa 2025, Guverinoma y&#8217;u Rwanda yahagaritse kwandikisha moto nshya zikoresha lisansi mu Mujyi wa Kigali. Icyo cyemezo cyari kigamije kwihutisha ikoreshwa ry&#8217;ubundi buryo bwo gutwara abantu n&#8217;ibintu burengera ibidukikije.</p>
<p>Ni imwe muri politiki zikomeye Afurika yabonye mu rwego rw&#8217;ubwikorezi bw&#8217;amashanyarazi, kandi iri muri gahunda yagutse y&#8217;u Rwanda yo kugabanya imyuka ihumanya ikirere, kunoza umwuka abaturage bahumeka no kugabanya amafaranga igihugu gikoresha gitumiza ibikomoka kuri peteroli mu mahanga.</p>
<div class='spip_document_283458 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/spiro_3.jpg' width="1116" height="894" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Intego z&#8217;u Rwanda ntizishingiye gusa ku kubungabunga ibidukikije. Nk&#8217;igihugu kidacukura peteroli, gitumiza ibikomoka kuri yo byose hanze, kugabanya ikoreshwa rya lisansi bifasha no kugabanya amafaranga igihugu gisohora.</p>
<p><strong>Ku ruhande rw&#8217;ibidukikije, inyungu ntizibarika</strong></p>
<p>Amit Chawla avuga ko gusimbuza moto ikoresha lisansi indi y&#8217;amashanyarazi bishobora kugabanya imyuka ya dioxyde de carbone igera kuri toni ebyiri buri mwaka. Iyo bikozwe ku bihumbi byinshi bya moto, ingaruka nziza ku bidukikije ziba zikomeye.</p>
<p>Chawla asanga u Rwanda rwamaze kuba urugero rw&#8217;uko ejo hazaza h&#8217;ubwikorezi muri Afurika hashobora kuba hameze.</p>
<p>Yagize ati: "U Rwanda ni kimwe mu bihugu bitekereza kure dukoreramo. Ubuyobozi bwacyo busobanukiwe agaciro k&#8217;igihe kirekire k&#8217;ubwikorezi bw&#8217;amashanyarazi. Amategeko, icyerekezo n&#8217;ubushake bwo guhanga udushya bituma u Rwanda ruba isoko ryihariye kuri twe."</p>
<p>Mu minsi ishize, Spiro yanahawe igihembo cy&#8217;Ikigo Gifite kizana impinduka mu buzima bw&#8217;abantu kurusha ibindi muri Afurika mu nama ya Africa CEO Forum yabereye i Kigali, ibintu byagaragaje ko abashoramari bakomeje kwitabira urwego rw&#8217;ubwikorezi bw&#8217;amashanyarazi n&#8217;ikoranabuhanga rirengera ibidukikije.</p>
<div class='spip_document_283457 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/spiro_2.jpg' width="1024" height="683" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Uretse Spiro, urwego rw&#8217;ubwikorezi bukoresha amashanyarazi mu Rwanda rukomeje gukurura ibindi bigo bikora moto z&#8217;amashanyarazi, ibicunga sitasiyo zo gusimburizaho bateri ndetse n&#8217;abashoramari mu rwego rw&#8217;ingufu zisukuye. Ibi byose biri mu nkingi z&#8217;ingenzi za gahunda y&#8217;u Rwanda yo kugera ku bukungu butangiza ibidukikije no kuvanaho imyuka ihumanya ikirere bitarenze umwaka wa 2050.</p>
<p>Nubwo bimeze bityo, kuri Kanyandekwe n&#8217;abandi batwara moto, ejo hazaza hapimirwa ku mibereho yabo ya buri munsi aho kuba ku mibare y&#8217;ishoramari cyangwa politiki.</p>
<p>Ati: "Abantu bavuga moto z&#8217;amashanyarazi nk&#8217;ikoranabuhanga. Kuri twe ni amahirwe. Niba mbasha kuzigama menshi, nshobora gushora byinshi mu muryango wanjye. Niba ninjiza menshi, nshobora guteganya ejo hazaza aho guhora mpangayikishijwe no kubaho gusa. Iyo ni yo mpinduka nyakuri."</p>
<p><strong>Reba ibindi muri iyi Video:</strong></p>
<iframe width="100%" height="402" src="//www.youtube.com/embed/z9EYranReYk" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/spiro_5.jpg"
				length="108943"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Ndi ububiko bw'amakuru sinzareka kuyatanga, kereka munyishe - Adele Kibasumba</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/Inkuru-Zicukumbuye/article/ndi-ububiko-bw-amakuru-sinzareka-kuyatanga-kereka-munyishe-adele-kibasumba</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/Inkuru-Zicukumbuye/article/ndi-ububiko-bw-amakuru-sinzareka-kuyatanga-kereka-munyishe-adele-kibasumba</guid>

		<dc:date>2026-04-14T16:27:10Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Inkuru Zicukumbuye
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Sam Nkurunziza
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Ijambo ‘Ntibizongere ukundi’ rikunze kumvikana ahibukirwa Jenoside, mu mbwirwaruhame, no ku mbuga mpuzamahanga, cyane cyane muri ibi bihe byo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Ndi ububiko bw&#8217;amakuru sinzareka kuyatanga, kereka munyishe - Adele Kibasumba</h1>

			

			

			<div class='spip_document_280404 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="17" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/adele_ikibasumba.png' width="1536" height="1024" alt="Adele Kibasumba" title="Adele Kibasumba" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Adele Kibasumba</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ariko kuri Adele Kibasumba, warokotse Jenoside, umuvugizi w’amahoro ndetse n’uwahoze ari Perezida w’Umuryango Mahoro Peace Association, ayo magambo yumvikana nk’aho ari ubusa.</p>
<p>Agira ati: “Mvugishije ukuri, ‘Ntibizongere ukundi’ ni intero gusa muri iki gihe. Ntabwo ari igikorwa.” Ijwi rye rituje ariko rikomeye ritwaje uburemere bw’ibyo yibuka, ariko rinarimo n’agahinda k’uburakari, bidatewe gusa n’ibyabaye mu Rwanda mu 1994, ahubwo n’ibyo avuga ko bikomeje kubera hakurya y’umupaka, mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo (RDC).</p>
<p><strong>Jenoside “Yambutse Imipaka”<br class='autobr' />
</strong></p>
<p>Kibasumba ntiyemera ko urugomo ruri mu burasirazuba bwa RDC rutandukanye n’amateka y’u Rwanda. Ahubwo abona hari umurongo uhuza ibyo byombi. Agira ati: “Ibyabaye mu Rwanda ntibyigeze birangira. Byambutse imipaka gusa.”</p>
<p>Avuga ko ibisigisigi by’ingabo zakoze Jenoside, cyane cyane FDLR, byashinze imizi mu burasirazuba bwa Kongo, bigafasha guteza imbere urugomo rukorerwa Abatutsi b’Abanyekongo, by’umwihariko Abanyamulenge.</p>
<p>Mu myaka ishize, ibi byahindutse urusobe rukomeye rw’imitwe yitwaje intwaro, imitwe y’abaturage n’abandi bashyigikiwe na leta. Agira ati: “Bose bafite icyo bahuriyeho kimwe: barwanya umuryango umwe muto.”</p>
<p>Kibasumba atanga umuburo ko ibimenyetso bya mbere byerekana Jenoside, nk’imvugo zibiba urwango, propaganda, no gutesha abantu agaciro, bitari gusa bihari ahubwo bigenda byiyongera. Ati: “Muri Jenoside, harabanza hakabaho imvugo z’urwango. Iyo abantu bamaze kumenyerezwa, urugomo ruba rworoshye. Ndetse n’abana bashobora kwigishwa ko kwica ari igikorwa cyiza.”</p>
<p>Ahangayikishijwe cyane n’uruhare rw’itumanaho rigezweho. Agira ati: “Mbere nta mbuga nkoranyambaga zariho. Ubu zo zongera ubukana bw’ibintu byose. Tekereza abantu babarirwa muri za miriyoni basubiramo amagambo amwe arwanya itsinda rimwe. Biba biteye ubwoba cyane.”<br class='autobr' />
<strong><br class='autobr' />
Imbaraga zo Gutanga Ubuhamya no Kubungabunga Amateka</strong></p>
<p>Kuri Kibasumba, kuba yararokotse ni uburyo bwo kurwanya ikibi kandi bikaba n’inshingano. Agira ati: “Ndi inyandiko nzima. Keretse munyishe, ndi inyandiko.”</p>
<p>Ni umwe mu barokotse ubwicanyi bwabereye i Gatumba mu 2004, kimwe mu byaha byinshi agarukaho agaragaza ko urugomo rugenda rwugaruka kenshi. Aho kubibona nk’ibyabaye rimwe, abifata nk’igice cy’uruhererekane rukomeza.</p>
<p>Agira ati: “Ntibihagarara. Dukomeza kubyandika. Abarokotse ni bo nyandiko nziza dufite. Tugomba kuvuga, kwandika no kubwira abandi izi nkuru. Ntitwagomba kuba abarebera.”</p>
<p>Anashimangira akamaro ko guhererekanya aya mateka ku rubyiruko. Ati: “Tugomba kwibuka ku bwacu. Ariko tugomba no kubibwira abatarahabaye, tukabigisha ibyabaye.”</p>
<p>Binyuze mu kazi ke muri Mahoro Peace Association no mu buvugizi yagize, Kibasumba yahinduye inyandiko, inkuru n’urwibutso ibikoresho by’ingenzi, atari gusa ku butabera, ahubwo no mu gukumira ibibi.</p>
<p><strong>Ikibazo cy’Ubuyobozi n’Inshingano</strong></p>
<p>Kibasumba anenga cyane umuryango mpuzamahanga, by’umwihariko Umuryango w’Abibumbye (UN), avuga ko wagiye unanirwa gukumira cyangwa guhagarika ibyaha bikomeye. Agira ati: “UN yananiwe u Rwanda. Iri kunanirwa Kongo. Kandi ntizadukiza uyu munsi.”</p>
<p>Yibutsa ko inkambi y’impunzi ya Gatumba, aho ubwicanyi bwabereye, yari irinzwe na UN. Ati: “Ibyo ntibyabujije imitwe yitwaje intwaro kuza kwica abantu, ndetse no gutwika abakiri bazima.”</p>
<p>Anenga kandi imyaka myinshi UN imaze mu burasirazuba bwa Kongo, agashyira inshingano ku bayobozi bo mu karere. Agira ati: “Baje kwambura intwaro umutwe umwe. Uyu munsi hari imitwe irenga 200. Ibyo bikubwira iki? Abayobozi ni bo bafite urufunguzo n’umuti w’iki kibazo. Nibatagira icyo bakora, bizakomeza indi myaka 30.”</p>
<p><strong>Urubyiruko, Kwibuka, n’Urugamba rw’Amahoro</strong></p>
<p>Nubwo ubutumwa bwe buremereye, Kibasumba abona icyizere mu rubyiruko, cyane cyane abavukiye mu buhungiro cyangwa bakuriye mu ngaruka z’ibikomere by’amateka. Agira ati: “Intambwe ya mbere ni ukumenya—gusobanukirwa ibikomere byawe, kubyemera, no kutabyemera ngo bikuganze.”</p>
<p>Avuga ko urubyiruko rwafashe icyemezo cyo guhindura ububabare intego. Ati: “Twanga kwicara gusa no kurakara. Duhitamo gukora, kuvuga no gufasha abandi bahura n’ibibazo nk’ibyo.”</p>
<p>Kuri we, kubaka ubufatanye ni ingenzi, kandi guceceka si amahitamo. Agira ati: “Ntiduri twenyine. Hari n’indi miryango n’abarokotse ahandi ku isi. Iyo duhuriye hamwe, amajwi yacu arakomera. Ntitugomba guha urwango umwanya. Iyo turebye umuryango umwe ucika, ntibirangirira aho—birakwirakwira.”</p>
<p><strong>Umuburo Utagomba Kwirengagizwa<br class='autobr' />
</strong></p>
<p>Mu gihe u Rwanda ruri kwibuka amateka yarwo, Kibasumba asaba akarere n’isi yose guhangana n’ukuri gukomeye: kwibuka bidaherekejwe n’ibikorwa ntibihagije. Agira ati: “Twatekerezaga ko byarangiye mu Rwanda. Siko biri. Byageze muri Kongo. Niba twongera kubyirengagiza, bizakwira ahandi.”</p>
<p>Kuri we, Kwibuka si uguhesha icyubahiro ibyabaye gusa. Ni no gusobanukirwa ibiri kuba ubu, no gukumira ejo hazaza hasa n’ahashize.</p>
<p><strong>Reba ibindi muri iyi Video:</strong></p>
<iframe width="100%" height="402" src="//www.youtube.com/embed/BmANiljmZwA" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/png/adele_ikibasumba.png"
				length="2442187"
				type="image/png" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Inzara, ubwoba bw'ejo hazaza...Muri Congo ya Tshisekedi, ubuzima ni &#8216;Mbarubukeye'</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amakuru/muri-afurika/article/inzara-ubwoba-bw-ejo-hazaza-muri-congo-ya-tshisekedi-ubuzima-ni-mbarubukeye</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amakuru/muri-afurika/article/inzara-ubwoba-bw-ejo-hazaza-muri-congo-ya-tshisekedi-ubuzima-ni-mbarubukeye</guid>

		<dc:date>2026-04-14T14:11:57Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Muri Afurika
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Sam Nkurunziza
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu Burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, kubaho byahindutse nk’imibare ya buri munsi yo kugerageza kwirinda ibyago—aho kuva ku rugo ujya nko mu bilometero bike bishobora&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Inzara, ubwoba bw&#8217;ejo hazaza...Muri Congo ya Tshisekedi, ubuzima ni ‘Mbarubukeye’</h1>

			

			

			<div class='spip_document_280319 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="17" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/whatsapp_image_2026-04-13_at_14.03_55.jpg' width="1014" height="1337" alt=" Adele Kibasumba " title=" Adele Kibasumba " class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong> Adele Kibasumba </strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Adele Kibasumba agaragaza ishusho iteye ubwoba y’ubuzima bwo muri Minembwe no mu bice bihakikije, aho abaturage, cyane cyane abo mu bwoko bw’Abanyamulenge, bagoswe n’ihohoterwa, inzara n’akato.</p>
<p>Binyuze mu bikorwa bye muri Mahoro Peace Association no mu bundi bukangurambaga, Kibasumba yahinduye kwandika no kubika amateka ndetse no kuyavuga, ibikoresho by’ingenzi, atari gusa mu gushaka ubutabera, ahubwo no mu gukumira ibishobora kuba.</p>
<p>Agira ati: “Abantu ntibashobora no kujya nko mu bilometero bitanu gushaka ibiryo. Iyo babigerageje, baba bashyira ubuzima bwabo mu kaga ko kwicwa.” Kibasumba atanga ingero z’abagore bagiye gushakira abana babo ibiryo, ariko bagahura n’urupfu rubi cyane.</p>
<p>Ati: “Imibiri yabo yaratemaguwe. Ubu ni bwo buzima abantu barimo kubamo.” Asobanura ko kugera ku bufasha bw’ubutabazi byabaye ingorabahizi, kuko n’ababutanga ubwabo bicwa.</p>
<div class='spip_document_280317 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="42" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/2026-04-13_14_58_56-628285679_1448988630570793_4767363095892701932_n_jpg_600_450_.png' width="603" height="454" alt="Imyigaragambyo mu mutuzo y'Abanyamulenge" title="Imyigaragambyo mu mutuzo y'Abanyamulenge" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Imyigaragambyo mu mutuzo y&#8217;Abanyamulenge</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Ati: “Abatanga ubutabazi badafite intwaro n’abaganga bagenda batanga ubuvuzi bagabwaho ibitero ku manywa y’ihangu bakicwa.” No kugenda hagati y’imijyi nk’iyo ya Minembwe na Uvira byaragoranye cyane, kandi bituma abaturage batabona ibiribwa n’ubuvuzi by’ibanze.</p>
<p><strong>Inzara nk’Intwaro</strong></p>
<p>Kibasumba asobanura ko hari uburyo bukoreshwa bugamije kwima abaturage ibiryo nk’ingamba, bigatuma abaturage bagoswe n&#8217;intambara ubwayo, hamwe n’inzara.</p>
<p>Ati: “Hari amagambo avugwa ku mugaragaro yemeza ko gufunga inzira z’ibiryo ari ingamba. Ibi ni icyaha cy’intambara.”</p>
<div class='spip_document_280318 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="14" data-legende-lenx=""
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/2026-04-13_15_01_03-_12_facebook.png' width="676" height="506" alt="Banyamulenge" title="Banyamulenge" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Banyamulenge</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Yongeraho ko mu bihe by’intambara, abaturage bagombye kurindwa, ariko ibiri muri kiriya gihugu bitandukanye n’ibyo.</p>
<p>Ati: “Ushobora kurwanya abo muhanganye. Ariko ntushobora kwicisha inzara abasivili kubera aho batuye.”</p>
<p>I<strong>kibazo Kigaragara Ariko Kititabwaho</strong></p>
<p>Uretse ihohoterwa rihari, n’ubukungu bw’Abanyamulenge bwarasenywe. Kibasumba asobanura ko inka ari zo shingiro ry’imibereho yabo, ariko mu myaka ishize, inka nyinshi zaribwe cyangwa ziricwa—ndetse hakoreshejwe n’uburyo bugezweho nka drones.</p>
<p>Ati: “Inka ni zo bukungu bwose. Ni zo mutungo wabo, ni zo kubaho kwabo. Iyo batakubonye, basenya urugo rwawe. Iyo ibyo nabyo bitakiriho, basenya icyo icyakubeshagaho.”</p>
<p>Yongeraho ko iri senywa ritegurwa rigamije guteza ububabare burambye.</p>
<p>Ati: “Si ukwica gusa. Ni ugushaka ko nta cyahasigara. Ikibabaje ni uko ibi bintu bizwi, byandikwa, ntibihishwe. Igikenewe ni uburinzi, kubona ibiryo no kubaho nta bwoba.”</p>
<p><strong>N’Abatanga Ubutabazi Batagitekanye</strong></p>
<p>Ihohoterwa risobanurwa na Adele Kibasumba ntirikigarukira ku bice byitaruye gusa; ryageze no ku bantu bari kugerageza gutanga ubufasha.</p>
<p>Mu minsi yashize, umukozi ushinzwe ubutabazi w’Umufaransa, Carine Buisset, ari mu bantu batatu bishwe n’ibitero bya drone byagabwe ku nyubako ikoreshwa kenshi n’abakozi b’ubutabazi. Icyo gitero cyanageze hafi y’Ikiyaga cya Kivu.</p>
<div class='spip_document_280333 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/2026-04-13_15_11_22-.png' width="747" height="608" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>
<p>Umuryango wa UNICEF wasobanuye Buisset nk’umuntu witangiye umurimo w’ubutabazi wakoraga adahwema gufasha abana n’imiryango yugarijwe n’intambara n’ibibazo,” bigaragaza igihombo gikomeye, atari ku bahohotewe gusa, ahubwo no ku bagerageza kugabanya imibabaro ku baguwe nabi muri Congo.</p>
<p>Ku baturage bo mu burasirazuba bwa Congo, ibi bifite ingaruka zikomeye. Niba n’abatanga ubutabazi batagitekanye, kubona ibiryo, ubuvuzi n’uburinzi birushaho kugorana. Umutekano muke ugirira nabi abaturage nawo ugota n’inzira zose zagenewe kubafasha.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/whatsapp_image_2026-04-13_at_14.03_55.jpg"
				length="150087"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Inkuru y'abarobyi b'Abagande banze ko u Rwanda rurohama</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/inkuru-y-abarobyi-b-abagande-banze-ko-u-rwanda-rurohama</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/inkuru-y-abarobyi-b-abagande-banze-ko-u-rwanda-rurohama</guid>

		<dc:date>2026-04-12T18:43:27Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				 Mu Rwanda
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				Sam Nkurunziza
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Iyo tuvuga Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, inkuru akenshi iguma mu Rwanda—ku misozi yarwo no mu midugudu yarwo. Ariko ku bihumbi by’abantu, ayo mahano ntiyahagarariye ku mipaka. Imibiri yabo&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Inkuru y&#8217;abarobyi b&#8217;Abagande banze ko u Rwanda rurohama</h1>

			

			

			<div class='spip_document_280271 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="60" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/2026-04-12_20_14_42-hfjntoyw4aaznpr-1024x682_jpg_1024_682_.png' width="917" height="607" alt="Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Ggolo, Uganda" title="Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Ggolo, Uganda" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Ggolo, Uganda</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abicanyi bitaga inzuzi “inzira y’ubusamo.” Bajugunyagamo abantu batekereza ko amazi azahisha ibyaha byabo kandi agasibanganya burundu abazize Jenoside. Ariko abo babyeyi, n’abo bana batwarwaga n’amazi bajyanwaga imuhengeri h’inzuzi, bakagera muri Uganda.</p>
<p>Aho ni ho abarobyi 19 baho bafashe icyemezo cyahinduye byose. Aho kwirengagiza, bavanye iyo mirambo mu mazi. Kuyisubiza ku butaka ntibyari ugusukura inkombe gusa—bahaye abo bantu agaciro kabo ka muntu. Bagaragaje ko no mu bihe by’icuraburindi, ubumuntu butagira imipaka.</p>
<p><strong>Impuhwe mu Migezi</strong></p>
<p>Umunyamakuru n’umukinnyi wa filimi Dady de Maximo Mwicira-Mitali, warokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, yamaze imyaka myinshi akusanya amateka y’uru rugendo. Yemeza ko isi igomba kumenya ibyo abo barobyi bakoze.</p>
<p>Agira ati: “Nta magambo ahagije yabashimira. Ntibabonye imirambo gusa; bitaye ku babyeyi bacu n’abana bacu mu gihe nta wundi wabashoboraga kubitaho.”</p>
<div class='spip_document_280272 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="120" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/2026-04-12_20_15_39-screenshot-2026-04-12-093802_jpg_622_618_.png' width="613" height="608" alt="Mwicira-Mitali werekanye muri filime ukuntu imibiri y'abazize Jenoside yakorewe Abatutsi yageze mu Kiyaga cya Victoria" title="Mwicira-Mitali werekanye muri filime ukuntu imibiri y'abazize Jenoside yakorewe Abatutsi yageze mu Kiyaga cya Victoria" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Mwicira-Mitali werekanye muri filime ukuntu imibiri y&#8217;abazize Jenoside yakorewe Abatutsi yageze mu Kiyaga cya Victoria</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Hagati ya 2004 na 2011, Mitali yafashe aka gace k’amateka katari kazwi cyane agashyira muri filimi ye yitwa By the Shortcut – Iy’Ubusamo. Ni inkuru ikomeye, ikurikirana inzira iva ku mugezi wa Nyabarongo igera muri Uganda, ariko ni ingenzi. Itwibutsa abazize Jenoside bashakaga kwibagirana, ndetse n’abanyamahanga banze kubyemera.</p>
<p>Abanyarwanda bunamira abazize Jenoside imibiri yabo ikajugunywa mu nzuzi nka Nyabarongo ikambuka imipaka igera muri Uganda.</p>
<p><strong>“Inzira y’Ubusamo” Yari Iy’Ubushinyaguzi</strong></p>
<p>Mu gihe cya Jenoside, abicanyi bakundaga kuvuga “inzira y’ubusamo”—ijambo ribi ryashakaga kuvuga ko Abatutsi boherezwa aho “baturutse.” Iyo “nzira” yari uruhererekane rw’inzuzi zatwaraga imibiri yakomeretse ikayigeza mu Kiyaga cya Victoria.</p>
<p>Ariko si bwo bwa mbere byari bibaye. Gukoresha inzuzi nk’uburyo bwo kujugunya imirambo byari bisanzwe mu bihe by’ubwicanyi byo mu 1959, 1963, 1973 n’indi myaka yakurikiyeho. Mwicira-Mitali agira ati: “Si inzozi mbi gusa. Ni amateka yisubiramo.”</p>
<p>Muri iyo filimi, hagaragaramo inkuru ya Marie Claire Mukamitali, wari ufite imyaka 14 mu 1973, igihe yajugunywaga mu mugezi hamwe n’umuryango we. Yabashije kurokoka mu buryo bw’ibitangaza.</p>
<p>Agira ati: “Banyinjije mu mazi inshuro enye, ariko ndacyariho.” N&#8217;ubwo yarokotse, nk&#8217;uko byashobotse no ku bandi bacye, hari ibindi bihumbi by&#8217;abaroshywemo ntibagaruka ukundi.</p>
<p><strong>Ubumwe Butari Bwitezwe Bwambukiranya Imipaka</strong></p>
<p>Nyuma y’igihe Jenoside irangiye, ubwo imirambo yatangiraga kugaragara ku nkombe z’Ikiyaga cya Victoria muri Uganda, abarobyi baho bahuye n’inshingano itari yoroshye. Bamwe bahisemo kugira icyo bakora.</p>
<div class='spip_document_280273 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="79" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/2026-04-12_20_16_20-pic-2-1024x561_jpg_1024_561_.png' width="1023" height="565" alt="Hashize amezi Jenoside ibaye, abarobyi batangiye kuvana imibiri muri Victoria" title="Hashize amezi Jenoside ibaye, abarobyi batangiye kuvana imibiri muri Victoria" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Hashize amezi Jenoside ibaye, abarobyi batangiye kuvana imibiri muri Victoria</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abarobyi 19 b’Abagande, bakoreraga mu bice nka Ggolo, Kasensero, Lambu, Marembo, Namirembe, Ddimo na Kalangala, batangiye gukura imirambo mu mazi, akenshi bashyira ubuzima bwabo mu kaga. Benshi barwaye kubera kumara igihe kinini mu mazi. Hari n’abaje gupfa nyuma.</p>
<p>Mwicira-Mitali agira ati: “Babaye igice cy’amateka y’imiryango yacu. Kwitanga kwabo ni gihamya ikomeye y’ubumuntu mu gihe cy’umwijima.”</p>
<p>Hari kandi na Thobani Mohamoud, wiyemeje kwita ku mva zashyinguwemo abo bantu. Mu myaka myinshi, yitaye ku gutuma abajugunywe mu rupfu bashyingurwa mu cyubahiro.</p>
<p>Nyuma y’igihe, ku bufasha bwa Leta y’u Rwanda, bamwe muri abo barobyi baje mu Rwanda guhura n’abarokotse Jenoside, bityo bagafunga uruziga rw’amarangamutima hagati y’ababuze ababo n’abafashije kubona amakuru yabo.<br class='autobr' />
<strong><br class='autobr' />
Kwibuka, Agaciro n’Inshingano yo Kuvuga Amateka</strong></p>
<p>Filimi ya Mwicira-Mitali ntigarukira ku gukurikirana urugendo rw’umubiri gusa; yubaka bundi bushya urwibutso rwatatanye binyuze mu buhamya bw’abarokotse, abakoze ibyaha n’abafashije. Igaragaza ukuri kubabaje ko benshi mu bazize Jenoside, bambuwe umwirondoro no mu rupfu, batatanyijwe mu bihugu bitandukanye kandi bashyingurwa kure y’iwabo. Muri Uganda honyine, habonetse imibiri irenga ibihumbi 17, nk’uko bitangazwa n’umuryango uhuza imiryango y’abarokotse Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda (IBUKA).</p>
<div class='spip_document_280270 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="58" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/2026-04-12_20_15_09-.png' width="812" height="609" alt="Amazi y'inzuzi ni yo Interahamwe zitaga inzira y'ubusamo" title="Amazi y'inzuzi ni yo Interahamwe zitaga inzira y'ubusamo" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Amazi y&#8217;inzuzi ni yo Interahamwe zitaga inzira y&#8217;ubusamo</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Kuri uyu mukinnyi wa filimi, uru rugendo rufite uburemere bwihariye. Nk’uwarokotse, yiyemeje kwandika iyi “nzira yibagiranye” mu mateka y’u Rwanda—inkuru irimo igihombo gikomeye ariko ikanagaragaza ubumwe butari bwitezwe.</p>
<p>Agira ati: “Iyo tuvuga abo twabuze, tugomba no kuvuga ababahagazeho mu gihe isi itabishoboraga.”</p>
<p>Uyu munsi, inkuru y’abo barobyi b’Abagande ikomeje kuba ikimenyetso gikomeye cy’uko no mu bihe by’umwijima w’ikirenga mu mateka y’ikiremwamuntu, ubutwari n’impuhwe bikomeza kubaho. Kubera ko bakuye abo bantu mu mazi, bakoze ikintu kimwe abicanyi batashoboye gukora: gusubiza agaciro ku buzima bwari bugamije gusibanganywa.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/png/2026-04-12_20_15_09-.png"
				length="1314406"
				type="image/png" />
		

	</item>



</channel>

</rss>
