<?xml 
version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0" 
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
>

<channel xml:lang="en">
	<title>Kigali Today</title>
	<link>https://www.kigalitoday.com/</link>
	<description>Kigali Today ibagezaho amakuru nyayo ku Rwanda</description>
	<language>en</language>
	<generator>SPIP - www.spip.net</generator>
	<atom:link href="https://www.kigalitoday.com/spip.php?page=backend" rel="self" type="application/rss+xml" />

	<image>
		<title>Kigali Today</title>
		<url>https://www.kigalitoday.com/local/cache-vignettes/L144xH34/siteon0-628cb.gif?1781885660</url>
		<link>https://www.kigalitoday.com/</link>
		<height>34</height>
		<width>144</width>
	</image>



<item xml:lang="en">

		<title> Iritaravuzwe kuri Dusabe Therese nyina wa Victoire Ingabire woretse imbaga i Butamwa</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/iritaravuzwe-kuri-dusabe-therese-nyina-wa-victoire-ingabire-woretse-imbaga-i-butamwa</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/iritaravuzwe-kuri-dusabe-therese-nyina-wa-victoire-ingabire-woretse-imbaga-i-butamwa</guid>

		<dc:date>2017-02-23T08:23:11Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				 Mu Rwanda
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Hatangimana Jean Remy
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Mu gitondo, ahagana mu ma saa moya n’igice i Kankuba mu Kagari ka Kankuba, Umurenge wa Mageragere mu Karere ka Nyarugenge, ku birometero 15 gusa usohotse mu Mujyi wa Kigali, n’ubwo ari mu mvura,&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1> Iritaravuzwe kuri Dusabe Therese  nyina wa Victoire Ingabire woretse imbaga i Butamwa</h1>

			

			

			<p>Muri ako gace, umanukiye ku gasozi gateganye na Rebero ya Kigali, mu minota itagera ku icumi n’amaguru mu manga yako uhingukira kwa Dusabe Therese, nyina wa Victoire Ingabire Umuhoza.</p>
<div class='spip_document_85750 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="127" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/gif/dusabe-therese-nyina-wa-victoire-ingabire-ngo-yoretse-imbaga-mu-murenge-wa-butamwa-ho-mu-karere-ka-nyarugenge.gif' width="717" height="451" alt="Dusabe Therese Nyina wa Victoire Ingabire wahamijwe icyaha cyo koreka imbaga mu cyahoze ari Komine Butamwa agakatirwa adahari" title="Dusabe Therese Nyina wa Victoire Ingabire wahamijwe icyaha cyo koreka imbaga mu cyahoze ari Komine Butamwa agakatirwa adahari" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Dusabe Therese Nyina wa Victoire Ingabire wahamijwe icyaha cyo koreka imbaga mu cyahoze ari Komine  Butamwa agakatirwa adahari</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Hafi y’ako gasantire k’ubucuruzi hatuye umukecuru wo mu kigero cy’imyaka nka 60 uzwi nka Patricia, utashatse kwivuga andi mazina, agira ati “Munyite Patirisiya, nta rindi zina nkeneye. Sinkunda kubwira amazina yanjye yombi abantu ntazi. Nzi ko ndi umuntu wanzwe cyane muri aka gace.”</p>
<p>Ubwo abanyamakuru ba Kigali Today bari bakigera iwe mu nzu, abuzukuru b’uyu mukecuru bashatse kwinjira ariko arabakangara bahita birukanka. Mu kwibaza impamvu, uyu mukecuru (amwenyura) ahita agira ati “Baranzi! Nta mikino ngira, cyane cyane ku bana batagira ikinyabupfura.”</p>
<p>Yakomeje avuga ko imyaka yamaze atotezwa yatumye aba umuntu urangwa n’ibyemezo bikakaye (strict) kuko byatumye atakariza icyizere sosiyete.</p>
<p>Iyo Patricia atari mu murima aba yibereye iwe yifungiranye mu nzu. Agira ati “Abantu hano baranyanga mu buryo bunagaragarira amaso. Aho ndi hose mba nikanga.”</p>
<p>Urugero atanga ni uko nk’iyo yinjiye muri resitora cyangwa mu kabari abantu bose ngo ujya kumva ukumva baracecetse.</p>
<p>Ati “Bamwe muri bo ndetse baranantuka mu ruhame banyita Nyamwigendaho ngo ntacyo njya nsangira n’abandi. Ibi bituma numva nanzwe cyane, ariko Imana ihorana nanjye. Narokotse ibirenze ibi.”</p>
<p>Muri icyo kiganiro kihariye n’abanyamakuru ba Kigali Today, yanyujijemo araceceka, hanyuma atangira kwibaza igituma tumusubirashamo iby’agahinda ahoramo.</p>
<p>Ntawe ukoma, yahise agira ati “Muri Butamwa yose, ni njye rukumbi warokotse ngo nzabare inkuru y’amateka y’icuraburindi ryatubuditseho.”</p>
<p><strong>Victoire Ingabire Umuhoza washinze FDU Inkingi ni uw’i Butamwa<br class='autobr' />
</strong></p>
<p>Patricia avuga ko yageze mu cyahoze ari Komini Butamwa (Ubu ni mu Murenge wa Mageragere mu Karere ka Nyarugenge) mu 1977 afite imyaka 20 y’amavuko, ndetse anatwite inda y’amezi arindwi.</p>
<p>Igihe cyo kubyara kigeze, Patricia n’umugabo we ngo bafashe icyemezo cyo kujya kubyarira mu Bitaro bya Kaminuza bya Kigali kuko ari byo bari bizeyeho serivisi nziza.</p>
<p>Agira ati “Ntabwo nizeraga abaforomo bo ku Kigo Nderabuzima cya Butamwa. Twakoze urugendo rw’ibilometero 15 kugira ngo tubyarire ahari serivisi zizewe.”</p>
<p> Cyakora, ku nda ye ya kabiri, Patricia avuga ko yari yaramaze kugirira icyizere Ikigo Nderabuzima cya Butamwa.</p>
<p>Ati “Kuko twari tumaze kumenyerana n’abantu b’i Butamwa, inshuti zanjye zambwiye ko hari umuforomokazi w’umubyaza w’umuhanga witwa Therese Dusabe, kandi ko ari na we uyobora ikigo nderabuzima. Ndibuka ko ari we wambyaje umwana wanjye wa kabiri.”</p>
<p> Mu 1970 ni bwo Guverinoma y’u Rwanda yari yarohereje Therese Dusabe gukorera ku Kigo Nderabuzima cya Butamwa avuye mu cyari Perefegitura ya Gisenyi (mu Karere ka Rubavu ubu). Dusabe yahise aba umuforomokazi w’ikimenyabose hose muri Butamwa.</p>
<p>Byongeye, kubera umwuga yakoraga, yahise anamenyana n’abategetsi bakomeye barimo na Laurent Twagirayezu wari Burugumesitiri wa Komini Butamwa.</p>
<p>Abaturage b’i Butamwa, baganiriye na Kigali Today, bavuga ko Dusabe yahageranye n’abana be n’umugabo ariko utari uw’isezerano. Mu bana yazanye harimo abakobwa babiri bahuje se, ari bo Victoire Ingabire Umuhoza na murumuna we Regine Uwineza. Hakaba na Gaby na Abdul na bo bavuka ku wundi mugabo.</p>
<p>Mu myaka isaga makumyabiri yamaze ku Kigo Nderabuzima cya Butamwa, Therese Dusabe ngo yari yarabaye inshuti y’inkoramutima ya bose muri Butamwa. Kuri ubu ariko aba mu Mujyi wa Zevenhuizen mu Buholandi.</p>
<p>Naho umukobwa we, Victoire Ingabire Umuhoza, ari muri gereza nyuma yo gukatirwa gufungwa imyaka 15 amaze guhamwa n’ibyaha birimo icyo gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi, n’icyo guha intwaro umutwe witwaje intwaro ugamije gutera u Rwanda.</p>
<p>N&#8217;ubwo yahamwe n’ibyo byaha ariko Ingabire ntiyari mu Rwanda mu 1994 ubwo Jenoside yakorerwaga Abatutsi. Gusa, ahagana muri 2010, yashinze umutwe wa politiki ugizwe n’impunzi z’Abanyarwanda, ndetse bamwe muri bo batahukana na we mu 2010.</p>
<p>Nyamara, abenshi mu bashinganye ishyaka "FDU Inkingi" na Victoire Ingabire Umuhoza bakatiwe n’inkiko z’u Rwanda badahari, kubera ibyaha bya Jenoside basize bakoze mu Rwanda.</p>
<p>Nka Joseph Ntawangabandi, umwe muri bo, yari yarakatiwe ashinjwa ubwicanyi bakorewe abanyeshuri mu kigo yari abereye umuyobozi mu cyahoze ari Komini Rukira muri Perefegitura ya Kibungo.</p>
<p>Ku wa 16 Mutarama 2010, agera mu Rwanda aje kwiyamamariza kuba Perezida, yahise yerekeza ku Rwibutso rwa Jenoside rwa Kigali ahashyinguye imibiri y’abatutsi barenga ibihumbi 250 bazize Jenoside.</p>
<p>Icyo gihe, yabwiye abanyamakuru ko umugambi we w’ibanze ari ugukura Abanyarwanda mu bwoba, ubukene n’Inkiko Gacaca kuko ngo ntacyo zari zimaze.</p>
<p>Yagize ati “Witegereje muri uru rwibutso, ubona ko rugaragaza igice kimwe gusa cya Jenoside yakorewe Abatutsi. Hari ikindi gice cya Jenoside  yakorewe Abahutu kandi barababaye, bibaza igihe bo bazabonera umwanya wo kunamira ababo.”</p>
<p>Ayo magambo yavugiye ku rwibutso rwa Jenoside yafashwe nko gushinyagurira imiryango y’abatutsi bafite ababo bashyinguye muri urwo rwibutso, ndetse abenshi bayafata nk’ishusho ya gahunda ye y’urwango afitiye Abatutsi no gupfobya Jenoside yabakorewe.</p>
<p>Ingabire yahise ashyikirizwa ubutabera akatirwa gufungwa imyaka umunani mu rukiko rwisumbuye, ariko ajurira mu Rukiko rw’Ikirenga.</p>
<p>Urukiko rw’Ikirenga rwamuhamije ibyaha byo gupfobya Jenoside yakorewe Abatutsi no gukwirakwiza ibihuha bigamije kwangisha abaturage ubuyobozi no guhungabanya umutekano w’igihugu, maze rumukatira  igifungo rukigira imyaka 15.</p>
<p><strong>Therese Dusabe wari indakemwa muri Butamwa yaje guhinduka ruharwa</strong></p>
<div class='spip_document_85751 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="111" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/gif/dusabe-therese-yagize-uruhare-mu-iyicwa-ry_abatutsikazi-n_impinjazabo-babyariraga-mu-kigo-nderabuzima-cya-butamwa.gif' width="717" height="507" alt="Dusabe Therese yagize uruhare mu iyicwa ry'abatutsikazi n'impinja zabo baganaga Ikigo Nderabuzima cya Butamwa" title="Dusabe Therese yagize uruhare mu iyicwa ry'abatutsikazi n'impinja zabo baganaga Ikigo Nderabuzima cya Butamwa" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Dusabe Therese yagize uruhare mu iyicwa ry&#8217;abatutsikazi n&#8217;impinja zabo baganaga Ikigo Nderabuzima cya Butamwa</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>N’ubwo mu byaha  ubushinjacyaha bwari bufitiye ibimenyetso harimo ko Victoire Ingabire Umuhoza yakoranaga bya hafi na FDLR, igizwe ahanini n&#8217;abasize bakoze Jenoside mu Rwanda, hari n’ibimenyetso bigaragaza ko yafashije nyina Dusabe Therese kuva mu Rwanda aho yasize akoze amarorerwa akamujyana mu Buholandi.</p>
<p>Muri Butamwa aho Dusabe yageze mu mwaka wa 1970 akahaba inkoramutima ya benshi, mu 1994 yahasize inkuru mbi nyuma yo koreka imbaga muri Jenoside.</p>
<p>Kubera uburyo yari azwi cyane muri Butamwa, ngo abagabo benshi babaga bamwifuza ndetse biza gutuma uwitwa Florent amutahira.</p>
<p>Patricia, avuga uko abibuka, agira ati “Tubibukira ku gusomana mu ruhame. wabonaga batangaje kuko gusomana n’ibintu tutari tumenyereye.”</p>
<p>Ubwo inkotanyi zatangizaga urugamba rwo kubohora igihugu mu 1990, Dusabe ngo yahise atandukana na Florent amuhora ko ari umututsi ndetse anatangira kumushinja ko yari ashyigikiye Inkotanyi.</p>
<p>Icyo gihe, Komini Butamwa yahise ihabwa Burugumesitiri mushya ari we Stanislas Ruberangondo.</p>
<p>Dusabe ariko ngo ntiyiburiraga kuko yahoraga agaragiwe. Mu rubanza rwe muri Gacaca, hamwe n’izindi nterahamwe 16, amakuru yagaragaje ko hari inama nyinshi bakoreraga mu rugo kwa burugumesitiri Ruberangondo, bategura kurimbura Abatutsi, imyaka itanu mbere y’uko Jenoside iba ku mugaragaro.</p>
<p>Umwe mu batangabuhamya yagize ati “Therese yahoraga atoteza Abatutsikazi babyariraga ku Kigo Nderabuza cya Butamwa ababwira ko abo bana bazajya mu nkotanyi bakongerera inyenzi ingufu.”</p>
<p>Ahagana mu 1993, Guverinoma yariho icyo gihe,  yatangiye kugenda yikiza abatavuga rumwe nayo, ndetse n’abakundaga Inkotanyi bose.</p>
<p>Muri Butamwa, abantu baburirwaga irengero buri munsi. Patricia, mu buhamya bwe, avuga urupfu rwa Gerald Gateneri wari Umuyobozi w’Ikigo cy’Amashuri Abanza cya Butamwa.</p>
<p>Abatuye i Butamwa bavuga ko nyina wa Ingabire yitabiraga inama zose zateguraga kugaba ibitero ku batutsi, ndetse muri 2009 Inkiko Gacaca zamukatiye igifungo cya burundu nyuma yo kumuhamya iyicarubozo yakoreraga Abatutsikazi bajyaga kwivuriza ku Kigo Nderabuzima cya Butamwa.</p>
<p>Muri Jenoside, ngo Abatutsikazi benshi bajyaga kuri icyo kigo nderabuzima baburirwaga irengero hamwe n’impinja zabo, ndetse ngo kugeza n’ubu aho babarigisirizaga ntiharamenyekana.</p>
<p>Kugeza ubu, imibare igaragaza ko muri Komini Butamwa honyine hishwe abatutsi basaga ibihumbi umunani.</p>
<p>Uretse Patricia n’umuryango we, hari undi muryango umwe rukumbi washoboye kurokera aho i Butamwa. Cyakora, uwo muryango ntiwashoboye kwihanganira gukomeza gutura i Butamwa, wahise wimukira mu Majyepfo. Kuri ubu, abatuye mu Murenge wa Mageragere hafi ya bose ni abimukira.</p>
<div class='spip_document_85752 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="121" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/gif/umukwe-wa-dusabe-wari-ufite-ipeti-rya-kapiteni-mu-ngabo-zatsinzwe-yazaga-kumusura-ari-m-ndege-ya-kajugujugu.gif' width="717" height="492" alt="Umukwe wa Dusabe wari ufite ipeti rya Kapiteni mu ngabo zatsinzwe n'iza RPF Inkotanyi yazaga kumusura atwaye Kajugujugu" title="Umukwe wa Dusabe wari ufite ipeti rya Kapiteni mu ngabo zatsinzwe n'iza RPF Inkotanyi yazaga kumusura atwaye Kajugujugu" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Umukwe wa Dusabe wari ufite ipeti rya Kapiteni mu ngabo zatsinzwe n&#8217;iza RPF Inkotanyi yazaga kumusura atwaye Kajugujugu</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p><strong>Umukwe wa Dusabe iyo yajyaga kumusura yagendaga muri kajuhujugu<br class='autobr' />
</strong></p>
<p>Dusabe wibereye mu mudendezo mu Buholandi yasize izina ritazibagirana i Butamwa. Mu 1985, abaturage bavuga ko yaguze isambu ya hegitari eshatu, iri kuri metero 500 uvuye ku muhanda mugari.</p>
<p>Muri iyo sambu yubatsemo inzu nini ugereranyije n’izo abaturanyi be babagamo, kandi ayubaka mu buryo bwari bugezweho dore ko nk’uko bigaragara ku bisigazwa byayo, yari yubakishije rukarakara mu gihe abandi bubakishaga ibiti. Mu gutaha iyo nzu, ngo byari ibirori bikomeye cyane.</p>
<p>Abaturage bo muri ako gace, barimo Patricia na Ladislas w’imyaka 51, bavuga ko bamaze ibyumweru bibiri kwa Dusabe barya bananywa, ibyari byateguriwe umuhango wo gutaha inzu.</p>
<p>Mu bindi byahaga imbaraga Therese Dusabe, harimo kuba yari afite umukwe wari ufite ipeti rya kapiteni mu ngabo za Habyarimana.</p>
<p>Uyu mukwe we, uko yajyaga kumusura ngo yagendaga mu ndenge ya kajugujugu. Kugeza ubu, abaturage bari bahatuye bavuga ko bibuka ukuntu bahimbazwaga no kubona iyo kajuhujugu ya gisirikare ihaguye.</p>
<p>Mu kwezi gushize ubwo twasuraga ako gace, iyo nzu ya Dusabe twasanze yarasenyutse cyakora hakigaragara bimwe mu bisigazwa byayo. Bitwara nk’iminota umunani kuva kuri iryo tongo ugera ku rundi rugo. Bigaragara ko ahari kwa Dusabe abantu bahitaje ku buryo ntawifuza kuhatura.</p>
<p>N’ubwo yibera i Zevenhuizen mu Buholandi, Dusabe yahaye akazi abantu batazwi muri ako gace yari atuyemo, ubu ni bo bamukorera mu isambu. Ndetse bamwe mu bahegereye bavuga ko babona hakoze gusa batazi umuntu uhakora n’igihe ahakorera.</p>
<p>Ikigaragara ni uko Dusabe adashaka kuvirira Butamwa. Mu minsi ishize, Dusabe ngo yatunguye Patricia aramuhamagara kuri terefone amusaba kumushakira umuntu uba amucungira isambu.</p>
<p>Patricie agira ati “Mperuka Therese amaso ku maso ku wa 12 Mata 1994 Interahamwe zihiga bukware abatutsi.”</p>
<p>Patricie akomeza avuga ko abaturage b’i Butamwa bafata Therese nk’imbarutso ya Jenoside muri ako gace. Cyakora, Patricie ni we wenyine warokotse Jenoside uri aho i Butamwa.</p>
<p>Inkiko Gacaca zitangira gucira imanza abakoze Jenoside mu cyari Komini Butamwa, zabanje kubura abatangabuhamya. Abaturage bararuciye bararumira.</p>
<p>Mu kiganiro na Kigali Today, Patricie agira ati “Inkiko Gacaca zitangira, ni njye ngenyine wahagurutse mvuga ukuri, Kubera ko abatutsi bose bari barabishe, nta mpuhwe na nkeya abaturage bari bafite zatuma bahaguruka ngo bashinje abakoze Jenoside.”</p>
<p>Akomeza agira ati “Undi muryango rukumbi warokotse ni uwa Murangwa na murumuna we Ildephone…ariko bari bakiri abana bato ku buryo byabagora kumenya abo bicanyi.”</p>
<p>Uyu mukecuru yatanze ubuhamya ku bantu 17 bafatwa nk’abateguye bakanashyira mu bikorwa Jenoside muri Butamwa.</p>
<p><strong>Abadepite bo muri Espagne bigize abavugizi ba Dusabe Therese na Victoire Ingabire<br class='autobr' />
</strong></p>
<p>Mu gihe hashize imyaka umunani Dusabe Therese, nyina wa Victoire Ingabire Umuhoza akatiwe n’inkiko Gacaca gufungwa burundu adahari, kugeza ubu uyu mugore arakidegembya.</p>
<p>Kuva Ingabire yakatirwa igifungo cy’imyaka 15, itsinda ry’abadepite bo mu Muryango w’Ubumwe bw’Uburayi (EU) bagenda bagerageza gushaka impamvu zose zibahanaguraho ibyaha baregwa, we na nyina bakagirwa abere.</p>
<p>Amakuru agera kuri Kigali Today agaragaza ko umwe muri abo badepite witwa Rosa Ferragut ukomoka i Majorque muri Espagne, yaba ahura bihoraho na bamwe mu bo mu muryango wa Ingabire baturanye kuri icyo kirwa kiri mu Nyanja ya Mediterane.</p>
<p>Muri Nzeri 2016, uyu mudepite yari mu itsinda ry’abadepite ba EU bagize Komisiyo y’Uburenganzira bw’Umugore n’Uburinganire hagati y’abagabo n’abagore, baje gusura u Rwanda.</p>
<p>Ubwo mu Rwanda, we na bamwe mu bandi bari bagize iryo tsinda bikurunze cyane kuri Gereza Nkuru ya Kigali izwi nka 1930 basaba kubonana na Ingabire, ariko abacungagereza barabahakanira kuko nta ruhushya bari babifitiye.</p>
<p>Bamaze kuva i Kigali basubiye iwabo, bahise basohora inyandiko bagaragaza ko batavuga rumwe n’ifungwa rya Victoire Ingabire.</p>
<p>I Butamwa, abo nyina wa Victoire Ingabire yateye ibikomere bitazasibangana, ntibigeze banamenya ko abo badepite bakandagiye mu Rwanda.</p>
<div class='spip_document_85755 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="206" data-legende-lenx="xxx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/gif/rosa-ferragut-ukomoka-i-majorque-muri-espagne_-wambaye-agakoti-k_umweru_--ni-umwe-mu-badepite-bo-mu-nteko-y_ubumwe-bw_uburayi-wakunze-kugaragaza-ko-atavuga-rumwe-n_ifungwa-rya-victoire-ingabire.gif' width="620" height="413" alt="Rosa Ferragut ukomoka i Majorque muri Espagne (Wambaye agakoti k'umweru) ni umwe mu badepite bo mu Nteko y'Ubumwe bw'Uburayi wakunze kugaragaza mu nyandiko ko atavuga rumwe n'ifungwa rya Victoire Ingabire" title="Rosa Ferragut ukomoka i Majorque muri Espagne (Wambaye agakoti k'umweru) ni umwe mu badepite bo mu Nteko y'Ubumwe bw'Uburayi wakunze kugaragaza mu nyandiko ko atavuga rumwe n'ifungwa rya Victoire Ingabire" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Rosa Ferragut ukomoka i Majorque muri Espagne (Wambaye agakoti k&#8217;umweru) ni umwe mu badepite bo mu Nteko y&#8217;Ubumwe bw&#8217;Uburayi wakunze kugaragaza mu nyandiko  ko atavuga rumwe n&#8217;ifungwa rya Victoire Ingabire</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Mu kiganiro Patricie yagiranye na Therese Dusabe kuri terefone, Patricie avuga ko yamwibukijwe neza n’igitwenge cye kiri hejuru”.</p>
<p>Agira ati “Namubajije impamvu adataha ansubiza ko hari igihe azataha.”</p>
<p><strong>Urutonde rw’abantu 17 bashinjwa ibyaha bya Jenoside bakatiwe n’Urukiko rwa Gacaca rwa Butamwa barimo na Therese Dusabe </strong></p>
<div class='spip_document_85762 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/1_.png' width="722" height="500" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_85763 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/2_.png' width="719" height="514" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div><div class='spip_document_85765 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center'>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/png/3_.png' width="719" height="464" alt="" class="artimgcontent" />

</figure>
</div>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/png/1_.png"
				length="32097"
				type="image/png" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title> Mgr Perraudin yabereye umubyeyi wa Kabiri Gregoire Kayibanda </title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-mateka/article/mgr-perraudin-yabereye-umubyeyi-wa-kabiri-gregoire-kayibanda</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-mateka/article/mgr-perraudin-yabereye-umubyeyi-wa-kabiri-gregoire-kayibanda</guid>

		<dc:date>2016-12-19T10:46:36Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				Mu mateka
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Hatangimana Jean Remy
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Ahagana saa kumi za mu gitondo zo ku itariki ya 15 Ukuboza 1976, nibwo Grégoire Kayibanda yashizemo umwuka ari kumwe n’umwana we w’imfura witwa Kayibanda Pie.
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1> Mgr Perraudin yabereye umubyeyi wa Kabiri Gregoire Kayibanda </h1>

			

			

			<div class='spip_document_82865 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="90" data-legende-lenx="xx"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arton53335.jpg' width="617" height="424" alt=" Musenyeri Perraudin yareze Kayibanda amufasha kujya ku butegetsi anapfuye aramushyingura " title=" Musenyeri Perraudin yareze Kayibanda amufasha kujya ku butegetsi anapfuye aramushyingura " class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong> Musenyeri Perraudin yareze Kayibanda amufasha kujya ku butegetsi anapfuye aramushyingura </strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Yaguye mu rugo rwe rw’i Kavumu, ubu ni Murenge wa Nyamabuye, Akarere ka Muhanga hafi y’icyicaro cya Diyoseze ya Kabgayi.</p>
<p>Amakuru y’urupfu rwa Kayibanda  yabanje kugirwa  ibanga rikomeye kuko Abanyarwanda batahise bayamenyeshwa. Yamenywe bwa mbere n&#8217; abihaye Imana b’i Kabgayi, bayahererekanya hagati yabo mu ibanga rikomeye.</p>
<p>Misa yo kumuherekeza bwa nyuma  yayobowe na Musenyeri André Perraudin afatanyije n&#8217;abandi bapadiri. Abahagarariye Leta ya Habyarimana bitabiriye umuhango wo kumushyingura bajijisha kuko aribo bari bamwishe.</p>
<p>Kayibanda yitabye Imana afite imyaka 52 nyuma yo guhirikwa ku butegetsi  agafungwa.</p>
<p>Kayibanda yakatiwe igihano cy’urupfu n’Urukiko rwa Gisirikare ari kumwe n’abandi banyepolitiki barindwi. Nyuma y’ukwezi kumwe akatiwe  Perezida Habyarimana yamugabanyirije igihano, kigirwa icy’igifungo cya burundu.</p>
<p>Kuva tariki 11 Nzeri 1974  yafungiwe mu rugo rwe ari kumwe n’umuryango. Nyuma y’amezi abiri, umugore we witwa Verediane yitabye Imana kubera ubuzima bubi barimo.</p>
<p>Kiliziya Gatolika by’umwihariko Musenyeri Perraudin, yagize uruhare runini mu kumutegura kugirango azafate ubutegetsi akuyeho ingoma ya cyami. Ni nawe waje kumushyingura akoresheje imbaraga za Kiliziya.</p>
<p>Nyuma yo kwiga mu iseminari nkuru n’ishuri rikuru ry’uburezi, Gregoire Kayibanda yahawe akazi gatandukanye muri Kiliziya Gatolika, karimo ak’ubugenzuzi bw’amashuri ya Kiliziya n’umuyobozi wa Legion Marie.</p>
<p>Yabaye kandi umwanditsi mukuru w’Ikinyamakuru “L’ami” cyashinzwe na Padiri Pierre Boutry ndetse n’ikinyamakuru cya Kiliziya cyitwa Kinyamateka, cyari ikinyamakuru kimwe rukumbi mu gihugu cyandikwa mu Kinyarwanda.</p>
<p>Yakoresheje urwo rubuga mu gutambutsa ibitekerezo bye bya politiki ntacyo yikanga.</p>
<p><strong>Inyandiko “Manifeste des Bahutus” yari ifite ubuhe butumwa</strong></p>
<p>Kuwa 20 Werurwe 1957, abanyabwenge icyenda barimo Kayibanda na Niyonzima  bakoranaga muri Kinyamateka na Calliope Mulindahabi wakoraga mu bunyamabanga bwa Diyoseze ya Kabgayi akaba n’umuyobozi w’imiryango ya Kiliziya Gatolika,  banditse  ibaruwa mu Gifaransa bise “Note sur l&#8217;aspect social du problème racial au Rwanda".</p>
<p>Mu Kinyarwanda ni “Inyandiko ku kibazo cy’amoko mu Rwanda”. Yaje guhabwa akabyiniriro ka “Mafeste des Bahutus”.</p>
<p>Iyi baruwa yanashyikirijwe Inama nkuru y’igihugu (Conseil Superieur du Pays), basaba ko mu gihugu haba impinduka mu buyobozi, ubukungu n’imibereho myiza.</p>
<p>Iyi baruwa yari yubakiwe ku ndorerwamo y’amoko y’Abatutsi n’Abahutu yashyizweho n’Abakoloni bakigera mu Rwanda. Yagaragazaga ko Abatutsi bikubiye ubutegetsi n’ubukungu bw’igihugu, mu gihe Abahutu ari abacakara babo.</p>
<p>Baranditse bati “Ikibazo kiri mu kwikubira ubutegetsi kw’Abatutsi. Urebye uko inzego zubatse, ukwikubira ubutegetsi kw’Abatutsi bihinduka ukwikubira ubukungu mu gihe Abahutu bagomba kuba abakozi babo.”</p>
<p>Iyo nyandiko yari yuzuye urwango yakomeje igira iti “Abakoloni b’Abatutsi ni babi cyane kurusha Abakoloni b&#8217;abazungu.</p>
<p>Hataraza Abakoloni b’Abanyaburayi, Abahutu bagombaga kuba abacakara b&#8217;Abatutsi. Tugomba rero guhitamo hagati y’ibibi bibiri, tugahitamo Ubukoloni bw’Abanyaburayi bugamije iterambere kandi  bwiza, ugereranyije no kuba munsi y’Abatutsi.”</p>
<p>“Manifeste des Bahutus” yasabaga kandi ko hakurwaho imirimo y’uburetwa nk’ubuhake na shiku ndetse abaturage bakagira uburenganzira bw’ubutaka, kugira ngo abaturage bo hasi na bo babashe gutunga ubutaka bwabo, biteze imbere binyuze mu buhinzi.</p>
<p>Iyi baruwa ifatwa nk’imbarutso yo kubiba amacakubiri ashingiye ku moko mu Rwanda , kuko ni ho Abanyapolitiki  batangiye gushinga amashyaka ashingiye ku moko.</p>
<p>Kayibanda yabimburiye abandi ashinga Parmehutu na Joseph Gitera ashinga APROSOMA , Abanyarwanda batangira kuyayoboka.</p>
<p>Abihaye Imana bera ( Pere Blancs) barangajwe imbere na Musenyeri Perraudin, bafashije abo banyabwenge b’Abahutu kwandika iyo baruwa.</p>
<p>Ibi bishimangirwa n’ibaruwa umwami yandikiye Guverineri wa Rwanda-Urundi, nyuma gato y’iyo baruwa yiswe “Manifeste des Bahutus.”</p>
<p>Yagize ati “Banyarwanda aba bantu nibo bagambanira u Rwanda, aba nibo byitso bishaka guhera mu buja bw’Ababiligi. Ibi byose babikorera i Kabgayi bayobowe na Perraudin".</p>
<div class='spip_document_82866 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="61" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/gif/hqdefault-_1_.gif' width="717" height="538" alt="Musenyeri Perraudin yafashije Kayibanda mu mibereho ye yose" title="Musenyeri Perraudin yafashije Kayibanda mu mibereho ye yose" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Musenyeri Perraudin yafashije Kayibanda mu mibereho ye yose</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Mu mpera z’Ugushyingo 2016, Kiliziya Gatoliki y’u Rwanda yasabiye imbabazi abakirisitu n’abihaye Imana  ku giti cyabo bijanditse muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 yanga kuzisaba mu izina rya kiliziya.</p>
<p>Iki gikorwa Leta y’u Rwanda yagaragaje ko kidahagije, ikurikije uruhare rwa kiliziya mu byabaye mu Rwanda.</p>
<p>Abanyarwanda bibaza  ukuntu Papa asaba imbabazi ku makosa yoroshye yabaye mu bindi bihugu nka Australie, America na Ireland, ariko ntibikorwe kuri Jenoside yakorewe abatutsi mu Rwanda.</p>
<p>Muri ibyo bihugu bindi, Umushumba wa Kiliziya ariwe Papa niwe wasabye imbabazi mu izina rya Kiliziya,  byagera ku Rwanda, kiriziya yo mu Rwanda akaba ariyo ibikora isabira imbabazi abantu ku giti cyabo gusa.</p>
<p><strong>Intangiriro y’ubuzima bwa politiki</strong></p>
<p>Kiliziya yakomeje kubaka ubushobozi bwa Kayibanda. Nyuma yo kuba umwanditsi muri “Kinyamateka”, Kayibanda wari igikomerezwa muri Kiliziya, yahawe amahirwe yo kujya mu mahugurwa y&#8217;Umwaka umwe mu itangazamakuru mu gihugu cy&#8217;UBubiligi.</p>
<p>Aya mahirwe yayahawe na Musenyeri Andre Perraudin, wayoboraga icyo gihe  Diyoseze ya Kabgayi.</p>
<p>Agarutse mu Rwanda yazanye ibitekerezo bishya byo gushinga ishyaka rya politiki.</p>
<p>Yifashishije abayobozi bo muri MSH n’abo muri Legion Marie yari abereye umuyobozi bari mu gihugu cyose, tariki 26 Nzeri 1959 abarwanashyaka bava mu bice bitandukanye , bashinze  ishyaka rya PARMEHUTU (Parmi les Hutus).</p>
<p>Kayibanda yakomeje urugendo rwe rwo gushaka uko yagera ku butegetsi akoresheje uburyo bwose.</p>
<p>Tariki ya 06 Kanama 1960 mu nama yabereye mu Ruhengeri, Parmehutu yahinduye izina iba MDR-Parmehutu, bahita bamagana ku mugaragaro ubuyobozi bushingiye ku bwami, bavuga ko ishyaka ryabo rishaka Repubulika.</p>
<p>Mu matora y’amakomini yabaye hagati ya 26 Kanama na Nyakanga 1960 umwami atakiri mu Rwanda, yegukanywe na MDR-Parmehutu.</p>
<p>Kayibanda yagizwe Minisitiri w’Intebe na we ashyiramo guverinoma y’inzibacyuho yari igizwe n’abantu 21, barimo Ababiligi umunani  bagombaga kubafasha gutegura neza inzira yo kubona ubwigenge.</p>
<p>Kayibanda wayoboraga MDR-Parmehutu yatumije inama tariki 28 Mutarama 1961 y’abarwanashyaka ba MDR batowe mu makomini mu gihugu cyose. Iyi nama yateraniye i Gitarama, mu myanzuro bemeza ko hakuweho ubwami, igihugu kigiye kugendera ku mahame ya Repubulika.</p>
<p>Ibi byateje impagarara mu banyapolitiki bemeza ko hakorwa amatora yiswe “Kamparampaka”, aho Abanyarwanda bagombaga gutora niba bashaka gukomeza kuyoborwa n’umwami, cyangwa se bashaka kuyoborwa na Perezida.</p>
<p>Ayo matora yakozwe Umwami Kigeli V Ndahindurwa ari mu buhungiro, hemezwa ko ubwami buvuyeho, hahita hajyaho inzibacyuho iyoborwa na Mbonyumutwa Dominique ari Perezida.</p>
<p>Nyuma y’inzibacyuho Kayibanda yatowe n’inteko Ishinga Amategeko  ku majwi 34 kuri 44 mu matora yabaye kuwa 26 Ukwakira 1961, atangira imirimo y’umukuru w’igihugu.</p>
<p><strong>Abatutsi barishwe ku buyobozi bwa Kayibanda<br class='autobr' />
</strong></p>
<p>Kayibanda agera ku butegetsi mu  mpera z&#8217;umwaka wa  1960, yashyizeho abayobozi bakuru b’igihugu hafi ya bose bavaga mu cyahoze ari Gitarama, bake bakomoka muri Butare, Gikongoro, Kibuye na Kibungo.</p>
<p>Ubuyobozi bukuru bw’ingabo icyo gihe, bwari ubw’abakomokaga mu cyahoze ari Ruhengeri na Gisenyi , muri bo harimo Juvenal Habyarimana wabaye umugaba w’Ingabo na Minisitiri w’Ingabo, Col. Aloys Nsekarije, Col. Alex Kanyarengwe n’abandi.</p>
<div class='spip_document_82867 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="62" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/parmehutu.jpg' width="717" height="522" alt="Bamwe mu bayobozi ba MDR Parmehutu bayoboranaga na Kayibanda" title="Bamwe mu bayobozi ba MDR Parmehutu bayoboranaga na Kayibanda" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Bamwe mu bayobozi ba MDR Parmehutu bayoboranaga na Kayibanda</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Abarokotse ubwicanyi bwo muri 1959 kugeza muri 1961 bahungiye i Burundi, Zaire (Repubulika iharanira Demokrasi ya Congo), Tanzaniya na Uganda barisunganyije batangiye kugaba ibitero byiswe iby’inyenzi, ingabo za Habyarimana zikabisubizayo kugeza mu 1968.</p>
<p>Mu ijambo ryagarukaga ku bitero by’inyenzi ryo kuwa 29 Werurwe 1964, Kayibanda yagejeje ku Banyarwanda, yigambye ko hari Abatutsi bishwe muri Nyamata na Gikongoro nyuma y’uko Inyenzi zihagabye ibitero.</p>
<p>Yagize ati “Mwabonye ibyabaye mu minsi ishize byatewe n’imyitwarire mibi y’Impunzi z’Inyenzi . Abatutsi b’i Nyamata hari icyo babiziho n’Abafundu barabyiboneye.”</p>
<p>Ubutegetsi bwa Kayibanda bwakanguriye Abahutu kwica  Abatutsi  mu cyahoze ari Gikongoro kuva tariki 23 Ukuboza 1963, nyuma y’uko Inyenzi zigabye igitero muri ako gace. Ababarirwa hagati y’ibihumbi 25 na 35 bahaburiye ubuzima.</p>
<p>Inyenzi  zari hagati ya 200 na 300 zagabye igitero mu kigo cya Gisirikare cya Gako mu Bugesera, bageze i Bugesera babona abantu benshi babashyigikira bakomeza berekeza i Kigali.</p>
<p>Mu gihe baburaga  ibirometero 20 ngo bakandagire i Kigali, bahuye n&#8217; ingabo zirinda Perezida ziyobowe n’Ababiligi, zirabarasa hagwa abantu batagira ingano.</p>
<p>Ibyo byakurikiwe no kwirara mu Batutsi benshi b’i Nyamata, baricwa nubwo umubare wabo  utazwi neza kugeza ubu.</p>
<p>Kayibanda yagize ati “Iyo Abatutsi babasha gufata Kigali, nta Muhutu n’umwe wari gusigara uretse abari kwemera imirimo y’ubuhake yikubye inshuro 10.”</p>
<p>Kayibanda yavuze ko yari gutsemba uwitwa umututsi wese  iyo baramuka bafashe umujyi wa Kigali icyo gihe.</p>
<p>Ati “ Gufata Kigali  bakoresheje imbaraga ryaba ari iherezo ry’ubwoko bw’Abatutsi ari byo Jenoside.”</p>
<p>Kuba Inyenzi zaragabaga ibitero zivuye i Burundi byazamuye umwuka mubi hagati y’ibihugu byombi.</p>
<p>Kayibanda yitwaje ibibazo by’imvururu z’u Burundi atangaza yeruye intambara ku butegetsi bwa Micombero, yashinjaga kwica Abahutu bo muri icyo gihugu.</p>
<p>Mu ntangiriro yo mu myaka yo 1970 yatangiye kwikanga ko abasirikare bakuru bava mu Majyaruguru bashobora kumuhirika, maze atangira gahunda ngari yo kubikiza.</p>
<p>Nibwo yakuye mu ngabo Col. Alex Kanyarengwe na Aloys Nsekalije abashinga uruganda rw’icyayi rwa Shagasha n’Ishuri rya Nyundo.</p>
<p>Icyemezo kitashimishije agatsiko k’abasirikare bakuru kari gahuriwemo na Habyarimana.</p>
<p>Indunduro yabaye tariki 5 Nyakanga 1973 mu muhango wo kwizihiza ubwigenge, aho umunyamakuru witwa Theophile Ribanje wa Radio Rwanda yambuye insakazamajwi Perezida, arangije ati “Vaho turakurambiwe” ibirori byahitaga kuri radiyo y’igihugu bivaho ubwo.</p>
<p>Abakurikiranira hafi Politiki bemeza ko icyo gikorwa cyabaye Abanyarwanda benshi bakurikiye ijambo rya Perezida, cyari ikimenyetso gica amarenga ko Kayibanda ari mu marembera.</p>
<p>Nyuma y’iminsi mike, tariki 10 Nyakanga 1973 abasirikare bakuru biswe “ Neuf camarades de la revolution” bayobowe na Habyarimana  bahiritse Kayibanda.</p>
<p>Yatawe muri yombi ndetse n’abagize guverinoma ye barafungwa afungirwa mu nzu yari muri Rwerere mu cyahoze ari Ruhungeri.</p>
<p>Kayibanda yaje kuvanwa aho nyuma afungirwa iwe i Kavumu ari naho yaguye.  Habyarimana yafunze kandi abayobozi bakuru 55 bakoranye na Kayibanda bivugwa ko bishwe urwagashinyagiro muri gereza.</p>
<p>Ubutegetsi bwa Habyarimana bwaje gutanga impozamarira ku miryango yabuze ababo, buri muryango ngo ugenerwa miliyoni imwe n’ibihumbi 100 kuri buri mwana.</p>
<div class='spip_document_82868 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="57" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/gif/_63816341_97538150.gif' width="717" height="459" alt="Kayibanda yakunze kwiyegereza abazungu mu mitegekere ye" title="Kayibanda yakunze kwiyegereza abazungu mu mitegekere ye" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Kayibanda yakunze kwiyegereza abazungu mu mitegekere ye</strong></div></div>
</figure>
</div>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/arton53335.jpg"
				length="111161"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>
<item xml:lang="en">

		<title>Padiri Thomas Nahimana ushaka kuba Perezida ni muntu ki?</title>

		<link>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/padiri-thomas-nahimana-ushaka-kuba-perezida-ni-muntu-ki</link>

		<guid isPermaLink="true">https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/padiri-thomas-nahimana-ushaka-kuba-perezida-ni-muntu-ki</guid>

		<dc:date>2016-11-23T05:18:00Z</dc:date>

		<dc:format>text/html</dc:format>

		<dc:language>en</dc:language>

		<dc:creator>Editor</dc:creator>

		
		
		
		
			<category domain="section">
				 Mu Rwanda
			</category>
		

		
		
		
		
			<category domain="tag">
				MobileBigStory
			</category>
		
			<category domain="tag">
				Hatangimana Jean Remy
			</category>
		

		
		
		
		<description><![CDATA[
			Padiri Thomas Nahimana ni umuyobozi w’ Ishyaka “Ishema ry’u Rwanda” akaba n’umuyobozi w’ikinyamakuru “Le Prophète.fr”. Azwiho cyane amagambo y’urwango, ivangura rishingiye ku moko, akaba yanga&nbsp;(…)
		]]></description>

		
		
		
		<content:encoded><![CDATA[

			<h1>Padiri Thomas Nahimana ushaka kuba Perezida ni muntu ki?</h1>

			

			

			<div class='spip_document_81881 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="55" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/padiri_thoma8103-d1869.jpg' width="717" height="486" alt="Padiri Thomas Nahimana ushaka kuba Perezida mu Rwanda " title="Padiri Thomas Nahimana ushaka kuba Perezida mu Rwanda " class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Padiri Thomas Nahimana ushaka kuba Perezida mu Rwanda </strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Uyu mugabo ngo aje gukina politike mu Rwanda, itahuka rye rikaba rigamije  kwitegura guhatanira umwanya wa perezida wa Repubulika, mu matora ateganyijwe muri Kamena  2017.</p>
<p><strong>Ese uyu mugabo yaba ari muntu ki ? <br class='autobr' />
</strong></p>
<p>Uyu mupadiri wiyise “Umutaripfana ” akomoka muri Diyoseze ya Cyangugu yanakoreyemo imirimo y’ubusaserodoti. Avuka mu Murenge wa Nzahaha mu Karere ka Rusizi mu Ntara y’Iburengerazuba.</p>
<p>Padiri Nahimana w’imyaka 45 yatangiye kumenyekana mu Rwanda mu mwaka wa 2005 nyuma yo gutangiza igitangazamakuru gikorera kuri murandasi “Le Prophete.fr”.</p>
<p> Icyo kinyamakuru ni nacyo yagiye akoresha kugeza magingo aya mu nyungu ze zo gusakaza amakuru yangisha abaturage ubuyobozi ndetse n’ingengabitekerezo ya jenoside.</p>
<p>Abakurikirana hafi itangazamakuru na politiki muri rusange bemeza ko icyo gitangazamakuru kuva cyashingwa, gitangaza  amakuru yuzuye urwango n’amacakubiri ashingiye ku moko, biranga uyu muhezanguni Padiri Nahimana.</p>
<p>Nahimana yaje kwinjira mu bikorwa bya politiki ku buryo bugaragara ku wa 28 Mutarama 2013 ashinga ishyaka yise “Ishema ry’u Rwanda” aribera Umunyamabanga Mukuru.</p>
<p><strong>Kiliziya Gatulika yitandukanyije nawe rugikubita<br class='autobr' />
</strong></p>
<div class='spip_document_81893 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="57" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ishyaka_ishema.jpg' width="852" height="330" alt="Padiri Nahimana n'abo bafanyije kuyobora ishyaka Ishema" title="Padiri Nahimana n'abo bafanyije kuyobora ishyaka Ishema" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Padiri Nahimana n&#8217;abo bafanyije kuyobora ishyaka Ishema</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Padiri Nahimana wakoraga inshingano z’ubusaserodoti muri Paruwasi ya Muyange muri Diyoseze ya Cyangugu, yaje guta intama yashinzwe ajya mu Bufaransa nyuma yo kuvugwaho imyitwarire itari myiza n’ukunyereza umutungo. Ageze no mu Bufaransa yakomeje iyo mirimo y’ubusaserodoti na politike.</p>
<p>Tariki ya 19 Mata 2013 Musenyeri wa Diyoseze ya Cyangugu, Jean Damascène Bimenyimana yafashe icyemezo cyo guhagarika Padiri Nahimana kubera gutandukira inshingano ze za gisaseridoti akijandika muri politiki y’ivangura.</p>
<p>Ashingiye ku mvugo n’inyandiko za Padiri Nahimana washinze “Ishema”, Musenyeri wa Arikidiyoseze ya Kigali, Thadee Ntihinyurwa ashimangira ko Padiri Nahimana ntacyo yageza ku Banyarwanda.</p>
<p>Musenyeri Ntihinyurwa  aganira na Léopold Gasigwa wakoze inkuru ndende “Documentaire” ifite umutwe “L’abscès de la Vérité-Ikibyimba cy’ukuri”, yagize ati “Sinumva ko ishyaka uriya mu padiri yashinze  ryakunga Abanyarwanda.</p>
<p>Ntabwo mfite gahunda y’ishyaka rye, ariko nkurikije  ibyo nagiye numva, nasanze ko atari ishyaka ryagira icyo rimarira Abanyarwanda”.</p>
<p><strong>Nahimana,“Yanga urunuka Abatutsi n’ubuyobozi bwa FPR-Inkotanyi ”<br class='autobr' />
</strong></p>
<p>Ingengabitekerezo y’urwango ivangura ndetse n’ amacakubiri, ni byo byagiye biranga inyandiko za Padiri Nahimana zanyuze ku rubuga rwe rwa Le Prophete.fr.</p>
<p>NI nabyo byakunze kuranga imvugo z’uyu mupadiri mu biganiro yakunze kugirana n’ibitangazamakuru byo hanze. Ni nabyo ishyaka rye ryubakiyeho.</p>
<p>Muri Kanama 2016 mu kiganiro yagiranye n’igitangazamakuru cyitwa “Ikondera Infos”, Padiri Nahimana ashimangira ko yanga urunuka Abatutsi n’ubuyobozi bwa FPR-Inkotanyi.</p>
<p>Nubwo Abanyarwanda bishimiye ubuyobozi buriho buyobowe na Perezida Paul Kagame ku kigereranyo kiri hejuru ya 85% nk’uko ubushakashatsi butandukanye bwabigaragaje, Padiri Nahimana we akomeza kugaruka ku ivangura rye, avuga ko ari      “ubutegetsi bw’agatsiko k’abasirikare bavuye i Bugande”.</p>
<p>Yagize ati “Ikibazo cy’u Rwanda ni ubutegetsi bw’agatsiko k’indobanure k’abasirikare b’Abatutsi baturutse Uganda akaba ari bo bikubiye ibyiza byose by’igihugu bagategekesha iterabwoba n’ikinyoma.”</p>
<p> Akomeza agira ati “inzego zose z’ubutegetsi Kagame yahisemo kuzishyira mu maboko y’Abatutsi.”</p>
<p><strong>Nahimana ahakana Jenoside akanashyigikira ibikorwa bya FDLR</strong></p>
<div class='spip_document_81892 spip_document spip_documents spip_document_image spip_documents_center spip_document_center spip_document_avec_legende'
  data-legende-len="59" data-legende-lenx="x"
>
<figure class="spip_doc_inner">
<img src='https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/nahimana_and_fdlr.jpg' width="964" height="341" alt="Padiri Nahimana atangaza ko ashyigikiye ibikorwa bya FDLR" title="Padiri Nahimana atangaza ko ashyigikiye ibikorwa bya FDLR" class="artimgcontent" />
<div class='spip_ocs_real'><div class="imgartmargin"><strong>Padiri Nahimana atangaza ko ashyigikiye ibikorwa bya FDLR</strong></div></div>
</figure>
</div>
<p>Mu mvugo z’uyu mu padiri ahakana ko Abatutsi bishwe guhera muri 1959 ngo “ahubwo bahunze ubutegetsi bw’Abahutu”, nyuma y’aho bakagaba ibitero yise iby’”inyenzi byo kumena amaraso y’inzirakarengane kugeza mu 1968”.</p>
<p>Mu mvugo ze zigaragaramo gupfobya Jenoside atangaza ko “igikorwa cyo gushyingura mu cyubahiro abazize Jenoside ari ubushinyaguzi” kuko bahora batabururwa kandi kigamije “inyungu z’amafaranga” aho imibiri isurwa igihugu kinjiriza amafaranga.</p>
<p>Nyuma y’imyaka 22 Jenoside yakorewe abatutsi ihagaritswe,  Abanyarwanda bamaze gutera intambwe nini mu kwigobotora ingoyi y’amoko. Kuri Padiri Nahimana si ko bimeze.</p>
<p>Aganira n’ umunyamakuru wa Ikondera info, yagize ati “Abahutu hari igihe mbareba bakantera impuhwe. Abahutu ubu nibo bakwiye kuvugirwa.</p>
<p> Abahutu ni bo bakwiye kuvugirwa mu Rwanda kuko bafite ibibazo. simpakanye ko n’Abatutsi bafite ibibazo… abahutu ni exclus (barahezwa), abahutu baricwa.”</p>
<p>Ku kibazo cy’umutwe wa FDLR ugizwe ahanini n’abasize bakoze Jenoside mu Rwanda wanashyizwe ku rutonde rw’imitwe y’iterabwoba, Padiri Nahimana avuga ko na bo ari Abahutu bakomeje guhezwa atitaye ku byaha ndengakamere bakoze.</p>
<p>Ati “FDLR Kagame arayikoresha cyane. Ayigira urwitwazo buri gihe ashaka kujya muri Congo. FDLR ni umutwe w’Abanyarwanda bakomeje gushyirwa ku ruhande nk’uko n’abandi bahutu bakomeje gushyirwa ku ruhande.”</p>
<p>Ibi ni bimwe mu biranga Padiri Nahimana Thomas utegerejwe mu Rwanda kuri uyu wa Gatatu tariki ya 23 Ugushyingo 2016, aho aje muri gahunda yo kwitegura kuziyamamariza umwanya wa Perezida wa Repubulika mu matora ateganyijwe muri Kamena 2016.</p>

			<hr />

			

			

		]]></content:encoded>

		
		
		
		
			<enclosure 
				url="https://www.kigalitoday.com/IMG/jpg/ishyaka_ishema.jpg"
				length="165885"
				type="image/jpeg" />
		

	</item>



</channel>

</rss>
